Predsjednica Skupštine Danijela Đurović prisustvovala 41. zasijedanju Baltičke skupštine Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović, u svojstvu predsjedavajuće Parlamentarnoj skupštini Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi – PS SEECP, na poziv predsjednika Baltičke skupštine Janisa Vucansa, prisustvovala je 41. zasijedanju Baltičke skupštine i 28. sjednici Baltičkog savjeta, kao i ceremoniji obilježavanja 100. godišnjice osnivanja Parlamenta Republike Letonije – Saeima, koji su održani u Rigi, Republika Letonija, od 27. do 28. oktobra 2022. godine. Govoreći o kompleksnoj geopolitičkoj klimi, predsjednica Đurović je istakla da su posljedice ruske agresije na Ukrajinu dodatno ukazale na značaj regionalne saradnje, zajedničkog djelovanja i koordinisanog regionalnog pristupa prevenciji i prevazilaženju izazova uzrokovanih ratom na pragu naših regiona. U tom smislu, ukazala je da Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi – SEECP za nas predstavlja jedan od najvažnijih okvira regionalne saradnje koji doprinosi jačanju stabilnosti, bezbjednosti i ukupnom razvoju jugoistočne Evrope.
Tom prilikom susrela se i razmijenila mišljenja o trenutnim geopolitičkim dešavanjima i crnogorskom putu ka EU sa predsjednicom parlamenta Republike Letonije Inarom Murniece, predsjednikom parlamenta Republike Estonije Jurijem Ratasom, predsjednicom parlamenta Republike Litvanije Viktorijom Čmilite-Nilsen, predsjednikom parlamenta Republike Island Birgirom Armansonom i potpredsjednicom Vrhovne rade Ukrajine Olenom Kondratiuk.
„U ime Skupštine Crne Gore i u svoje lično ime najsrdačnije čestitam 28. oktobar, Dan opštine Herceg Novi.Grad pod Orjenom je oduvijek bio poznat kao mjesto u kome su se posebno cijenili kultura i umjetnost i u kome su živjeli i radili brojni pisci, slikari i ostali stvaraoci, kako iz Crne Gore, tako i iz drugih zemalja, koji su dali nemjerljiv doprinos kulturnoj baštini naše zemlje i pronosili dobar glas o njoj.Herceg Novi ima realnu perspektivu za brži ekonomski razvoj, za zapošljavanje i postizanje boljeg standarda, prije svega kroz realizaciju investicija u oblasti turizma, putne infrastrukture i energetike, što će dodatno učvrstiti stabilnost i osnažiti poziciju naše države u procesu regionalnih i evropskih integracija.Na lokalnoj samoupravi i državi je da mudrom, domaćinskom i promišljenom politikom kreiraju ambijent u kome će stanovnici ovog grada vidjeti prilike i mogućnosti za napredovanje upravo u svom zavičaju. Razvoj Herceg Novog mora se temeljiti na jednakim šansama za sve, a posebno na podršci mladim ljudima, kojima i opština i država moraju dati vjetar u leđa da ostvare sve svoje potencijale. Samo na taj način možemo stvoriti realne uslove za sveukupni napredak ovog jadranskog bisera.“
Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović uputila je čestitku povodom 29. oktobra – Dana crnogorskog sudstva, vršiteljki dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesni Vučković, nosiocima sudijske funkcije u tom i drugim sudovima i svim zaposlenim u sudstvu.
„Funkcionalno, nepristrasno i objektivno sudstvo je temelj svake moderne, demokratske države, a za Crnu Goru cilj koji dugi niz godina afirmišemo i pokušavamo da dosegnemo.
Mnogo je izazova i problema sa kojima se suočavaju organi sudske vlasti, a koje moramo kao država i društvo rješavati u što skorijem roku. To je neophodno, prije svega, da bi se obezbijedila pravna sigurnost za svakog građanina Crne Gore, ali i sačuvale osnovne funkcije države i osigurao naš dalji evropski put.
U tom cilju, oni koji imaju najveću odgovornost u zakonodavnoj i sudskoj vlasti moraju pronaći način da se obezbijedi nesmetano funkcionisanje sudske grane vlasti, u najboljem interesu građana i sveukupnog razvoja države.
Naš strateški cilj da pristupimo evropskoj porodici naroda predstavlja dodatan motiv i podstrek da pokrenemo brže reforme u oblasti sudstva i da preduprijedimo ili smanjimo slučajeve korupcije i kriminala u svim oblastima društva, a koji ne služe na čast nijednom državnom službeniku koji se trudi da svoj posao obavlja na najbolji mogući način, u interesu građana i društva.
U tom smislu, želim da izrazim punu podršku crnogorskim sudijama u njihovom odgovornom i zahtjevnom poslu i da im poručim da pronađu snagu da se sa izazovima sa kojima se suočavaju nose hrabro i odvažno. Sigurna sam da će dati maksimalan doprinos da izgradimo sudski sistem koji će biti usklađen sa evropskim kriterijumima i utemeljen na vladavini prava, stabilnosti pravnog poretka i garanciji zaštite prava i sloboda građana.”
„Ministarstvo pravde ima stav da za ovakvom odlukom nije bilo potrebe, jer ni prethodni javni pozivi nisu bili uspješni. Zato smatramo da je trebalo sačekati novi Zakon o Sudskom savjetu i sudijama“
Ministarstvo pravde saopštilo je kako izražava žaljenje zbog načina na koji je na današnjoj sjednici Sudski savjet, mimo usvojenog dnevnog reda, raspisao Javni poziv za kandidate za predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore.
Iz ovog Vladinog resora na Tviteru su napisali da posebno zabrinjava činjenica što je ta odluka donijeta nakon što je ministar pravde (Marko Kovač) morao da napusti sjednicu Sudskog savjeta i to zbog sjednice Vlade, te prilikom donošenja ove odluke nije bio ni prisutan.
„Ministarstvo pravde ima stav da za ovakvom odlukom nije bilo potrebe, jer ni prethodni javni pozivi nisu bili uspješni. Zato smatramo da je trebalo sačekati novi Zakon o Sudskom savjetu i sudijama“, kažu iz Ministarstva pravde.
Navode kako želie da podsjete javnost da je taj Nacrt već poslat Venecijanskoj komisiji, kao i da se njegovim usvajanjem otvara put za širi i transparentniji izbor predsjednika Vrhovnog suda.
„Zašto Sudski savjet nije slično postupio, kao i zašto je sve urađeno mimo znanja resornog ministra, ostavljamo na tumačenje stručnoj i laičkoj javnosti“, zaključuju iz Ministarstva pravde.
Predsjednica Đurović je podsjetila da je Crna Gora u junu ove godine preuzela predsjedavanje Procesom saradnje u jugoistočnoj Evropi, te izrazila spremnost za učini sve da probudi duh solidarnosti i jedinstva među učesnicama ovog regionalnog foruma. Kako je rekla, to je posebno važno u trenutnim okolnostima kada imamo ratna dešavanja na tlu Evrope, te humanitarnu i finansijsku krizu koje prijete da nanesu ozbiljne posljedice brojnim državama svijeta.
Šćekić je kazao da danas ispunjavaju obećanje dato kada se postavio kamen temeljac za kliniku za mentalne bolesti.
Predsjednik Vlade Dritan Abazović, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić i direktorica KCCG Ljiljana Radulović i ambasadorka delegacije EU Oana Kristina Popa položili su danas kamen temeljac za izgradnju klinike za infektivne bolesti i klinike za dermatovenerologiju Kliničkog centra Crne Gore.
Obje klinike će biti smještene u jednom objektu, a činiće funkcionalnu cjelinu KCCG.
„Neka ovaj dan bude simbolički početak razvoja Crne Gore“, kazao je Abazović.
Foto: Vlada Crne Gore
Zahvalio se EU, Ministarsvu zdravlja, KCCG, Upravi za javne radove, i najavio izgradnju još jednog zdravstvenog objekta u narenim danima.
Šćekić je kazao da danas ispunjavaju obećanje dato kada se postavio kamen temeljac za kliniku za mentalne bolesti. Napomenuo je da stvaraju pristojne uslove za rad medicinskog osoblje i bolje uslove za liječenje građana. Zahvalio se EU na donaciji i podršci koju su dobili i kada su kasnili sa pojedinim procedurama, opterećeni problemima iz prošlosti.
Ministarstvo zdravlja, uz podršku Vlade, predano radi na jačanju zapuštene zdravstvene infrastrukture, kazao je resorni ministar Dragoslav Šćekić prilikom polaganja kamena temeljca za izgradnju klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju.
Projekat izgradnje klinike, vrijedan 8,5 miliona eura, finansira Evropska unija (EU), a rok za izgradnju je 18 mjeseci.
Šćekić je kazao da je sadašnja ustanova u kojoj je smještena Klinika za infektivne bolesti slika i prilika decenijskog upravljanja zdravstvenim sistemom.
On je poručio da više neće biti tako, i da se odlučno postavljaju čvrsti temelji za pristup zdravstvenoj sigurnosti.
Šćekić je istakao da u tome nesebičnu pomoć i podršku Crnoj Gori pruža EU.
On je naglasio da se realizuju i drugi značajni projekti, koje Crna Gora uveliko koristi.
„Uz podršku Vlade Crne Gore, Ministrastvo zdravlja predano radi na jačanju zapuštene zdravstvene infrastrukture“, rekao je Šćekić.
Kako je rekao, njihova je obaveza da zdravstveni sistem oporave i da zaustave njegovo posrnuće.
Šćekić je naveo da je prošle sedmice počela rekonstrukcija i adaptacija Specijalne bolnice „Vaso Ćuković“ u Risnu i da će, uz pomoć EU, početi izgradnju Operativnog centra za vanredne situacije, kao i rekonstrukciju i opremanje devet mikrobioloških laboratorija širom države.
„Zdravstveni sistem je ogledalo jednog društva i države. Budimo složni, da svako iz svoje oblasti učini najbolje što može, kako bi naraštaji bili ponosni na ono što im ostavljamo kao temelj za dalji razvoj“, poručio je Šćekić.
Premijer Dritan Abazović je kazao da ne postoji veća čast za bilo koga u državnoj upravi nego kada se vidi da se gradi država.
„Nakon 40 godina konačno se grade novi zdravstveni objekti u Crnoj Gori. Neće proći dugo, a opet ćemo se sresti na nekom sličnom mjestu u sličnim aktivnostima“, rekao je Abazović.
On je kazao da se u narednom periodu mora raditi više, brže i bolje.
„Želimo da jačamo naš zdravstveni sistem, da investiramo u svim gradovima Crne Gore. Država je tu da uspostavi sistem u kojem će svi moći da koriste te benefite“, kazao je Abazović.
On je rekao da je danas početak novog vremena za Crnu Goru, u kome će se više investirati u zdravstvo, školstvo i infrastrukturu.
Radulović je naglasila da KCCG nastavlja da bude okosnica dobrih vijesti u zdravstvu.
„Ono o čemu se dugo govorilo ostvaruje se i ove dvije klinike u cjelosti finansira EU sa 8,5 miliona eura, na čemu smo veoma zahvalni, rok za završetak radova je 18 mjeseci, tako da useljenje očekujemo u proljeće 2024. godine. Površina objekta će biti oko 3.400 kvadrata a ukupna popvšina na kojem će se nalaziti objekat je 5.000. Objekti će biti opremljeni najsavremenijom opremom i biće više mjesta za bolničko liječene“ kazala je Radulović.
Foto: Vlada Crne Gore
Napomenula je da trenutno klinika za dermatovenerologiju ima dvije sobe sa osam postelja, a u novom objektu će imati 32 sobe. Što se tiče infektivne klinike trenutno ima 30 soba sa 20 postelja, a u novom objektu će imati 55 postelja.
Popa je istakla da nas je pandemiija naučila da se mora kontinurino ulagati u zdravstveni sistem. Kako je kazala, srećana je da Crna Gora nakon toliko godina gradi nove klinike, a EU to pomože.
„Pristup dobroj zaštiti je nešto čemu što je standard u EU, a čemu teže i građani Crne Gore i radujemo se što imamo priliku da pomognemo ovom cilju. Ove klinike su samo dio od mnogih projekta koje pomažemo, i od početka pandemije pomogli smo sa 130 miliona eura bespovratnih sredstava zdravstevni sistem ove zemlje, čime smo pomogli unapređenju javnog zdravlja i očuvanju hialjade radnih mjesta“,naglasila je Popa.
Premijer Abazović je poručio da vjeruje da je danas postavljanjem ovog kamena temeljca simbolični početak jednog novog doba u Crnoj Gori u kojem ćemo više da ulažemo u zdravstvo, školstvo i infrastrukturu.
SNP ĆE I DALJE BITI SNAŽAN ČINILAC U BUDUĆOJ VLASTI
Potpredsjednik partije Dragoslav Šćekić, rekao je “Vijestima” da je SNP shvatio poruku birača i, kako je dodao, u skladu sa tim usmjeriće dalje djelovanje ka stvaranju uslova za mnogo bolji život građana.”Građani mogu biti sigurni da će SNP i u narednom periodu biti snažan činilac u budućoj vlasti, a to će se najbolje vidjeti na predstojećim parlamentarnim izborima. Želim da istaknem da smo uveli princip odgovornosti za postignute rezultate na svim nivoima, što znači da će neki podnijeti ostavke, neki biti i smijenjeni, dok će drugi zbog dobrih rezultata napredovati”, rekao je Šćekić, koji je i ministar zdravlja.Komentarišući ocijene više analitičara izbora da je SNP platio ceh manjinske vlade, koju je podržavao DPS, zvaničnik te partije kaže:”Očekivali smo bolji rezultat jer smo u proteklom periodu radili pošteno i odgovorno, mnoge značajne odluke donijeli u korist građana, predstoji nam period u kojem će građani mnogo realnije sagledavati rezultate našeg rada i spremnost da donosimo teške odluke, kako bi prevazišli podjele koje je projektovao prethodni režim. Mišljenja sam da samo učešće SNP-a u manjinskoj Vladi nije značajnije uticalo na pad podrške ako sagledamo činjenicu da su i drugi politički subjekti koji nisu participirali u manjinskoj Vladi imali mnogo veći pad nego SNP”, rekao je on.
