Категорије
СНП

Kroz različite mjere novousvojenog IPARD III programa

 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE OČEKUJE: UZ EU DO VIŠE OD 700 NOVIH RADNIH MJESTA U POLJOPRIVREDI

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva očekuje da se kroz različite mjere novousvojenog IPARD III programa generiše dodatnih 9,53 miliona eura bruto dodate vrijednosti i otvori 789 novih, a zadrži 460 radnih mjesta.

To se navodi u Programu razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore u okviru IPARD III 2021-2027, koje je pripremilo resorno ministarstvo, a Vlada usvojila.

Iz Ministarstva smatraju da će ukupnim ulaganjem od 126,6 miliona u toku perioda programa podržati preko 1.000 korisnika, a da će se dodatni efekti ostvariti iz investicija u ruralnu infrastrukturu, ali da nije moguće utvrditi te efekte, koje donosi npr. brži i bolji saobraćaj.

IPARD III program usvojen je u julu, a on sadrži mjere podrške vrijedne ukupno 82 miliona eura, od čega Evropska unija (EU) izdvaja 63 miliona, a ostalo država. Novac izdvojen na godišnjem nivou mora biti utrošen u roku od tri godine nakon potpisivanja finansijskog sporazuma za svaku pojedinačnu raspodjelu po godinama, a u suprotnom se vraća u budžet EU, što znači da se sredstva iz IPARD III programa mogu koristiti do 2030. godine.

Poljoprivrednici se za novi program mogu prijaviti od 2024. godine, s obzirom da se raspoloživi novac iz IPARD II programa može koristiti do kraja 2023. godine.

Međutim, pitanje je koliko će stvarno biti iskorišteno novca, s obzirom da je od osam mjera koje sadrži IPARD III program Crna Gora do sada akreditovala, odnosno dobila ovlašćenja Evropske komisije da može sprovoditi tri mjere.

Ako ne akredituje ostale mjere, umjesto predviđenih 63 miliona bespovratnog novca EU, poljoprivrednici će na raspolaganju dobiti 44,75 miliona, jer toliko vrijede tri mjere koje se mogu koristiti, što znači i manji broj novozaposlenih od planiranih 789.

Uz to, iskustvo iz prethodnog IPARD programa pokazuje da se novac ne koristi u maksimalnoj mjeri, pa je tako država u riziku da na kraju ove godine vrati u budžet EU 9,19 miliona.

Da bi to spriječila i poboljšalja sprovođenje novog programa, iz Vlade je nedavno najavljeno formiranje garantnog fonda u saradnji s Investiciono-razvojnim fondom, koji treba da kreira neophodne mjere.

Kroz investicije u objekte do bolje produktivnosti

U programu ministarstva je ocijenjeno da su glavne slabosti sektora poljoprivrede u Crnoj Gori povezane s nepovoljnom strukturom poljoprivrednih gazdinstava (farmi), velikim udjelom malih gazdinstava i usitnjenih obradivih poljoprivrednih parcela, kao i niskim nivoom modernizacije kapaciteta i nedostatkom investicionog kapitala.

Navedeno je da trenutno postoji opšti nedostatak značajnih količina sirovina adekvatnog kvaliteta za podmirenje domaćih potreba.

Posebno je nedovoljno razvijen sektor proizvodnje mesa zbog nedostatka obrtnih sredstava i niske produktivnosti.

”Crna Gora je zavisna od uvoza mesa, naročito svinjetine. Cilj je da se poveća stepen samodovoljnosti u sektoru mesa, što se može postići uspostavljanjem stabilnog sektora primarne proizvodnje i prerade”, navodi se u izvještaju.

Ocijenjeno je da bi sektoru mesa pogodovalo povećanje investicija u savremene objekte, opremu i tehnologiju, kako bi se postigao brži razvoj, veća produktivnost i prenos znanja u oblasti upravljanja i marketinga.

Takođe, sektor proizvodnje mlijeka odlikuje nizak nivo otkupa mlijeka koje otkupljuju registrovane mljekare i proizvođači sira.

”Tako svega 16 odsto proizvedenog mlijeka otkupljuju veliki prerađivački pogoni, dok se preostalih 84 odsto proizvedenog mlijeka prerađuje na poljoprivrednim gazdinstvima u različite vrste autohtonih mliječnih proizvoda (sir, kajmak, pavlaka, itd.) za sopstvenu upotrebu ili prodaju”, piše u dokumentu.

Šta je predviđeno mjerama

Da bi se stanje u ovoj oblasti poboljšalo, kroz akreditovanu IPARD mjeru, investicije u fizičku imovinu, poljoprivrednici mogu konkurisati za izgradnju i rekonstrukciju imovine, nabavku ili zakup nove namjenske mehanizacije i opreme…

”Brži razvoj sektora stočarstva u Crnoj Gori nije moguć bez veće podrške kroz investicije u obnovu postojećih i izgradnju novih proizvodnih i pomoćnih objekata na poljoprivrednim gazdinstvima. Ciljevi sprovođenja ove mjere biće fokusirani na smanjenje nedostataka u sektoru, odnosno na tržišno orijentisanu proizvodnju, povećanje iskorišćenosti resursa i produktivnosti, zaštitu životne sredine, što će takođe uticati na efikasnost i ekonomsku održivost poljoprivrednih gazdinstava”, piše u izvještaju.

Dodaje se da će se kroz ovu mjeru unaprijediti pomenuta situacija u mljekarstvu kroz jačanje smještajnih kapaciteta za životinje, razvoja tehnologije proizvodnje stočne hrane i ishrane životinja, higijene muže i mlijeka…

Kroz akreditovanu mjeru koja se odnosi na investicije u fizički kapital će se, tvrde iz ministarstva, unaprijediti konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora, poboljšati efikasnost proizvodnje i održivost, dajući bolji odgovor prehrambenog sektora na potražnju za zdravom i bezbjednom hranom.

Uz to, mjera će pomoći u rješavanju izazova klimatskih promjena, promovisanju obnovljive energije i cirkularne ekonomije, jačanju položaja poljoprivrednika u prehrambenom lancu, podsticanju da sarađuju u kratkim lancima snabdijevanja, rješavanju problema nedostatka kapaciteta za prikupljanje nusproizvoda životinjskog porijekla i tretiranje čvrstog i prečišćavanje tečnog otpada u cilju zaštite životne sredine.

Iznos podrške koji će poljoprivrednici dobiti u odnosu na investiciju je između 50 i 60 odsto.

Mjere koje nisu akreditovane

Mjere koje su obuhvaćene programom, ali koje od strane ministarstva još nisu akreditovane odnose se na: agro-ekološke-klimatske mjere i mjere organske proizvodnje, realizaciju lokalnih razvojnih strategija – LEADER pristup, investicije u ruralnu javnu infrastrukturu, tehničku pomoć i zasnivanje i zaštitu šuma.

Ako bi dobila saglasnost od Evropske komisije, ministarstvo, odnosno poljoprivrednici bi mogli da računaju na dodatnih 18,25 miliona novca EU kroz ove mjere.

Biće mjera i za seoski turizam

U programu se navode glavni problemi ruralnih područja, kao što je nedostatak prilika za zapošljavanje, visoka zavisnost od poljoprivrede, pad kvaliteta životnog standarda kao posljedica nepristupačnosti osnovnih usluga i infrastrukture, depopulacija i demografsko starenje.

Preko posljednje akreditovane mjere, diverzifikacija gazdinstava i razvoj poslovanja, cilj je da se poboljšaju mogućnosti za zapošljenje u ruralnim područjima države, pa će kroz nju biti izdvojena podrška za ruralni turizam, preradu na gazdinstvima i razvoj zanatstva.

Zainteresovani će kroz ovu mjeru moći da investiraju u izgradnju i rekonstrukciju ugostiteljskih objekata, uređenje turističke infrastrukture (tematski ili zabavni parkovi, sportski objekti…) i prateće rekreativne aktivnosti (jahanje, ribolov).

Pored toga kroz ovu mjeru dodjela bespovratnog novca podrazumijeva izgradnju ili rekonstrukciju objekata za preradu, skladištenje, pakovanje proizvoda u sektorima prerade mlijeka, biljne proizvodnje, vina, maslina, ribarstva, kao i izgradnju objekata za obavljanje zanatske djelatnosti.

Izvor: Vijesti online

Подијели са пријатељима!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

shares