Категорија: Актуелно

„Upravo to što je brat bivšeg predsjednika opštine Srđana Mašovića, Igor Mašović kao vlasnik ili suvlasnik dobio koncesije na više od 10 malih hidroelekrana, koje se grade ili su izgrađene, bilo je, po ocjeni, sad već bivših opozicionara, presudno da građani na ovim izborima okrenu leđa DPS-u“

Skupština opštine (SO) Andrijevica biće konstituisana za desetak dana, nakon što su predstavnici liste “Za budućnost Andrijevice” i koalicije Demokrate – Demos juče potpisali sporazum o konstituisanju vlasti u toj varošici, prema kom će mjesto predsjednika Opštine biti rotirajuće između Socijalističke narodne partije (SNP) i Nove srpske demokratije.

Prvi korak nove vlasti u Andrijevici, opštini poznatoj po stavljanju rijeka u cijevi, kako je najavljeno biće obustava dalje gradnje malih hidroelektrana (mHE) i zahtjev Vladi za preispitivanje svih koncesionih ugovora, ali i bogatstva brata bivšeg predsjednika opštine Srđana Mašovića, Igora.

Upravo to što je brat bivšeg predsjednika opštine kao vlasnik ili suvlasnik dobio koncesije na više od 10 malih hidroelekrana, koje se grade ili su izgrađene, bilo je, po ocjeni, sad već bivših opozicionara, presudno da građani na ovim izborima okrenu leđa DPS-u.

Demokratska partija socijalista (DPS) u današnjem saopštenju već uočava prva kršenja zakona u formiranju vlasti, ali pred kameru Televizije Vijesti nisu htjeli, iako su to bili obećali.

Uz besplatne udžbenike srednjoškolcima i studentske stipendije među prioritetima nove vlasti u Andrijevici biće i puštanje u rad elektrane izgrađene na gradskom vodovodu, vrijedne oko 700 hiljada eura, ali i preispitivanje vaučerske privatizacije.

Bivši predsjednik opšine Srđan Mašović je kazao prekjuče da ne može da govori za Televiziju Vijesti jer se nalazi u smoizolaciji.

Predsjednik Opštinskog odbora (OO) DPS u Andrijevici Dejan Ivanović nije se pojavio ispred kancelarije DPS u dogovoreno vrijeme, iako je sinoć u telefonskom razgovoru kazao da je, poslije višesatnog čekanja dobio zeleno svjetlo da razgovara sa Televizijom Vijesti, od šefa partije u Podgorici.

Međutim, nakon povratka ekipe Televizije Vijesti iz Andrijevice, tamošnjni odbor DPS izdao je saopštenje u kome se pored ostalog navodi kako je nova vlast u u rekordnom roku počela sa pravnim nasiljem.

Koalicija DPS–SD je sa 21 mandata, na lokalnim izborima u Andrijevici, pala na 15, što je jedan manje od pobjedničke koalicije.

Time je izgubila vlast poslije devet godina.

Izvor: TV Vijesti

Od novih vlasti u Podgorici očekujemo da bude reafirmisan raniji zahtjev o uspostavljanju specijalnih veza Republike Srpske i Crne Gore koji je predstavljen Milu Đukanoviću prije deset godina.

Rekao je ovo u petak srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poslije razgovora sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i podsjetio da takvu mogućnost daje Dejtonski mirovni sporazum.

Nosilac liste “Za budućnost Crne Gore” i jedan od kandidata za budućeg premijera Vlade Crne Gore profesor Zdravko Krivokapić rekao je za “Glas Srpske” da je sada rano pričati o konkretnim koracima, ali da je njegov stav da nova vlada mora sa svima uspostaviti dobre odnose.

– Ipak, taj konkretan ugovor je stvar diplomatije i prava. Ja se ne razumijem u te relacije, to je čisto dio koji mora biti vezan za diplomatiju, a iz toga nisam mnogo pismen. Ne želim da nekom svojom izjavom nanesem štetu nečemu što ne razumijem. Znam da je potrebno poštovati sve relacije, praviti dobrosusjedske odnose sa svima, praviti dobru strategiju za zajedničku saradnju. I u tom smislu stojim na jasnom stajalištu da nemam ništa protiv sporazuma koji doprinosi stvaranju boljih, kvalitetnijih odnosa na jasnom principu obostranog zadovoljstva zainteresovanih strana – kazao je Krivokapić.

Direktor Društva za istraživanje politike i političke teorije iz Podgorice Vladimir Pavićević ističe za naš list da je prvo potrebno da stranke pobjednice konstituišu novi skupštinski saziv, izaberu predsjednika Skupštine i oforme novu reformsku i demokratsku vladu.

– Prve stvari prvo. Siguran sam da će novi ministar spoljnih poslova i vlada u cjelini razvijati najbolje moguće odnose sa svim susjedima, to znači da će Crna Gora sa BiH razvijati najbolje moguće odnose, a u okviru toga i najbolje odnose sa Republikom Srpskom – rekao je Pavićević.

Dodik podsjeća da partije koje su pobijedile u Crnoj Gori naglašavaju upravo poštovanje međunarodnih obaveza.

– Volio bih da vidim na koji način ćemo moći to da riješimo i po tom pitanju ćemo i cijeniti naše dalje odnose sa Crnom Gorom – rekao je Dodik.

Vlada RS, na čijem čelu se Dodik tada nalazio, uputila je zahtjev za uspostavljanje specijalnih veza u martu 2010. godine uz obrazloženje da je RS oduvijek gajila dobre odnose sa Crnom Gorom i da bi ih bilo potrebno podići na još viši nivo.

Nije bilo miješanja

Dodik je u petak rekao je da je sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem razgovarao o događajima u Crnoj Gori i da je istaknuta činjenica da se ni Srpska niti Srbija nisu miješale u te izbore.

Izvor: https://borba.me

KOALICIJE „ZA BUDUĆNOST CRNE GORE“ I „DEMOKRATE-DEMOS“ SKLOPILE SPORAZUM O BUDUĆOJ VLASTI U ANDRIJEVICI

ANDRIJEVICA – Čelnici koalicije “Za budućnost Andrijevice”,koju čine Socijalistička narodna partija i Nova srpska demokratija i koalicije „Mir je naša nacija“ sastavljene od predstavnika Demokratske Crne Gore i Demosa potpisali su juče sporazum o postizbornoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u opštini Andrijevica. Pomenutim sporazumom definisano je da mjesta predsjednika i potpredsjednika opštine pripadnu koaliciji „Za budućnost Andrijevice“, a pozicija predsjednika lokalnog parlamenta kandidatu sa liste Demokrate – Demos. Tom prilikom nezvanično je saopšteno da će kandidat za predsjednika opštine biti nosilac liste „Za budućnost Andrijevice“ privatni preduzetnik iz redova SNP-a Željko Ćulafić Karamela, dok će se na potpredsjedničkom mjestu naći dugogodišnji odbornik i predsjednik OO Nove srpske demokratije Vesko Raketić. Takođe, nezvanično smo saznali da će kandidat za predsjednika lokalnog parlamenta biti predsjednik andrijevičkog odbora Demokratske Crne Gore profesor književnosti Mladen Đukić. Čulo se da je dogovoreno da koaliciji Demokrate-Demos, pored pozicije predsjednika Skupštine, pripadne mjesto menadžera Opštine, kao i mjesto čelnika lokalne turističke organizacije, dok će preostale funkcije raspodijeliti predstavnici Socijalističke narodne partije i Nove srpske demokratije.

Nakon potpisivanja sporazuma nosilac liste „Za budućnost Andrijevice“ Željko Ćulafić kazao je da je ovo bio istorijski datum za Vasojeviće i da je siguran da se na ovaj način otvara nova razvojna stranica čitavog kraja.

-Ovim činom buduća lokalna vlast je pokazala da ima demokratskog kapaciteta da na pravi način odgovori izazovima koji se pred njom ispostavljaju. Predstoji nam težak posao ekonomske, kulturne i duhovne obnove, ali sam ubijeđen da uz pošten odnos prema raspoloživim vrijednostima i građanima to možemo da ostvarimo – kazao je Ćulafić.

Nadu da za Andrijevicu dolaze bolji dani izrazio je i nosilac liste Demokrate- Demos Mladen Đukić rekavši da će se maksimalno zalagati da se ispoštuju interesi svih građana.

---

Konačni rezultati izbora DPS-SD 15 mandata
Opštinska izborna komisija saopštila je konačne rezultate lokalnih izbora u Andijevici na kojima se birao 31 odbornika za sastav lokalnog parlamenta. Potvrđeno je da je koalicija „Za Andrijevicu, za Crnu Goru! Milo Đukanović DPS-SD dobila 1.626 glasova što joj je donijelo 15 mandata. Koalicija „Za budućnost Andrijevice – SNP- NSD“ osvojila je 1.381 glas, odnosno 13 mandata. Koaliciji „Aleksa Bečić – Miodrag Lekić – Mir je naša nacija Demokrate – Demos“ pripala su tri mandata sa osvojenih 310 glasova. Ove dvije koalicije sa ukupno osvojenih 16 mandata stekle su uslov da formiraju lokalnu vlast. Dosad je vlast u Andrijevici vršila koalicija DPS-SD sa 21 mandat, dok je opozicija imala 10 odborničkih mjesta.

Izvor: DAN

PRE tačno 19 godina dogodio jedan od najgorih terorističkih napada ikada.

U samoubilačkim akcijama talibana u Sjedinjenim Američkim Državama, tog 11. septembra poginulo je skoro 3.000 ljudi. U znak sećanja na ovu tragediju koja je potresla ceo svet, oglasio se i Zdravko Krivokapić.

Budući premijer Crne Gore na Tviteru se obratio predsedniku SAD Donaldu Trampu.

– Na ovu mračnu godišnjicu smo uz ljude u Sjedinjenim Američkim Državama, u znak sećanja i u čast na 2.297 muškaraca i žena koji su ubijeni 11. septembra u terorističkom napadu – napisao je Krivokapić. – Prisećajući se onih čiji su životi tragično prekinuti, što je ostavilo duboke rane kod onih kojima su najmiliji nasilno oduzeti iz zagrljaja, ponovo potvrđujemo svoju nepokolebljivu posvećenost borbi protiv pošasti terorizma i suzbijanju svih oblika ekstremizma sa našim prijateljima i saveznicima. Neka uspomena na žrtve bude večna.

Izvor: https://www.novosti.rs

Ćulafić (SNP) predsjednik, a Raketić (NSD) potpredsjenik Opštine

Predstavnici liste “Za budućnost Andrijevice” i koalicije Demokrate – Demos postigli su danas sporazum o konstituisanju lokalne vlasti u Andrijevici.

“Prema sporazumu, mjesto predsjednika Opštine biće rotirajuće između Socijalističke narodne partije (SNP) i Nove srpske demokratije (NSD), a predsjednik Skupštine biće iz reda Demokrata, dok će funkciju potpredsjednika Opštine vršiti predstavnik NSD”, kazao je predsjednik OO NSD Vesko Raketić.

Demokratama će pripasti mjesta menadžera Opštine i direktora Turističke organizacije, dok će ostale javne funkcije podijeliti NSD i SNP.

Lokalnu vlast do ovih izbora vršila Demokratska partija socijalista (DPS) sa Socijaldemokratama (SD), sa 21 mandatom od ukupno 31 mandata, dok su SNP i NSD imale po pet mandata.

Nakon lokalnih izbora 30. avgusta, koalicija “Za budućnost Andrijevice NP-NSD” osvojila je 13, “Mir je naša nacija” – Demokrate i Demos tri, dok je koalicija “Za evropsku Crnu Goru” DPS-SD osvojila 15 mandata.

Prema nezvaničnim podacima Vijesti iz izvora NSD-a, predsjednik Opštine će biti Željko Ćulafić (SNP), potpredsjednik Vesko Raketić (NSD) a predsjednik Skupštine Mladen Đukić (Demokrate).

Izvor: https://www.vijesti.me

Radović je na zahtjev 21 odbornika koalicija “Za Budućnost Budve”, „URA za sve građane Budve” i Demokrata zakazao sjednicu.

Predsjednik budvanskog parlamenta Krsto Radović zakazao je za četvrtak konstitutivnu sjednicu novog saziva Skupštine opštine.

On je na zahtjev 21 odbornika koalicija “Za Budućnost Budve”, „URA za sve građane Budve” i Demokrata zakazao sjednicu.

Oni su naveli da je neophodno hitno zakazivanje sjednice zbog situaije u kojoj se nalazi Opština Budva zbog blokiranog računa, te je potrebno urgetno rješavanje ovog problema. U zahtjevu za sazivanje podsjetili su i da je u prethodna dva mjeseca došlo do nezakonite i nasilne smjene legitimne opštinske vlasti, te je potrebno konstituisanje vlasti koja proističe iz izborne volje građana.

Izvor: https://www.vijesti.me

„Zdravko Krivokapić je sa sjajnim savezom pobijedio na izborima u Crnoj Gori. Poslije 30 godina se država nalazi pred istorijskom smjenom. Budući premijer želi da suzbije korupciju, a Kinu posmatra kritički. Njegova većina za ovu politiku je više nego mala“, piše u intervjuu koji je nosilac liste „Za budućnost Crne Gore“ Zdravko Krivokapić dao za Die WELT

Nosilac liste koalicije „Za budućnost Crne Gore“, Zdravko Krivokapić u intervjuu za njemački Die Welt govorio je o budućoj Vladi, ciljevima, ali i o tome kako je upoznao nekadašnjeg njemačkog kancelara Helmuta Kola.

Koalicija „Za budućnost Crne Gore“, zajedno sa listama „Mir je naša nacija“ i „Crno na bijelo“ ima neophodnu većinu od 41 poslanika u Skupštini Crne Gore. 

WELT: Gospodine Krivokapiću, sa koalicijom najrazličitijih partija ste osvojili većinu. Koji vas cilj spaja?

Zdravko Krivokapić (ZK):Svi smo uvidjeli: što je dosta – dosta je. Crna Gora je u raljama neslobode i korupcije. Želimo da ostvarimo prvi pravi demokratski zaokret u našoj zemlji od 1945. Do sada me oblikuje doživljaj koji sam imao u Njemačkoj….

WELT:..kad ste bili stipendista DAAD u Saveznoj Republici.

ZK: To je bilo u prelijepom Karlsrueu 1988. Objavili su da dolazi Helmut Kol. Kancelar je došao u zgradu opštine, pratio ga je samo jedan auto sa obezbjeđenjem. Moji prijatelji i ja smo mogli bez problema da mu se približimo, pojedini građani su mu i pitanja postavljali. A nekoliko demonstranata je u rukama držalo karikature Kola.

To je bio moj prvi susret sa demokratijom. Tada, pod komunističkim režimom Tita, u Jugoslaviji je to bilo prosto nezamislivo. Upravo takav šef vlade želim da budem: neko, sa kim se može razgovarati i koga možete kritikovati. I koji nije stalno okružen gomilom teško naoružanih bezbjednjaka. 30 godina kasnije demokratija napokon dolazi i u moju zemlju.

WELT: Partija trenutnog predsjednika Mila Đukanovića je 30 godina imala većinu. Zašto je odjednom izgubila?

ZK: 77% birača je izašlo da bira: puno više nego uobičajno. Možda je Đukanovićeva partija zbog kovid-krize potcijenila našu mobilizaciju. Ali ovog puta se u predizbornoj kampanji nije više radilo o pojedinačnim pozicijama partija. Nego o nadređenom cilju: da za sobom ostavimo podjele i konflikte. A sve nas je ujedinila želja da okončamo diktaturu.

WELT: Kako ćete napraviti jaku vladu? Đukanovićev mandat traje još do 2023. Posmatrači njegovu moć poređuju sa onom koju u Bjelorusiji ima Lukašenko. Njegovi ljudi su na pozicijama u policiji i državnoj upravi.

ZK: Snagom zakona. Policija i vojska su djelovi izvršne vlasti. Vremena, u kojima je predsjednik sve mogao da radi što mu padne na pamet, se moraju završiti. Politička korupcija je najveća pošast naše zemlje.

WELT: Vi predvodite pro-srpske partije. Puno ljudi koji vas podržavaju se više orijentišu ka Rusiji nego ka Zapadu. Kako vidite kurs vaše zemlje kao člana NATO i kandidata za članstvo u EU?

ZK: Puno se priča kako sam pro-ruski ili da osjećam da pripadam drugim zemljama. Sve to nije tačno, sve su to pojednostavljenja. Ja se jedino osjećam obaveznim građaninom Crne Gore. Mi smo jedna velika koalicija ideološki različitih partija, od konzervativnih do predstavnika radnika. Ujedinjuje nas jedan cilj: da okončamo autokratiju i korupciju.

Mi smo jedna mala zemlja u Evropi, nema nas više nego npr. stanovnika Štutgarta. Naše ugovorne obaveze prema EU i transatlantskoj Alijansi želimo da ispunimo i ispunićemo ih. Da budem precizan: javno zaklinjanje dosadašnjeg režima u Evropu su bile samo puste riječi. Već osam godina se pregovara bez rezultata. Mi ćemo implementirati sve vezano za pravnu državu, realizovati borbu protiv korupcije i ubrzati proces koji će nas dovesti u veliku EU-familiju.

WELT: Kako ocjenjujete trovanje kritičara Kremlja Navaljnog i debatu da li Njemačka npr. treba nastaviti da gradi gasovod Nord Stream 2?

ZK: U puno zemlja je bilo i biva užasnih napada na opozicionare. U slučaju Navaljni vidim i vezu sa Crnom Gorom, sa nečim što se dešava i kod nas: ni u jednom slučaju nije rasvijetljeno ko je nalogodavac. Samo bi nam istina pomogla da to raščistimo. Uzdam se u Njemačku i personal bolnice Charite da će pomoći da se rasvijetli slučaj Navaljni. Njemačka je jedna velika i časna zemlja.

WELT: Kineski koncern Huawei je Beograd, glavni grad Srbije, pretvorio u tzv. Smart City. Kako ocjenjujete ulogu Kine na Balkanu ?

ZK: Ja govorim o Crnoj Gori, ne o Beogradu. Ovdje npr. jedna kineska firma gradi autoput. Od para koje pripadaju našim građanima. Ali javnost ugovore nikad vidjela nije. Kilometar košta 20 miliona eura – a uobičajna cijena u našem regionu je oko 7 miliona za kilometar. Ovdje nešto nije u redu, tu ćemo morati da postavljamo pitanja.

Prvo vladi koju je narod smijenio. Svi ugovori, koje je zaključila, će morati biti objavljeni. Kad se upoznamo sa svim dokumentima, moći ćemo da djelujemo. Možda će biti neophodno da ponovo pregovaramo ugovore sa Kinom. U korist obje strane.

WELT: Predsjednik Sjedinjenih Američkih Držama Donald Tramp je sa vladama Srbije i Kosova sklopio sporazum o privrednoj saradnji. Da li je to dobro za region?

ZK: To što se jedna tako velika i snažna zemlja ovdje angažuje daje nam nadu da imamo dobru budućnost pred nama. A i to što su predstavnici SAD-a nedavno pri posjeti Crnoj Gori naglasili koliko je bitno poštovati ljudska prava. Još jednom: mi ćemo ispoštovati sve naše internacionalne obaveze. Crna Gora je mala zemlja, moramo da držimo balans u kooperaciji sa velikim silama

WELT: Vi ste tek ove godine ušli u politiku. Ranije ste radili kao profesor, jedna od vaših specijalnosti je menadžment kvaliteta. Da li je to prednost ako vas izaberu za premijera ?

ZK: Mislim da jeste. Kao profesor sam morao da čujem studente, da prepoznam njihove potrebe. To mi pomaže da čujem glas ljudi. Oslanjam se na logiku. Svaki inženjerski ured ima odjeljenje koje izgrađuje realistične modele. Svi znamo: ima puno mogućnosti, ali realnost ima svoje granice. Jedna domaća poslovica kaže: brda ne poznaju zakone. A u Crnoj Gori brda ima puno. Ja to želim da to promijenim i da zakone unesem u brda.

WELT: Kažete da su vas masovni protesti protiv zakona o crkvi uveli u politiku. Trenutni predsjednik želi da umjesto moćne SPC uvede u Crnu Goru crnogorsku crkvu. Što vas to tako pogađa ako želite jednu sekularnu državu ?

ZK: Radi se o kontinuitetu. SPC u Crnoj Gori postoji već 800 godina. U pravoslavlju nova imena po zemljama nisu uobičajna. Tako postoji romejska, grčka, ruska pravoslavna crkva. Ni protestanti ne izmišljaju nova imena. Što bi smo mi to onda radili?

Jedna bivša komunistička partija, političari ateisti, žele da stvore novu crkvu. I to da bi se obogatili. To je podvojilo društvo i stvorilo probleme, gdje ih ranije bilo nije. Protiv toga smo protestovali. Poslije 30 godina je zakon o crkvi bila kap, koja je prelila čašu.

Izvor: https://www.vijesti.me

NEMA IZMJENE ZASTAVE I HIMNE, NEMA REVANŠIZMA, ŠTO PRIJE U EU

Sporazum predstavljaju trenutno na pres konferenciji koju možete pratiti iz minuta u minut na Berane online.

Nosioci tri liste koje su na izborima osvojile većinu – Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović potpisali su sporazum kojim su se, između ostalog, obavezali da nova vlada neće pokretati nikakve inicijative ili postupke s ciljem izmjene državne zastave, grba i himne, saznaju „Vijesti“.

Lideri koalicija „Za budućnost Crne Gore“, „Mir je naša nacija“ i „Cno na bijelo“, koje su na izborima osvojile potrebnu većinu za formiranje vlade, Sporazum su potpisali juče.

U Sporazumu se navodi da će nova demokratska vlada u Crnoj Gori odgovorno sprovoditi sve međunarodne obaveze koje je država preuzela, ojačati i unaprijediti saradnju s NATO-om i brzo, u potpunosti i predano sprovesti sve reforme potrebne za punopravno članstvo Crne Gore u EU.

“Da će nova demokratska vlada u potpunosti depolitizovati ključne vladine institucije s ciljem obezbjeđenja beskompromisne borbe protiv kriminala i korupcije. Da će nova demokratska vlada poštovati Ustav i s tim u vezi neće pokretati nikakve inicijative ili postupke s ciljem izmjene državne zastave, grba i himne”, piše u Sporazumu.

Takođe, kako se dodaje, nova vlada neće pokrenuti postupak za povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova.

Nova vlada, kako je navedeno, neće sprovoditi revanšizam na političkoj ili bilo kojoj drugoj osnovi, usvojiće i revidirati sve zakone u skladu s evropskim standardima s ciljem što brže integracije Crne Gore u EU i omogućiće manjinskim strankama učešće u vladi bez obzira imaju li parlamentarni status ili ne.

Izvor: Vijesti

Lideri tri koalicije danas će saopštiti principe na kojima će počivati buduća vlast, borba protiv kriminala i korupcije u vrhu prioriteta. Ukoliko premijer bude nestranačka ličnost, potpredsjednici nove vlade mogli bi biti političari. Formiranje vlade načelno dogovoreno odmah nakon objavljivanja izbornih rezultata. Trenutno se razmatraju kriterijumi i tehnička pitanja, saopšteno je “Vijestima” iz koalicije “Za budućnost Crne Gore”

Buduća vlada počivaće na sedam principa, među kojima je eksplicitno obavezivanje da će sprovoditi i sve obaveze koje je država preuzela članstvom u NATO.

Nosioci tri liste koje su na izborima osvojile većinu – Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović, danas pred novinarima saopštiće ono što je nesporno i na čemu će počivati buduća vlada i vlast.

“Iako će zvanični rezultati parlamentarnih izbora biti saopšteni do ponedjeljka, oni će pred javnost izaći s onim oko čega nema dileme i što je osnova svakog daljeg razgovora”, rekao je nezvanično jedan od sagovornika “Vijesti”, navodeći da su razlog tome velika očekivanja građana i interesovanja o toku pregovora o formiranju nove vlasti.

Usaglašeni postulati su u stvari precizirana verzija onoga što su lideri dogovorili na sastanku nakon izborne pobjede, a to je da će nova, demokratska vlast, odgovorno ispunjavati sve međunarodno preuzete obaveze, odnosno sprovoditi reforme kako bi Crna Gora u najkraćem mogućem roku pristupila Evropskoj uniji.

Iako su lideri Demokratskog fronta javno potvrdili da neće osporavati članstvo Crne Gore u NATO, taj dio u vezi s preuzetim obavezama biće jasno naznačen u promovisanju politike nove skupštinske većine, rekao je jedan od sagovornika.

Ostaje takođe ponuda predstavnicima manjinskih naroda da budu dio nove vlasti, vladavina prava, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i poštovanje Ustava i zakona kao temeljni postulati koji su posljednjih mjeseci kreativno tumačeni, a zbog čega je aktuelna vlast bila na meti kritika Evropske komisije i dijela domaće javnosti.

Krivokapić, Bečić i Abazović saglasni su da nova vlast treba da bude ekspertska, odnosno da u njoj budu stručnjaci iz konkretnih oblasti bez obzira na njihovu političku, vjersku, nacionalnu ili bilo koju drugu osobenost.

Potpredsjednici vlade mogu biti političari

Ukoliko novu ekspertsku vladu bude vodila nestranačka ličnost, a za sada se Zdravko Krivokapić pominje kao ta osoba, prvi njegovi saradnici mogli bi biti politički zvaničnici iz redova nove parlamentarne većine.

To je jedna od opcija o kojoj razgovaraju predstavnici tri opozicione koalicije koje su dobile 41 mandat na parlamentarnim izborima.

Jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević je i prije izbora 30. avgusta objavljivao kako će mjesto na izbornoj listi prepustiti nakon pobjede, aludirajući da će biti u izvršnoj vlasti.

Takva očekivanja ima i njegov kolega, lider Nove Andrija Mandić dok Milan Knežević ne insistira da mu je mjesto u vladi, rekli su sagovornici.

Dokle se stiglo u nezvaničnim razgovorima juče niko nije htio da kaže, navodeći da je prerano za to.

Više sagovornika reklo je da se na ovakvu mogućnost ne gleda blaglonaklono i od strane nosilaca liste koalicije “Za budućnost Crne Gore”, jer bi mogla negativno da utiče na međunarodni rejting nove vlasti s obzirom na to da oni važe za proruske igrače.

Krivokapić i Abazović insistiraju na ekspertskoj vladi, pa je nosilac liste “Za budućnost Crne Gore” u više navrata kazao da bi u njoj moglo biti mjesta i za one iz Demokratske partije socijalista ako su “ljudi od znanja”.

On je juče to ponovio u intervjuu za beogradski list “Danas”.

Upitan da li će u ekspertskoj vladi biti mjesta i za eksperte iz DPS-a, odgovorio je: “To što se neko aktivno bavio politikom ne treba da bude kriterijum koji bi nekoga isključio iz buduće vlade, posebno ako se radi o ličnosti zavidnih profesionalnih referenci. Što se tiče kadrova koje je imenovao DPS, niko od ljudi koji su svoj posao obavljali savjesno i u skladu sa zakonom, ne treba da brine za svoje pozicije jer nova vlada neće sprovoditi politički revanšizam”.

Iz koalicije “Za budućnost Crne Gore” odgovorili su juče “Vijestima” da je “formiranje Vlade načelno dogovoreno odmah nakon objavljivanja izbornih rezultata. Trenutno se razmatraju kriterijumi i tehnička pitanja. Kada to dogovorimo i definišemo, na dnevni red će doći i kadrovska rješenja”.

Širenje vladajuće većine doprinosi stabilnosti

Kandidat za poslanika i generalni sekretar demokrata Boris Bogdanović rekao je “Vijestima” da je “opredjeljenje tri lidera da pozovu manjinske partije da participiraju u novoj vlasti”.

“Radujemo se širenju vladajuće većine jer je to prije svega doprinos stabilnosti i pomirenju u Crnoj Gori”, kazao je on.

Bogdanović podsjeća da će koalicije “Za budućnost Crne Gore”, “Mir je naša nacija” i “Crno na bijelo” formirati vlast:

“U tom cilju tri lidera su dan nakon završetka izbora utvrdila četiri principa na kojima će počivati buduća demokratska vlada. Prvi je da će odgovorno sprovoditi sve međunarodno preuzete obaveze, drugi da će realizovati sve neophodne reforme kako bi Crna Gora u najkraćem mogućem roku pristupila Evropskoj uniji, treći da će Vlada biti ekspertska, konstituisana od kadrova koji su stručnjaci iz konkretnih oblasti bez obzira na njihovu političku, vjersku, nacionalnu ili bilo koju drugu osobenost i četvrti da će nova vlast u potpunosti biti posvećena poštovanju Ustava i primjeni zakona, uz izmjene, dopune i reviziju svih diskriminatorskih zakonskih i podzakonskih akata, uključujući i Zakon o slobodi vjeroispovijesti”, navodi on.

Kandidat za poslanika i lider Prave Crne Gore Marko Milačić kazao je da formiranje nove vlade ide po planu: “Sve tri koalicije pokazale su najveći nivo zrelosti. Ne treba nikoga diskvalifikovati, eksperte ili političare. Važno je da ima političke volje da se izgrade resori u kojima su i da se obračunaju s kriminalom i korupcijom.”

Bošnjačka stranka radi posao za DPS

Najviši zvaničnici Bošnjačke stranke razgovarali su u ponedjeljak s kolegama iz Demokrata, nudeći im manjinsku vladu.

Nakon sastanka saopšteno je da je predsjednik BS Rafet Husović kazao da se BS zalaže za manjinsku vladu, koju bi predvodile Demokrate, uz učešće koalicije “Crno na bijelo” i manjinskih partija.

“Smatramo da bi Demokrate trebalo da budu okosnica nove vlasti, jer im izborni rezultat za to daje legitimitet. U tom smislu, imaće podršku BS, a očekujemo i od ostalih proevropskih i građanskih političkih faktora, bez obzira da li ćemo biti dio vlasti. Time bi se stvorila potrebna proevropska dvotrećinska većina u Parlamentu, čime bi se deblokirali određeni procesi i svakako stvorili uslovi za sveobuhvatnu društvenu reformu, jačanje institucija i vladavine prava u cilju dostizanja evropskih standarda”, rekao je “Vijestima” portparol BS Adel Omeragić.

To bi značilo da bi manjinsku vladu trebalo da podrži DPS.

Abazović i Bečić više puta ponovili su da neće biti nikakve saradnje sa DPS-om.

Javni skupovi išli bi u korist odlazećoj vlasti

Demokratski front saopštio je prije dva dana da opštinski odbori članica koalicije traže organizovanje skupova protiv odlazećeg režima, kako bi pokazali da ga se ne plaše.

Povod su, kako su objasnili poruke s takozvanih patriotskih okupljanja.

Takođe su objasnili da to neće činiti bez saglasnosti koalicionih partnera.

Iz koalicije “Za budućnost Crne Gore” “Vijestima” su odgovorili da su u ovom momentu okupljanja onih koji su glasali za promjene nepotrebna: “Javni skupovi u ovom momentu odlazećem režimu otvorili bi prostor za provociranje sukoba, sceniranje incidenata i kompromitaciju naše veličanstvene pobjede…”

Boris Bogdanović saglasan je s tim, navodeći da je vlast smijenjena i svaka ideja o novim protestima suprotstavljena je političkoj logici i besmislena.

“Budući da DPS na sve načine pokušava da prekroji izbornu volju građana i podigne tenzije u društvu, neophodno je ostati pribran i ne vući političke poteze koji njima idu u prilog. Stoga, mi iz koalicije “Mir je naša nacija” pozivamo na pribranost, uzdržanost i hladne glave, kako bismo u miru formirali vlast i krenuli da ekonomski i moralno uzdižemo Crnu Goru. Kada je riječ o kadrovskim rješenjima, idemo korak po korak, a prvi je demontiranje autokratskog režima”, rekao je funkcioner Demokrata.

Muk: Ekspertsku vladu bi lakše prihvatio i dio međunarodne javnosti

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk rekao je da je koalicija koja je pobijedila na izborima u Crnoj Gori 30. avgusta još u izbornoj noći jasno saopštila da upućuje poziv strankama manjinskih naroda za učešće u novoj vladi.

Na pitanje da li vjeruje u ekspertsku vladu, Muk je rekao da je taj koncept izazovan.

“Mi nismo, kao što nisu ni političke stranke koje su se zalagale za taj koncept do kraja definisale šta to znači, ko su stvarno ekpserti i kakva je njihova uloga i odnos prema ljudima koji nose politički autoritet. U idealnim okolnostima bih rekao da ljudi koji su dobili na izborima moraju da preuzmu političku odgovornost, da rade u vladi i da pokažu da su spremni da ispune obaćanja koja su dali u toku kampanje i nakon izbora.Čini mi se da bi ekspertsku vladu lakše progutao i dio međunarodne javnosti. Čini mi se da bi kombinacija u kojoj bi nosioci izbornih lista prihvatili da politički autoritet smjeste u sam vrh vlade kroz obavljanje funkcija predsjednika i potpredsjednika, a da ministri budu eksperti, bila neka mjera kompromisa između obaveza da se ipak politički nosi i odgovara za ono što je politika vlade, ali i potrebe da možda naročito u ovom finansijsko-ekonomskom i budžetskom dijelu u susret posljedicama ekonomske krize trebaju nam najbolji eksperti koji će omogućiti da budžet i finansije i ekonomija budu stabilni i da ostvarujemo makar minimum za funkcionisanje države”, rekao je Muk Televiziji N1.

Izvor: https://www.vijesti.me

Vjerujem da je volja za istinskim promjenama u našem društvu mnogo veća od procenta osvojenih glasova na izborima 30. avgusta i da je sam proces promjena nezaustavljiv, kazao je u intervjuu za Dan Zdravko Krivokapić, nosilac liste „Za budućnost Crne Gore” koja u koaliciji sa listama „Mir je naša nacija” i „Crno na bijelo” ima 41 mandat i čini novu vlast u Crnoj Gori.

Krivokapić je kazao i da pristut Crne Gore Evropskoj uniji ostaje visoko na listi prioriteta, te da njihovi međunarodni partneri mogu biti sigurni u to da neće praviti zaokrete, kojima bi se ugrozila pozicija Crne Gore i regionalna stabilnost. Istakao je i da je novoj vlasti na vrhu liste prioriteta i pitanje provjere porijekla imovine. Poručio je i da stabilnost Crne Gore nije ugrožena, i da ljudi koji su profesionalno obavljali svoj posao nemaju niti jedan razlog da sebi dopuste taj luksuz da ostanu taoci grehova svojih stranačkih kolega.

Koji su strateški ciljevi i planovi buduće vlade?

Buduća vlada će, kako ja to vidim, imati za cilj da preispitivanjem valjanosti zakona i ukidanjem onih štetnih, u prvom redu Zakona o slobodi vjeroispovijesti započne proces snaženja državnih institucija, tako da se odluke više nikad ne donose vaninstitucionalnim putem, u neformalnim centrima moći, nego u duhu vladavine prava. Takođe, obaveza nove vlasti će biti da zakonski istraži eventualne zloupotrebe položaja i korupciju te da, ukoliko se dokaže nezakonito postupanje, krivično sankcioniše pojedince koji su se na takav čin osmjelili.

Razumije se da bi se tako odgovoran posao povjerio najkompetentnijim ljudima, koji bi se birali na osnovu stručnosti, a ne podobnosti. Na taj način bi se, trajno, uspostavio princip meritokratije i nepokolebljive kažnjivosti svakog čina koji je usmjeren ka slabljenju ideje o državi koja nije mrtvo slovo na papiru nego istinski servis svojih građana. U najkraćem, nova vlast treba da usmjeri svoje djelovanje ka tome da se, uz pokušaj izvlačenja države iz ekonomske krize, u koju ju je, neznanjem i zloupotrebama, uvukao odlazeći režim, insistiranjem na zakonima o porijeklu imovine i lustraciji pravno ograniči djelovanje ljudi koji su učestvovali u korupciji i, generalno, štetili funkcionisanju države i interesima građana.

Da li ste razgovarali sa liderima manjinskih naroda i šta im nova vlast može ponuditi?

Više puta sam naglasio i sada ponavljam: nova vlast je otvorena za sve koji podržavaju promjenu režima koji je uzurpirao moć i istrajavao godinama, tako što je građane Crne Gore okretao jedne protiv drugih. Pružamo ruku pomirenja, jer je to preduslov suživota. Mi nemamo drugu državu, a ona je svih nas. Želim da uspostavimo sistem vrijednosti u kome će se svi građani, nezavisno od nacionalnog opredjeljenja, u Crnoj Gori osjećati komotno. Sljedstveno tome, pozivam lidere stranaka manjinskih naroda da priđu novoj vlasti, kako bismo Crnu Goru izgrađivali tako da se u njoj nijedan narod ne osjeti zapostavljenim. Moramo bolje i plemenitije od onih koji su Crnu Goru željeli da pretvore u svoj feud.

Osim Zakona o slobodi vjeroispovijesti, da li ćete pokrenuti izmjenu ostalih zakona koje je DPS sam usvojio, kao što su izborni zakoni, zakon o slobodnom pristupu informacijama i mnoge druge?

Sva zakonska rješenja koja su se u praksi pokazala kao rđava biće predmet pomne analize. Moramo najprije identifikovati uzroke slabosti nekog zakona, utvrditi da li je riječ o manama samog zakonskog teksta ili, pak, o nesposobnosti našeg pravnog sistema da ta zakonska rješenja primijeni na adekvatan način. Drugim riječima, mnoge zakonske norme u praksi su postale plijen odveć kreativnog tumačenja, a nerijetko i tek mrtvo slovo na papiru. Moramo objektivno procijeniti i trenutne mogućnosti našeg pravnog sistema te pronaći optimalan odgovor u odnosu na naše strateško opredjeljenje, a to je vladavina prava.

Naravno, oni zakoni koji su već prepoznati kao instrumenti ostvarenja političkih namjera, odnosno interesa bivše vladajuće klike i struktura koje su, kao neformalni centri moći, predstavljale sastavni dio odlazećeg režima, biće prioritetno izmijenjeni. Zakon o slobodi vjeroispovijesti je egzemplaran slučaj u smislu prethodno izrečenog. No, taj i svaki drugi zakon će biti ili ukinut ili izmijenjen u redovnoj proceduri, na način kako je to definisano Ustavom i zakonom, primjereno demokratskim standardima i, uopšte, ideji pravne države.

Kako mislite i odakle da počnete demontažu DPS sistema vladavine?

Oslobađanje zarobljenih institucija predstavlja kompleksan proces koji, da bi bio uspješno sproveden, podrazumijeva precizno razrađen i realno projektovan plan, tako da nema mjesta velikim improvizacijama. Imamo jasnu zamisao kako bi taj proces trebao u praksi da izgleda. Za sada ne bih otkrivao pojedinosti. Jer, dinamiku i konkretizaciju tog procesa ne možemo temeljiti isključivo na onom što je spoljašnja percepcija stanja institucija. Narod bi rekao: He treba se izuvati prije vode. Dopustićete, jedno su naše projekcije i očekivanja, a nešto sasvim drugo potpuno suočavanje sa nasljeđem odlazećeg režima koji je u potpunosti privatizovao državu, odnosno, monopolizovao svoje pravo na gazdovanje državnim resursima, a cjelokupni institucionalni kapacitet države i potencijal društva stavio u funkciju realizacije vlastitih interesa, prije svega vječnog opstanka na vlasti. U tom smislu, svjesni smo prioriteta u poslu promjene takvog stanja stvari, što će dobiti svoj adekvatan izraz i kroz program rada buduće vlade.

Očekujete li neku vrstu tihog otpora promjenama u državnoj administraciji, s obzirom na to da je tu veliki broj funkcionera i članova DPS-a?

Vjerujem da će biti onih koji će, ponukani težnjom da otežaju suzbijanje korupcije, pokušavati da vrše opstrukcije, ali, kao vjernik i antropološki optimista, takođe vjerujem da će mnogi radnici u državnoj administraciji, oni koji nisu ukaljani kršenjem zakona i korupcijom, prepoznati istorijski trenutak koji sobom nosi prva demokratska smjena vlasti i u prvi plan, za promjenu, staviti opšte dobro, a ne lični interes. Na tim ljudima je, ponavljam, velika odgovornost. Morali bi da pokažu konstruktivnost, ličnu hrabrost i dostojanstvo, tako što će, svojim postupanjem, pokazati da su svjesni da je sudbina društva i države iznad interesa stranaka odlazećeg režima. Ljudi koji su profesionalno obavljali svoj posao nemaju niti jedan razlog da sebi dopuste taj luksuz da ostanu taoci grehova svojih stranačkih kolega.

Kako gledate na situaciju da ćete, kao nova vlast, morati da sarađujete sa DPS -om, jer oni vrše vlast u nekoliko najznačajnih opština?

Takva situacija ne predstavlja novost, ni u Crnoj Gori ni šire, pa vjerujem da će, nakon konstituisanja nove vlasti na državnom nivou, opštinske uprave uvažiti realnost, pokazujući spremnost da sarađuju sa državom, tim prije što je kampanja partije kojoj pripadaju naznačena opštinska rukovodstva bila usmjerena ka odbrani države. Premda ne vjerujem u iskrenost njihove predizborne kampanje jer su državu, sve vrijeme, ugrožavali upravo oni računam da je saradnja sa novom vlašću na državnom nivou idealna prilika da opštinska rukovodstva, popunjena kadrovima DPS-a, u praksi pokažu lojalnost svojoj državi. U slučaju opstrukcije, država ima pravne mehanizme da sprovede saradnju sa svakom lokalnom samoupravom. Računam da bi Crna Gora svima nama, pa i članovima DPS-a, trebalo da bude iznad ličnih i stranačkih interesa.

Da li ćete pokrenuti inicijativu za razrješenje Đukanovića sa mjesta predsjednika države, s obzirom na to da ga Skupština može razriješiti ako Ustavni sud utvrdi da je kršio ustav?

Svaki odgovor na to pitanje, u ovom trenutku, bio bi ne samo preuranjen, već i u izvjesnom smislu, neozbiljan. Ne možemo se baviti spekulacijama i demagoškim hipotezama kada je u pitanju funkcionisanje političkog i pravnog sistema, bez obzira na to kakav je naš utisak o nekoj ličnosti. Hoću da kažem da će se svaka procedura koristiti onda, i samo tada, kada se zato steknu uslovi, a ne kao populistički rekvizit za sticanje političkih poena. Zato, sačekajmo najprije da se konstituišu organi vlasti, te da svako u okviru svojih nadležnosti preduzme sve ono što je neophodno kako bi se obezbijedilo poštovanje ustava i zakona, te da bi se eventualno sankcionisali nedozvoljeni oblici ponašanja u vršenju javne funkcije ukoliko se tako nešto utvrdi u postupku za to predviđenom.

Hoćete li Vi biti novi premijer, s obzirom na to da je koalicija koju ste predvodili najubjedljiviji pobjednik izbora?

Proces dogovora oko konstituisanja nove vlasti je još u toku, tako da smatram kako bi bilo odveć neozbiljno licitirati funkcijama u trenutku kada prioritet svih nas treba da bude uspostavljanje konsenzusa, koji bi podrazumijevao međusobno povjerenje, čuvanje opšte sigurnosti i oslobađanje od straha, kojim nas je opterećivao bivši režim. Građani Crne Gore su poslali jasnu poruku: žele promjene, a one, po logici stvari, moraju početi od nas, kao izabranih predstavnika, tako da nijednom dobronamjernom čovjeku u prvom planu ne bi smjela da bude gola borba za funkcije, nego vraćanje povjerenja u bolju i funkcionalniju državu.

Koji će biti Vaši spoljnopolitički prioriteti?

Odgovor na ovo pitanje je, djelimično, iznesen u dijelu koji se odnosio na očekivanja od međunarodne zajednice. Nova vlast će, dakle, sprovoditi sve međunarodne obaveze Crne Gore, uključujući, prije svega, nastavak rada na pristupanju Evropskoj uniji. Naši međunarodni partneri mogu biti sigurni u to da nećemo praviti zaokrete kojima bi se ugrozila pozicija Crne Gore i regionalna stabilnost. S tim u vezi, trudićemo se da, shodno kapacitetima Crne Gore, doprinosimo poboljšanju međudržavnih odnosa u regionu, tako što ćemo sa susjedima gajiti odnose na bazi povjerenja i međusobnog uvažavanja. Takođe, cijenim da je veoma važno da pronađemo model za normalizovanje odnosa sa Ruskom Federacijom, budući da nas je odlazeći režim uvukao u nepotrebnu i diplomatske tradicije nedostojnu konfrontaciju sa tom državom, ignorišući, između svega ostalog, značaj ruskog tržišta za crnogorski turizam, kao trenutno ključnu privrednu granu.

Šta će biti sa ugovorima sa firmama bliskim vlasti kao što su oni za autoput, male hidroelektrane i sl.?

Svi ugovori će biti predmet revizije i kontrola. Gdje god se utvrdi odstupanje od onoga što je javni interes, preduzećemo odgovarajuće mjere da taj interes zaštitimo raskidom svih štetnih ugovora, procesuiranjem odgovornih. Slučajevi u kojima postoji sumnja u koruptivne radnje, biće pod posebnom lupom nadležnih organa. Osim toga, kada su u pitanju ugovori koji se odnose na eksploataciju prirodnih bogatstva, svakako ćemo preispitati njihovu valjanost ne samo sa aspekta njihove pravne sadržine i ekonomske opravdanosti, nego i u smislu našeg strateškog opredjeljenja da se budućnost ovog društva ne može graditi na devastaciji prirodnih resursa i uništavanju same biološke supstance opstanka. Naše more, jezera, rijeke, pašnjaci, šume i planine predstavljaju značajan ekonomski potencijal, koji može biti iskorišćen na pravi način samo ako obezbijedimo dosljedno poštovanje ekoloških standarda, kako ne bismo ugrozili budućnost generacija koje dolaze.

Da li ćete insistirati na utvrđivanju porijekla imovine Mila Đukanovića i njegovih srodnika, kumova i prijatelja?

Pitanje provjere porijekla imovine je na vrhu liste naših prioriteta. To je, rekao bih, pitanje istorijske odgovornosti nove vlasti. Ovo društvo zaslužuje da dobije iscrpan odgovor na pitanje kako se dogodilo da gotovo cjelokupno društveno bogatstvo postane vlasništvo jedne male grupe ljudi. Za tako nešto potrebno je najprije stvoriti kvalitetan institucionalni okvir, počev od izrade i donošenja zakona o provjeri porijekla imovine, pa do formiranja odgovarajućih stručnih službi koje bi se primarno bavile tim pitanjem.

Nova vlast svakako neće organizovati nikakav lov na vještice, ali ni oportunistički kalkulisati onim što smatrano da je od vitalnog značaja za oporavak države i demokratski iskorak društva. Međutim, tu nema mjesta za bilo kakvu arbitrarnost i voluntarizam, već se taj posao mora izvršiti u shladu sa onim što su priznati međunarodni standardi u toj oblasti, vodeći računa o specifičnostima naše situacije. To je, držim, prosto pitanje pravde i elementarnog morala, koje mora biti raspravljeno ne po nekom apstraktnom shvatanju i osjećanju tih vrijednosti, već isključivo po uzusima i kriterijumima pravne države.

Šta očekujete od međunarodne zajednice?

Od međunarodne zajednice očekujem uvažavanje činjenice da su građani Crne Gore, glasanjem na avgustovskim izborima, iskazali nedvosmislenu želju za smjenom autokratskog režima. S tim u vezi, međunarodna zajednica može, bez ikakve bojazni, započeti saradnju sa demokratskom vlašću koja bi, pridržavajući se principa usaglašenih između predstavnika koalicija „Za budućnost Crne Gore”, „Mir je naša nacija” i „Crno na bijelo”, odgovorno sprovodila sve međunarodne obaveze Crne Gore, podrazumijevajući i realizaciju svih neophodnih reformi, u cilju što bržeg pristupanja naše države Evropskoj uniji. Očekujem, dakle, da međunarodna zajednica prepozna riješenost nove vlasti da Crnu Goru uvede u krug razvijenih država, uz podrazumijevajuće rješavanje nagomilanih problema, poput korupcije i kriminala, koji su, neodgovornim postulanjem bivše vlasti, bigno narušavali ugled naše države u Evropi i svijetu.

Mislite li da u ovom periodu dvovlašća, do konstituisanja novih organa vlasti, može biti ugrožena stabilnost države i njenih građana?

Stabilnost države i njenih građana može biti ugrožena jedino ukoliko pojedini predstavnici bivšeg režima, u strahu od gubitka moći i eventualnog otkrivanja nezakonitog ponašanja, odluče da ignorišu volju naroda i raznim opstrukcijama i nečasnim radnjama dovedu u pitanje bezbjednost svih nas. Građani Crne Gore, prirodno zainteresovani za vlastiti i boljitak cijelog društva, lako će prepoznati odakle dolazi prijetnja po opštu bezbjednost i kome bi moglo da bude u interesu poništenje izborne volje. Vjerujem da je velika većina naših građana svjesna potrebe da se, zajedničkim naporima, sačuva mir i dostojanstvo, tako što se neće nasijedati na jeftine, ali opasne provokacije onih čija je moć, sve vrijeme, bila utemeljena u izazivanju nemira i širenju straha.

Za promjene u sudstvu i tužilastvu potrebne su 2/3 ili 3/5 većina. Mislite li da je možete obezbijediti s obzirom na to da je za tako nešto potreban makar jedan poslanik DPS-a ili SD-a?

Pitanje većine neophodne za donošenje nekih ključnih odluka u Skupštini, ne treba posmatrati isključivo kroz prizmu broja mandata koji su tri opozicione liste osvojile na minulim izborima. Vjerujem da je volja za istinskim promjenama u našem društvu mnogo veća od procenta osvojenih glasova i da je sam proces promjena nezaustavljiv. Očekujem da će se takav uvid reflektovati i na pozicioniranje političkih aktera u Skupštini, u odnosu na pitanja personalnih i sistemskih promjena za koje je neophodno obezbijediti kvalifikovanu većinu, tako da sam optimista. U svakom slučaju, mišljenja sam da bez obzira na formalne uslove, u kontekstu legitimiteta, za svaku suštinski važnu odluku treba obezbijediti najširi mogući konsenzus svih relevantnih subjekata, u mjeri koja ne kompromituje cilj koji se takvom odlukom nastoji realizovati.

Izvor: https://borba.me