Аутор: Snp Online

Povodom Međunarodnog dana djeteta želim da čestitam našim najmlađim, a najboljim građanima.

Kao ministar prosvjete tu sam da ovoj najranjivijoj kategoriji društva pomognem da budu aktivni subjekti vaspitno-obrazovnog procesa, da njihov put ka boljoj budućnosti bude što lakši, ljepši i efikasniji.

Djeca su temelj jedne države, a mi smo tu da im osiguramo kvalitetno djetinjstvo.

Dostojanstvo jednog djeteta nema cijenu. Zato mu svi mi, kao društvo, moramo biti sigurna ruka podrške u zdravom odrastanju.

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović čestitala je 20. novembar, Međunarodni dan djeteta, svoj djeci Crne Gore.

„Čestitam vam vaš dan, sa željom da djetinjstvo provedete bezbrižno, u sreći, radosti i druženju sa vršnjacima. Želim da vam jedine brige budu one školske i da što duže ostanete djeca, da sačuvate dječiju nevinost, ljudskost i nesebičnu ljubav prema bližnjima i svijetu oko sebe koju samo vi posjedujete.

Briga o djeci je briga o budućnosti zemlje, a mi moramo voditi računa da vam ostavimo najbolje temelje za ličnu i profesionalnu afirmaciju i napredak u svakom smislu.

Koristim priliku da apelujem na sve društvene činioce da daju maksimalan doprinos u pravcu unapređenja položaja djece u našoj zemlji i rješavanja svih problema sa kojima se susreću, a kojih nije malo.

Jedan od prioriteta za rješavanje je, svakako, siromaštvo i rizik od siromaštva u kome najmlađi članovi našeg društva žive, a kojih je, prema studiji UNICEF-a “Višedimenzionalno siromaštvo djece u Crnoj Gori” iz maja 2021. godine, skoro 46.000, odnosno jedno od troje djece u Crnoj Gori živi ispod praga koji označava rizik od siromaštva.  

Podsjećam da su poslanici 27. saziva Skupštine Crne Gore usvojili zakonska rješenja kojima su vratili dječije dodatke najprije djeci do šest godina, a zatim i svoj djeci do 18 godina. Takođe, uveli su besplatne udžbenike za sve osnovce, te na taj način makar donekle pomogli roditeljima u izvršavanju svih obaveza koje školovanje donosi sa sobom.

Međutim, to nije dovoljno. Država mora nastaviti da radi aktivno na poboljšanju položaja naše djece jer njihova sreća i blagostanje moraju biti tačka oko koje ćemo se okupljati i postizati adekvatne dogovore i rješenja.

Ono što zabrinjava je i sve učestalija pojava govora mržnje i vršnjačkog nasilja među djecom i mladima u Crnoj Gori. Svaki oblik nasilja ostavlja posledice na psihičko zdravlje djece i stoga ga je važno što ranije prepoznati i iskorijeniti. Sve relevantne institucije, poput škola, centara za socijalni rad, policije, sudstva i domova zdravlja, moraju udružiti snage u svakoj lokalnoj zajednici i dati doprinos suočavanju sa ovom pojavom, te izgradnji kulture nenasilja.

Skupština Crne Gore će i dalje biti dom otvoren za svu našu djecu, a to smo pokazali i nedavno kada smo u okviru proslave 116 godina od uvođenja parlamentarizma, organizovali desetu tradicionalnu Demokratsku radionicu “Barbara Pramer” sa učenicima osnovnih škola, kao i Simulaciju rada parlamenta u kojoj su učešće uzeli učenici srednjih škola.   

Nastavićemo i ubuduće sa sličnim projektima jer želimo da naša djeca osjete da je Skupština Crne Gore njihova kuća, čija su im vrata uvijek otvorena i koja će uvijek raditi isključivo za njihovo dobro.

Kao predsjednica Skupštine Crne Gore, mogu da garantujem da će podršku najvišeg zakonodavnog doma imati svaki zakonski akt čiji je cilj unapređenje položaja naših mladih generacija.”

Izvor: https://www.skupstina.me

NAŠA JE OBAVEZA DA ŠTITIMO DJECU I DA UNAPREĐUJEMO PRAVA DJETETA

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana djeteta, Socijalistička narodna partija Crne Gore poručuje da su zaštita djeteta i stalni rad na unapređivanju prava djece obaveza odraslih kako u Crnoj Gori tako i širom naše planete.

Svako dijete treba da ima priliku da odrasta u društvenim uslovima u kojima neće biti moguća zloupotreba djece i nasilje nad djecom. Djeca ne smiju biti zanemarivana, a prava djeteta moraju biti striktno poštovana i dalje razvijana.

„U ime Skupštine Crne Gore i u svoje lično ime najsrdačnije čestitam 20. novembar, Dan opštine Pljevlja.

Pljevlja su vjekovima unazad poznata kao primjer multikulturalnosti, multietničnosti i multikonfesionalnosti i kao takva predstavljala su uzor ostalim krajevima Crne Gore.

Uprkos brojnim izazovima kroz koje smo prolazili kao država, stanovnici Pljevalja su dostojanstveno branili te neprolazne vrijednosti čovječanstva, na ponos cijele zemlje. Na ovim osnovama su i uspostavljeni slobodarska tradicija i antifašizam, zahvaljujući kojima je izvojevana sloboda grada i države u Drugom svjetskom ratu i na čijim temeljima se razvija i moderna, evropska Crna Gora. 

Iako su prepoznata kao opština bogata energetskim, rudnim i industrijskim potencijalima, Pljevlja su godinama unazad bila zapostavljena, što je dovelo do odlaska velikog broja mladih ljudi iz grada.

Neophodno je da kao društvo učinimo sve da iskoristimo ogromne potencijale pljevaljskog kraja, te da kroz otvaranje novih radnih mjesta zadržimo omladinu na svojim ognjištima. Sigurna sam da će tome doprinijeti i nedavno potpisani ugovor koji omogućava toplifikaciju Pljevalja, a koji će umnogome popraviti stanje životne sredine u gradu i stvoriti uslove da privrednici ulažu u Pljevlja.

Uvjerena sam da će Pljevlja i u budućnosti biti prepoznata kao grad mira, tolerancije, razumijevanja i suživota između građana različitih vjera i nacija, te na taj način i dalje davati dobar primjer ostatku Crne Gore.“

Izvor: https://www.skupstina.me

Министарство правде предложило измјене Закона о управном спору

ЦИЉ РАЦИОНАЛИЗАЦИЈА ТРОШКОВА

Да ли изменама Закона о управном спору могу да доведу до смањења милионских трошкова Министар правде, #МаркоКовач, каже да се овом чину највише противе они који покрећу највише управних поступка и траже усмене расправе чак и када то није неопходно.

Колико кошта ћутање јавне управе грађане Црне Горе

Према подацима Управног суда, трошкови поступка који се води овом приликом, теже неколико милиона евра.

Ministar finansija u Vladi Crne Gore Aleksandar Damjanović komentarisao je gostujući u Slobodnoj zoni sa Draženom Živkovićem na Prvoj televiziji budžet za 2023. godinu.

„Crna Gora još uvijek ne može da funkcioniše isključivo od unutrašnjih prihoda. Država će naredne godine nedostajuća sredstva nadomjestiti iz kreditnih izvora ili postojećih deopzita. Mi smo predvideli zaduženje do 600 miliona evra, ali je to na Parlamentu. Zbog strahovanja kakva će biti naredna godina i Crna Gora mora biti oprezna. Ako se dese dalje inflacije, moramo imati mogućnosti da kroz kreditne angažmane pripremimo narednu godinu“, kazao je Damjanović.

Socijalna davanja moraju pratiti i stopu inflacije, kaže Damjanović i dodaje da je za naknade za djecu i za majke potrebno 100 milona evra samo za te dvije stavke.

„Mi nemamo do kraja precizno ciljanu socijalnu politiku. Još uvijek nije zaživio socijalni karton. Godina će svakako biti neizvjesna a imajući u vidu da smo država socijalne pravde po Ustavu, moramo zadovoljiti sve potrebe koje su zasnovane na donijetim zakonima. 2023. godina nije godina socijalne zaštite. Moramo biti oprezni i sačuvati životni standard prosječnog građanina Crne Gore“, pojašnjava Damjanović.

POSLANICI SNP-A ĆE PONOVO GLASATI ZA ZAKON O PREDSJEDNIKU, OPOZICIJA PRAVI OPSTRUKCIJE NA SVIM NIVOIMA

Poslanici Socijalističke narodne partije glasaće opet u Skupštini Crne Gore za izmjene i dopune Zakona o predsjedniku Crne Gore, najavio je za BORBU šef poslaničkog kluba te partije u Skupštini Dragan Ivanović.Ivanović je naveo da bi taj akt trebalo da se nađe pred poslanicima 28. novembra. “ Mislili smo da će to biti 22. novembra, tako je bilo najavljeno, međutim, odsustvo pojedinih poslanika zbog obaveza u nekim delegacijama po Evropi, uslovilo je da se ponovno glasanje pomjeri za 28. novembar. Bilo je riječi da se dogovorom u paketu riješe pitanja izbora sudija Ustavnog suda i povlačenja Zakona o predsjednika. Međutim, pošto nema dogovora, zakon će biti na ponovnom glasanju 28. novembra i poslanici SNP-a će opet glasati za izmjene tog akta“, poručio je Ivanović.On je saopštio da opozicija ne želi dogovor i da pravi opstrukcije na svim nivoima, sa ciljem da prikažu aktuelnu većinu kao nesposobnu za vođenje države.Nisam očekivao od njih da žele dogovor, jer da im je do toga stalo, mogli smo ga davno postići. Svi mogu da vide šta oni hoće i traže. U svakom slučaju trebao nam je dogovor, dijalog je i pokrenut zbog toga da bi se do dogovora i došlo. Nije dobro što se u Crnoj Gori sada dešava i što međunarodna zajednica sa pravom prigovara. Protok vremena čini svoje, a mi se nismo dogovorili. Predstoji nam sigurno naporan trud i rad da bi se nešto postiglo i dogovorilo. Međutim, sve to pada u vodu onog trenutka kada imate saznanje da neki to ne žele i prave opstrukcije na svim nivoima i na svakom mjestu. Možda toga nismo bili svjesni u početku, ali sada se tek pokazuje koliko su uporni i koliko zapravo žele da prikažu sadašnju većinu kao nesposobnu da vodi državu i to nije dobro po Crnu Goru“, poručio je Ivanović.

Crna Gora i Turska imaju ogroman potencijal za unaprjeđenje saradnje  u energetici, građevinarstvu, poljoprivredi, turizmu i trgovini, ocijenjeno je tokom susreta ministra finansija, mr Aleksandra Damjanovića i ambasadorke Turske u Crnoj Gori, Songul Ozan.

Razgovarano je o višegodišnjoj zainteresovanosti turske kompanije za Aerodrome Crne Gore, kao i o aktuelnim pregovorima kompanije Toščelik i Elektroprivrede Crne Gore oko kupovine Željezare Nikšić. Razmatran je i slučaj Port of Adria, kojom gazduje turska kompanija.

Ambasadorka je kazala da Turska želi da poveća prisutnost na tržištu Crne Gore, uz namjeru da će prenijeti kredibilnim tamošnjim kompanijama mogućnosti za ulaganje u našu zemlju, sa posebnim akcentom na infrastrukturne projekte iz oblasti saobraćaja.

Crna Gora je svoje obaveze prema pomenutoj zemlji uskladila novim uslovima Sporazuma. Prethodno ustanovljeni uslovi, koji podrazumijevaju dvije godišnje tranše  do 2024. godine, ostaju nepromijenjeni.

Crna Gora će nastaviti da izmiruje svoje obaveze prema svim partnerima, posebno uvažavajući prijateljski odnos koji decenijama vezuje dvije zemlje.

Ambasador Šmid ukazao je na veliki broj investicija koje realizuje Švajcarska, kao jedan od pet najvećih investitora u Crnoj Gori, a koje nijesu usmjerene samo na turizam, već i  industriju i proizvodne usluge.

Neophodno unaprijediti diplomatske odnose i adekvatno riješiti pitanje diplomatskog predstavljanja Crne Gore u Švajcarskoj, kako bi bili usklađeni sa izuzetno uspješnom ekonomskom saradnjom, koju karakteriše veoma visok nivo robne razmjene.