Месец: октобар 2022.

Ministar sporta i mladih, Vasilije Lalošević i državna sekretarka, Amina Cikotić, ugostili su danas Jugoslava Radovića, direktora NVO „Centar za omladinsku edukaciju“, sa kojim navedeno ministarstvo već godinama uspješno sarađuje na polju razvoja Evropske omladinske kartice (EYCA).Na sastanku su sumirani dosadašnji rezultati, te sagledane mogućnosti za dodatna partnerstva u narednom periodu, kako na domaćem, tako i na međunarodnom nivou.Ponosni smo na sve dosadašnje zajedničke uspjehe i činjenicu da je više od 35.000 mladih do sada imalo priliku da koristi karticu, a kroz usvajanje trogodišnjeg strateškog programa razvoja EYCA kartice, možemo biti sigurni da će ovaj projekat biti dodatno osnažen, a benefiti još veći.

Ministri finansija i prosvjete #AleksandarDamjanović i #Miomir Vojinović dogovorili su sa predsjednikom Sindikata prosvjete Radomirom Božovićem da će u budžetu za narednu godinu biti predviđen prostor za povećanje koeficijenta na zarade, što bi omogućilo da prosvjetni radnici prime uvećane plate već od 1. januara. Do kraja mjeseca biće precizirano na koliko povećanje plate prosvjetari mogu računati.“Neophodno je preuzeti potrebne aktivnosti u cilju unaprjeđenja standarda prosvjetnih radnika”, zaključeno je na zajedničkom sastanku ministra finansija Aleksandra Damjanovića, ministra prosvjete Miomira Vojinovića i predsjednika Sindikata prosvjete, Radomira Božovića i potpredsjednika tog Sindikata, Jovana Draškovića.Na sastanku čija je ključna tema bio materijalni status prosvjetnih radnika i sagledavanje realnih mogućnosti za njegovo unaprjeđenje, dogovoreno je da će u budžetu za narednu godinu biti predviđen prostor za povećanje koeficijenta na zarade, što bi omogućilo da prosvjetni radnici prime uvećane plate već od 1. januara.“U tom kontekstu dogovoreno je da se do kraja tekućeg mjeseca organizuje još jedan radni sastanak na kojem će biti precizno utvrđeno povećanje zarada koje će biti predviđeno Prijedlogom zakona o budžetu za 2023. godinu“, navodi se u saopštenju. Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, ministri Damjanović i Vojinović izrazili su razumijevanje za stavove koje su prethodno iznijeli predstavnici Sindikata obrazlažući položaj i potrebe kolega.“Ministri su potvrdili da će, zajedničkim doprinosom i posvećenošću ministarstava i Vlade, omogućiti bolji materijalni status zaposlenih u prosvjeti, kao veoma važnoj i brojnoj strukturi ukupne društvene zajednice“, saopštili su iz Ministarstva. Sastanak je okončan u partnerskom duhu, na obostrano zadovoljstvo jer su definisane početne smjernjce koje će dalje omogućiti da se standard prosvjetara poboljša u granicama realnih finansijskih mogućnosti i budžetskih kapaciteta.

Izvor: Portal RTCG

ČUVAJMO NAŠ GRAD I NAŠE ZDRAVLJE!

Bar je prelijepi grad pun prirodnih ljepota, širokih ulica, maslina i dugih plaža. Takav lijepi, ekološki grad treba očuvati i razvijati. Grad u kome je jedan od prioriteta kako produžiti eksploataciju deponije Možura.Upoznati smo sa činjenicom da je deponija Možura preopterećena količinom komunalnog otpada, koji se odlaže u njoj, kako iz Bara i Ulcinja tako i iz drugih primorskih gradova (Budva, Kotor, Tivat). Samim tim, potrebna je izgradnja novih sanitarnih kada. Takođe i realizacija projekta energetskog iskorišćavanja komunalnog otpada, za proizvodnju električne energije. Postrojenja na Možuri bi trebala biti opremljena sistemima za prečišćavanje otpadnih gasova, kao i da se riješi pitanje otpadnih, ocjednih voda.SNP će potencirati izgradnju reciklažnog centra za komunalni otpad na lokaciji deponije Možura, u svrhu iskorišćenja sekundarnih sirovina od kartona, papira, plastike, metala.Izgradnja ovog reciklažnog centra podigla bi nivo zaštite životne sredine, produžila vijek deponije i dala mogućnost, što je značajno otvaranju novih radnih mjesta.Više javnih zelenih površina, parkova za mališane, teretana na odredjenom prostoru – prioritet je za Socijalističku narodnu partiju.Čuvajmo životnu sredinu, čuvajmo naš grad i naše zdravlje!Koračajmo temeljnim i sigurnim koracima u bolju budućnost.

TEMELJNO ZA BAR – SNP – ZAOKRUŽI BROJ 10

KADA POBIJEDIMO 23. OKTOBRA, ODMAH KREĆEMO U POPRAVKE ONOGA ŠTO SU PRETHODNICI UNIŠTILI

Nova vlast u Danilovgradu će odmah po pobjedi 23. oktobra pristupiti realizaciji popravke i unapređivanja putne infrastrukture u cijeloj opštini.Popravićemo i rehabilitovati postojecć puteva, kako se naši sugrađani ne bi klackali po napuklom asfaltu od mjesta A do mjesta B. Prioriteti su Danlovgrad- Martinići -Spuž; Danilovgrad-Čevo, kao i put koji povezuje novi bulevar i Spuž preko Novog Sela. Nećemo se poput bivše vlasti baviti krpljenjem rupa po modelu „drži vodu dok majstori odu“. Radićemo tako da u Danilovgradu imamo normalnu i uređenu putnu infrastrukturu, dostojnu života u 21. vijeku.Mještanima danilovgradskih sela treba posebno popravljati puteve kako bi tako unapređivali njihove ukupne uslove za život.Svakodnevno slušamo da ljudima koji žive na selu treba da pomognemo, da se ne odlazi iz sela. Nova vlast u Danilogradu će se time baviti i u ovom segmentu koji podrazumijeva da imamo normalne, sređene puteve od grada ka selu i obrnuto. Naravno, nećemo to raditi samo pred izbore, kako su Danilovgrađani i navikli sa odlazećom vladajućom garniturom. Kada pobijedimo 23. oktobra, odmah prelazimo na posao popravke loših i nesređenih puteva i da se zna da smo svi kao građani našeg Danilovgrada jednaki i ravnopravni.

NAPUŠTENI VOJNI ODSJEK PRETVORIĆEMO U MULTIFUNKCIONALNI CENTAR

Na putu od Bulevara Ivana Crnojevića prema Maslinama, na magistrali ka Kolašinu, već godinama zjapi prazan, urušen i zapušten prostor nekadašnjeg Vojnog odsjeka Glavnog grada Podgorica. Ruševina i zarasle biljke govore o nebrizi Glavnog grada prema prostoru koji bi se mogao iskoristiti za neke druge svrhe i staviti na raspolaganje građanima Podgorice. Žalosno je što se ovako nešto dešava nedaleko od centra grada i što nadležni ne prepoznaju vrijednost lokaliteta čija bi prenamjena bila višestruko korisna za grad. Dio našeg predizbornog programa jeste promjena namjene ovog prostora u multifukcionalni centar. Novi preduzetnici će moći da koriste prostor za realizaciju svojih ideja. Razvoj preduzetništva, posebno malih i srednjih preduzeća je veoma značajan za ekonomski razvoj. Brojne analize ukazuju da je razvoj preduzetništva uticao na privredni i ekonomski rast razvijenih zemalja. Takođe, jedan od efekata je i smanjenje visoke stope nezaposlenosti koja poprima oblik hroničnog problema u našoj ekonomiji. Podgorica kao Glavni grad mora biti lokomotiva ekonomskog razvoja naše države!

U okviru navedene inicijative danas je organizovan centralni događaj pod nazivom Be Active Village. Ovaj multisportski zabavni događaj okupio je djecu, mlade, studente, odrasle, ali i proslavljene bivše i aktivne profesionalne sportiste, kojima je danas podijeljeno preko 1000 komada prigodnih poklona.Sve prisutne pozdravio je ministar sporta i mladih, Vasilije Lalošević, kazavši da je ovo bio praznik sporta i mladosti. On se posebno zahvalio: ambasadorki EU u Crnoj Gori – Oani Cristini Popi, predsjedniku COK-a, Dušanu Simonoviću, svim predstavnicima nacionalnih sportskih saveza koji su imali štandove na današnjem događaju, svim volonterima i zaposlenim u Ministarstvu sporta i mladih, koji su besprekorno organizovali događaj, kao i sjajnim sportistima šampionima, koji su se odazvali pozivu da učestvuju u ovoj manifestaciji. Na samom kraju, odigrala se revijalna fudbalska utakmica između vrhunskih sportista i diplomatskog kora.Ekipu sportista činili su: Marija Vuković, Almir Cecunjanin, Vlado Šćepanović, Danijel Furtula, Srđan Mrvaljević, Damjan Danilović, Darko Pešić, Sonja Barjaktarović, Vasilije Jakšić, Gavrilo Pajović, Igor Vušurović i Ana Milačić.Ekipu diplomatskog kora činili su: Vlado Dedović – EU Delegacija, Christoffer Kjeldsen – EU Delegacija, Emma Lorentzen – EU Delegacija, Mario Neacsu – EU Delegacija, Beran da Costa Bobo – UN RC, Fergus Wilson, Ambasada Velike Britanije, Andrei Vlad – EU Delegacija, Pavel Pascu – Ambasada Rumunije, Darko Kažić – Ambasada Rumunije, Nikola Mugoša – Ambasada Velike Britanije.Predstoji još jedan događaj u sklopu Be Active programa, a to je biciklistička trka u Kotoru.

MARINA VEOMA BLIZU REKORDNE SEZONE IZ 2019. GODINE

Gost Milana Vujovića u „Promenadi četvrtkom“ na talasima Radio Bara bio je Željko Stojović, izvršni direktor AD Marina Bar.RB/BI: Na početku ovog relativno kratkog razgovora, jer znam da imate obaveza u Podgorici, pitanje: kakva je lična karta AD Marina Bar?Stojović: Za Marinu Bar mogu slobodno reći da je jedan od simbola našeg grada koji upotpunjava turističku, i to ne malu ponudu. Prvi susret stranih turista sa Barom je pogled na Luku Bar i upečatljivu sliku Marine sa velikim brojem prelijepih jahti i jedrilica. Svih ovih godina Marina je bila sinonim za turistički Bar, a mi se trudimo da ta slika bude još upečatljivija.RB/BI: A šta je to što, prije svega, privlači goste, vaše potencijalne komintente?Stojović: Osim što goste nautičare privlači dobra lokacija Marine i kvalitetna usluga, oni su oduševljeni našim gradom, Barom, tako da cjelokupna ponuda utiče i na njihov ostanak u Marini u kojoj ne borave na vezu samo preko jedne noći, već se zadržavaju i duže. U Marini je organizovan i servisni centar koji pruža usluge servisiranja i održavanja brodova, čijom ponudom postižemo bolju konkurentnost na tržištu. Možemo reći da je sezona bila dosta uspješna. Veoma smo blizu rekordne sezone iz 2019. godine, na 90 posto. Svakako, da nismo bili na neki način hendikepirani odlukom da se ukine izdavanje bescarinskog goriva koje su imale strane jahte u prethodnim godinama, rezultat bi bio još bolji zato što su te jahte ostajale ili dan ili dva u Baru. Priliv novca bio bi daleko veći.RB/BI: Moram da Vas pitam i ovo: kakva je AD Marina, kakvu ste je zatekli, kakav je kolektiv? Vidim da je ovdje sada poslovna sekretarica prosto dotrčala da nešto dostavi. Čini mi se da to dosta dobro funkcioniše, makar na prvi pogled.Stojović: Funkcioniše, i na prvi i na drugi pogled. Mogu da kažem da funkcionišemo kao jedna familija. Svi radimo sve zajedno, što bi se reklo „svi za jednoga, jedan za sve“. Vrlo sam zadovoljan svojim saradnicima i njihovim elanom i trudom da sve protekne u najboljem redu.RB/BI: Imate li podatak koliko je tačno vezova u AD Marina Bar?Stojović: Bez obzira koliki je broj vezova, uvijek zavisi od veličine brodova koje primamo koliko je operativnih. Jer ti vezovi kad je Marina pravljena rađeni su na osnovu tadašnjih veličina čamaca i jedrilica. Sada je to malo drugačije. Imamo 674 „mokra“ veza i 250 na suvom vezu. U suštini, ne možemo baš primiti 250 na suvom vezu, mislim da je to prosto samo jedna brojka koju mi trenutno ne možemo ispuniti.RB/BI: Ali lijepo je kad je Marina krcata, kad Barani vide da tu ima jahti. Naravno, kad prolazimo jednim od najljepših korzoa, bacimo pogled desno da vidimo kakve su to jahte, volimo da vidimo luksuzne jahte. Gledamo kako se zovu, iz koje su zemlje… Čini nam se da je i Bar nekako bogatiji kad ovdje dolaze bogati vlasnici jahti…Stojović: Raznolikost je velika, ima i jako luksuznih jahti. Trenutno, po zastavama koje vijore, u Marini je 51 posto plovila koja viju crnogorsku zastavu. Sa 12,23 posto zastupljena je američka zastava, Njemačka pet, Francuska četiri posto, Velika Britanija, Poljska, Hrvatska… Istina, hendikepirani smo zbog rata između Rusije i Ukrajine. Njihovih ljudi i njihovih jahti nema u našoj Marini, vjerovatno zbog određenih sankcija jer se plaše da budu gosti, da im ne bude zaplijenjena imovina.RB/BI: Došli smo do jednog uobičajenog pitanja u ovakvim razgovorima: šta treba uraditi da AD Marina bude još bolja, konkurentnija, interesantnija za potencijalne korisnike vaših usluga?Stojović: Kako bi Marina mogla obavljati usluge iz svoje djelatnosti u vodi i na kopnu i konačno dostigla evropski nivo, neophodno je napraviti niz drastičnih promjena, kao što su veća, bolja i kvalitetnija ponuda, nova tehnička i ostala oprema i sam izgled Marine. Tek nakon toga Marina bi dobila potpuno nov imidž, koji bi itekako bio prihvatljiv za sve zahtjevnije goste nautičare. Prošle godine sam službeno posjetio nekoliko marina na hrvatskom primorju i bio sam, malo je reći, impresioniran njihovom ponudom, opremom, kako je to uređeno, do kojeg nivoa je došlo. Zaista, samo komplimente mogu da kažem za njih. To me je natjeralo da razmišljam kako bismo mi mogli da podignemo nivo naših usluga. Kod nas ima dosta nekih neriješenih stvari i problema i neophodne su promjene. Prvo treba premjestiti sve ribarske brodove iz Marine u adekvatnu luku koja je namijenjena strogo i samo za ribarske brodove, kao što je to svugdje u svijetu riješeno. Na primjer, u zemljama koje su na Jadranskoj obali, kao što su Italija, Slovenija, Hrvatska, zakon uopšte ne prepoznaje ribarski brod u luci nautičkog turizma. Ako ćemo da budemo iskreni, neko ko dođe skupocjenom jahtom, sa familijom i prijateljima, ne želi ni da gleda ribarske čamce, niti da osjeća određene mirise ili eventualno prljavštinu oko sebe. Prosto, Marina je luka nautičkog turizma i samo to treba i da ostane. Ribarske koče, na primjer, zauzimaju najatraktivniji dio obale. To je zapadni dio glavnog lukobrana gdje bismo mogli da primamo mega jahte. Za sada, mi smo tu, gledamo da pomognemo i cijenama koje su umanjene. Nastojimo da im nekako olakšamo, dok ne riješi država taj problem sa njima. I po našem zakonu, oni mogu da budu tu samo uz naše odobrenje, to jest dobru volju koncesionara. U ovom slučaju to smo mi.RB/BI: A kočarima nije lak život, tako da imate plebiscitarnu podršku građana za jedan takav, ljudski potez.Stojović: Imamo još potrebu za premještaj svih čamaca u vlasništvu građana Bara, takozvani komunalni vez. Jer, oni se nalaze, ali baš bukvalno, na najatraktivnijem dijelu naše Marine, na šetalištu pored mora, odnosno istočnom dijelu. Sve to treba da se uradi uz učešće države, Opštine, da se sagradi jedna gradska luka samo za komunalne vezove. Nadam se da će te stvari da se urade, jer inače će Marina ostati na istom nivou na kojem je sada.RB/BI: Čija je nadležnost ona prljavština u onom dijelu Marine, odmah pored šetališta? Ta prljavština koju, rekao bih, struje donose i tu talože, prosto bode oči.Stojović: To jeste tačno. Rade ljudi, bukvalno svakodnevno, na čišćenju toga. Međutim, mogu da kažem da tu nema pomoći. To je prosto problem lošeg projektantskog izbora za ulaz marine. Prljavštinu struje i vjetar nanose. Nekada dođete i vidite da je Marina potpuno čista, nekada ima i toga. Kad budemo u mogućnosti da napravimo neke krupnije projekte, normalno da ćemo i to da riješimo.RB/BI: Koliko su vlasnici jahti sigurni u vas i u svoju imovinu u Marini?Stojović: Imamo 24 sata uslugu obezbjeđenja, kao i video nadzor, tako da smatram da je to dovoljno da garantuje sigurnost za plovila koja su u Marini Bar.RB/BI: Htio sam da zamolim da nikako ne zatvarate put do svetionika. Da ga ne zatvarate, ali ni da ga mnogo ne modernizujete, bojim se da ga ne „zakrčite“. Jer, toliko je atraktivan taj put do svetionika, jedna prelijepa promenada ovog grada, ventil za sve, posebno porodične ljude. Ali, čini mi se da imate u planu dobar projekat koji se zove „Rasvjeta u Marini solarnog tipa“. To bi bilo sjajno, dobili bismo još jedno divno šetalište u srcu grada.Stojović: Što se tiče šetališta do svetionika, zaista je divno i što se Marine tiče, mi nećemo preduzimati nikakve korake da promijenimo to, osim ako nadležni organi ne smatraju da može da postoji problem s aspekta bezbjednosti, pa oni budu tražili da se to zatvori. Mada neće, jer svugdje po svijetu marine su slobodna zona gdje može da se šeta. Što se tiče rasvjete, napravili smo ugovor sa firmom iz Podgorice i za tri mjeseca bi trebalo da posao bude kompletno završen. Sa osvjetljenjem solarnog tipa, konačno će Marina biti obasjana onako kako treba, a ljudi koji šetaju moći će da vide kuda gaze.

BORIĆEMO SE UNAPRIJEDIMO STANJE U ROŽAJAMA I DA OLAKŠAMO ŽIVOT SVAKOM GRAĐANINU

Drage moje sugrađanke i sugrađani, velika mi je čast i zadovoljstvo što sam ja nosilac liste „Za budućnost Rožaja“. Zaista sam počastvovana i veoma zahvalna svojim prijateljima, rodbini, komšijama muslimanske vjeroispovijesti, a ponajviše svojoj porodici koja me je u svemu ovome podržala i koja je moj najveći oslonac u životu. U Rožajama i nije tako sjajno kao što se do sada prezentovalo. To znate vi, znam ja i znaju svi koji su ovdje ostali da žive na ognjištima svojih predaka. Voljela bih da zajedno sa vama popravimo sve nedostatke u našoj opštini. Prije svega, radićemo na tome da naši mladi ljudi ostanu u Rožajama, da se zapošljavaju, osnivaju baš ovdje svoje porodice, da žive časno i pošteno isključivo od svog rada. Unaprijedićemo infrastrukturu u našim selima, nećemo dozvoliti da naši građani koriste makadam, da budu zaboravljeni kao do sada od svake vlasti koja je bila i koja jeste u našoj opštini. Borićemo se da se sva naša sela ravnomjerno razvijaju, a da ona u kojima živi pravoslavni živalj ne budu diskriminisana. Uradićemo uličnu rasvjetu, postavićemo znakove pored naših škola, učešćemo grijanje u školama i nećemo dozvoliti da se pojedine škole još uvijek griju na furunama. Zalagaćemo se za razvoj turizma, poljoprivrede i vodoprivrede. Pomoći ćemo našim poljoprivrednicima da uz pomoć subvencija što lakše i efikasnije rade.Učinićemo sve da naši građani osjete boljitak i da postoji neko ko želi i hoće da misli na njih. Ja Vam ništa obećati neću, ali ću se potruditi da svojim zalaganjem i angažovanjem 23.oktobra bude bolje i vama i meni.Zato idemo do kraja, za budućnost naše djece i svih nas, za budućnost Rožaja.

GLASAJMO BROJ 2.

,,Reforma javnih finansija nalazi se visoko na listi prioriteta Ministarstva finansija i predstavlja osnovu za održiv ekonomski razvoj i makroekonomsku stabilnost države”- ocijenio je ministar finansija, mr Aleksandar Damjanović govoreći na sastanku na temu ,,Upravljanje javnim finansijama za PMF dijalog” (Program reforme upravljanja javnim finansijama 2022-2026). ,,Strateški ciljevi PMF-a, koji predstavlja jedan od najznačajnijih Vladinih dokumenata,  odnose se na jačanje fiskalnog okvira i planiranje budžeta, izvršenje budžeta, računovodstvo, praćenje i finansijsko izvještavanje i finansijsku kontrolu institucionalni su okvir za upravljanje javnim finansijama, u skladu sa EU i međunarodnim standardima”- istakao je ministar Damjanović. Fiskalani savjet, prema riječima ministra Damjanovića, biće svojevrsni mehanizam kontrole i nadzora nad radom kreatora i donosioca odluka fisklane politike, istovremeno omogućavajući da javne finansije i kreiranje budžetske politike budu van političkog uticaja.

VOJSKA JE SIMBOL PATRIOTIZMA ČIJI SU PRIPADNICI UVIJEK SPREMNI DA ŽIVOTOM BRANE DOMOVINU

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović uputila je čestitku povodom 7. oktobra, Dana Vojske Crne Gore, ministru odbrane Rašku Konjeviću, načelniku Generalštaba Vojske Crne Gore Zoranu Lazareviću i svim pripadnicama i pripadnicima Vojske.“Sedmi oktobar je podsjećanje na slavnu Tuđemilsku bitku iz 1042. godine, kada je naša malobrojna vojska pobijedila neuporedivo jaču – vizantijsku. Ovo nije jedini datum kojim se Vojska Crne Gore ponosi jer je hrabrost naših vojnika ovjenčana i na Martinićima, Krusima, Grahovcu, Vučjem dolu, Carevom lazu, Fundini, u Prvom i Drugom svjetskom ratu i na brojnim drugim bojištima.Iako se nalazimo na raskrsnici puteva, interesa i ideologija, duboko vjerujem da se na ovim prostorima više nikada neće desiti rat i da će pripadnice i pripadnici Vojske raditi na održavanju mira i stabilnosti u našoj zemlji.Pred njima je velika obaveza jer oni predstavljaju simbol patriotizma i sigurna sam da su u svakom trenutku spremni da životom brane našu domovinu. Za to zaslužuju najdublje poštovanje i zahvalnost građana i države.Danas, kada je Crna Gora punopravna članica NATO saveza, pripadnice i pripadnici naše Vojske učestvuju u mirovnim misijama širom svijeta i daju doprinos stvaranju bezbjednijeg poretka i promovisanju demokratije i vladavine prava.Ne treba zaboraviti ni njihov nesebičan rad u akcijama zaštite građanki, građana i imovine od vremenskih i drugih nepogoda, kada su pokazali da su spremni i obučeni da i u najtežim situacijama reaguju brzo i efikasno.Iz tih razloga, država mora voditi računa o pripadnicama i pripadnicima Vojske Crne Gore jer su oni njeni čuvari i zaštitnici i za to će uvijek imati punu podršku Skupštine Crne Gore.”