Категорија: Култура

Glumac Predrag Bjelac nakon uspješnog početka glumačke karijere u rodnom Beogradu, devedesetih je napustio zemlju i zaputio se u Češku. Počeo je da gradi karijeru filmskog i televizijskog glumca, i nakon nekoliko godina prepoznali smo ga kao mračnog čarobnjaka Igora Karkarofa u četvrtom dijelu sage o Hari Poteru i Lorda Donona u „Dnevnicima Narnije”. Tako se ona starija publika podsjetila Peđe Bjelca iz onih njegovih beogradskih dana kad je igrao u pozorištu, TV seriji „Vuk Karadžić”, i domaćim filmskim hitovima, a mlađa ga zavoljela kroz uloge u svjetskim bioskopskim hitovima. Poslednjih godina, kako kaže, trudi se da bude više u Beogradu, da bi provodio više vremena sa kćerkama. Osvojio je u međuvremenu brojne poklonike igrajući u nekim od najuspješnijih TV serija u Srbiji i regionu. Svoju crnogorsku priču počeo je sa filmom „As pik”, a nastavio je kroz ljubav sa našom rediteljkom Marijom Perović, sa kojom je prvi put zajedno radio upravo u seriji „Grudi”, koja počinje da se emituje u subotu na Prvom programu Javnog servisa. Očekuje nas uskoro i početak prikazivanja treće sezone velikog televizijskig hita „Ubice mog oca” u kojoj igra jednu od nosećih uloga, korumpiranog bivšeg ministra, a trenutno ga gledamo u seriji „Pogrešan čovek”.
• U seriji „Grudi” igrate Engleza. Kako je to igrati stranca kod nas?
– Na neki način obrnuo sam pozicije. Do sada sam po svijetu igrao neke druge strance, uglavnom sumnjive tipove, Ruse, Ukrajince, a sada igram Engleza, ali kod nas, koji je petnaestak godina u Crnoj Gori i pokušava da se prilagodi koliko god može. Ali je i dalje negdje „na pola”.
• Kako izgleda u očima jednog Engleza priča na kojoj se bazira ova TV serija?
– Jedan od razloga za preseljenje u Crnu Goru tog Engleza su zdrav život, zdravlje, ekološka država, potraga za nedirnutom prirodom, o čemu on priča. Igram sporedni lik, muža jedne od junakinja koja ima veliki zdravstveni probleme. On je idealista, borac za zdrav život i zdravu ljubav.
• Zahvaljujući seriji „Grudi” po prvi put ste sarđivali na profesionalnom planu sa Marijom Perović, i to u Crnoj Gori, a ujedno ovo je njen prvi projekat nakon deset godina?
– U Crnoj Gori sam prvi put snimao film „As pik”, a proljetos sam opet snimao, i to jednu češku kriminalističku seriju.
Mislim da Crna Gora tek počinje svoju filmsku i televizijsku priču. osnovan je Filmski centar, a to je po meni ključna stvar za razvoj kinematografije. Sa njim će i crnogorski filmski radnici drugačije tretirati goste koji dolaze i ovdje snimaju. na taj način kordinišete te gostujuće projekte i u njih uključujete svoje ljude. A znam da su ovdje dolazili i snimali, a da Crna Gora i ovdašnji filmski radnici nisu imali ništa od toga. To je presudno za razvoj filmskog biznica. Ne želim da budem subjektivan, ali sam sigurna da će ova serija pomjeriti granice koje su do sada postojale, a samo ostaje da se crnogorski Javni serivis digitalizuje da će slika biti mnogo ljepša.
• Znamo Vas sa malih i velikih ekrana, a šta je sa pozorištem?
– To je bivši život. Od prije 25 godina, to jest prije nego što sam otušao u Češku. Od tada nikad nisam zaigrao na sceni. Ne bih radio u teatru na uobičajen način, ovako kako sad postoji. Igrao bih po projektu, neko određeno vrijeme, pa i svaku noć ako treba, ali ne bih više igrao u repertoarskom pozorištu. Mislim da mi to ne bi prijalo. Možda, kad ostarim, ali trenutno ne. To je, nažalost, zanimljivo na početku, u nekoliko prvih izvođenja predstave, a posle je to robija.
• Susretali ste se i susrećete se sa izuzetnim glumcima i velikim zvijezdama. Da li ih možete uporediti sa našima glumačkim bardovima?
– Po kvalitetu smo slični, po odgovornosti, ipak su oni u prednosti. Ta odgovornost na neki način prouzrokuje manjak duhovitosti, šarma, zabave na snimanju, ali… bože moj. Ipak, primarni cilj je da se radi. Dešava se da su oni na terenskim snimanjima opušteniji, pa sam prije četiri godine proveo jedno nezaboravno vrijeme u Rumuniji sa Semom Nilom snimajući jedan naučnofantastičan film. Provodili smo se bukvalno svaku noć i svaki dan, išli na izlete, a moja Marija i njegova supruga su se družile. Zaista, to je bilo druženje za čitav živat. Nije stvar u duhu, nego odgovornosti. To je primarno, jer tamo su veliki ulozi i niko ne smije da se igra sa tim.
• Šta trenutno radite?
– Seriju „Pogrešan čovek” koja je krenula sa emitovanjem, ali s obzirom da je riječ o 180 epizoda, snimaćemo do aprila. Tu igram jako zanimljiv lik, i tek se razvija i biće ga sve više i više. „Pogrešan čovek” je nešto kao sapunica, ja bih rekao porodična saga. Što se tiče filmova, za sada nemam ništa planirano, ali nikad se ne zna. Znam samo i da će serija „Grudi” postati i film.S.ĆETKOVIĆ

Kod nas skromno, u svijetu stresno

• Kako ocjenjujete naše nove TV serije i filmove u poređenju sa televizijskom i filmskom produkcijom u svijetu koju odlično poznajete?
– Sve je daleko skromnije, i radi se brže i pod mnogo većim stresom. Ali vjerujte, zbog velikig budžeta kojima se raspolaže u inostranstvu, i tamo se radi pod velikim pritiskom. Mislim da je tehnologija, to jest digitalizacija, doprinijela produkcijama da to mogu priuštiti, ali glumcima je to mnogo stresnije. Mnogo se brže radi, tempo je jak. Nije da ne umijemo, ali jednostavno nam ne prija.

Izvor: Dan.co.me

Akademik Matija Bećković svečano je otvorio 63. Međunarodni sajam knjiga. Nazvao ga je duhovnom svojinom čitalačkog naroda. U ime Maroka, zemlje počasnog gosta, prisutne je pozdravio istoričar Abdulah Busuf. Pod sloganom „Radost čitanja” Sajam do 28. oktobra okuplja više od 500 domaćih i stranih izlagača.
Bećković je istakao da je to najvoljeniji sajam knjiga u svijetu i crveno slovo u kalendaru srpske kulture.
-To što je međunarodni samo potvrđuje istinu da kultura nije kultura ako je usamljena i bez dodira sa drugim kulturama. Razumije se da ima starijih, čuvenijih i bogatijih sajmova knjiga, ali nema nijedan na kojem biste ma otkud došli bili dobrodošliji, primijetio je Bećković. Na drugima ćete, kaže, sresti slavnije pisce, veće izdavače, moćnije poslovne ljude, ali nema nijednog na kome ćete vidjeti više čitalačkog naroda. Bećković ističe da je Sajam bez čitalaca crkva bez vjernika.
-Čini se da kod nas nema čitaoca koji ne učestvuje u ovoj svetkovini. Kao što znaju kada im je krsna slava, znaju i kada je Sajam knjiga i u ove dane iz najzabačenijih krajeva – Kamenih gora i Suvih dolova kreću kolone ka Beogradu da održe ovu tradiciju. Niko ne brine ni kako će doći, a još manje kako će se vratiti. Tu je već stigao i dječak koga žuljaju cipele, jer ga mati bez cipela ne bi pustila da dođe u Beograd, a kamoli na Sajam knjiga. Zna se da samo Srbi imaju krsnu slavu. Ali Sajam knjiga je slava i onih koji slave i onih koji ne slave, ali slave svetost knjige. Na slavi je najuvaženiji počasni gost. Ove godine tu čast i radost ukazala nam je Kraljevina Maroko, kazao je Bećković.
On je primijetio da se ogroman prostor Beogradskog sajma „grije na čitaoce”.
-Pod betonskom kupulom toplo je od bratstva ljudi, od njihovog broja, od proključale dobre volje, ljubavi prema knjizi i vjere u smisao života. Pod hladnim svodom vrelo je od nerazjašnjene energije koju isijavaju slova i jezici, knjige i čitaoci, rekao je Bećković.
Na koncertima, podsjeća, opominju da se isključe mobilni telefoni, a na „Sajmu knjiga se ne isključuju, svaki zvuk i svaka vibracija su dobrodošli”.
-Bez obzira što nisi našao knjigu koju tražiš ili si se pogrešno obukao ili te žuljaju cipele, nemoguće je razočarati se u Sajam knjiga. Srbi vole da su negdje zajedno i da ih je što više, još ako je to zbog knjige, to je i veliki praznik, istakao je on. Sajam knjiga je, naglašava, duhovna svojina čitalačkog naroda i niko mu je ne bi smio uzeti.
-Sajam se ukazuje i kao jedno od rijetkih preostalih mjesta bez pokondirenosti i lažnog elitizma, gdje možemo vidjeti svoj narod. Neka ga niko ne prisvaja i ne upisije u svoj posjed kako nikad ne bi postao hotel sa pet zvjezdica, poručio je Bećković. Godinama, kaže, knjigu sa svih ekrana proglašavaju anarhizmom i zamjenjuju novim, modernijim oružjima.
-U vrijeme fascinacije tehnologijom i mnogi čitaoci su se preselili na ekrane, a knjiga na druge medije. Uprkos trijumfu tehnologije, knjiga opstaje. I da ne zaboravimo da to ponovimo i na ovom mjestu: Knjiga je bila na početku pa će biti i na kraju, naglasio je akademik Bećković.
Izvor: Dan.co.me

Sekretarijat za kulturu, sport i mlade Prijestonice Cetinje i Ambasada Češke u Crnoj Gori organizovaće u ponedjeljak, 22. oktobra, projekciju filma “Učiteljica” u Nacionalnoj biblioteci “Đurđe Crnojević”.

Jedno od najboljih ostvarenja češke kinematografije biće prikazano u 18 sati u okviru programa “Dani češkog filma”.

Ulaz je besplatan, a u Sekretarijatu za kulturu, sport i mlade Prijestonice Cetinje pozivaju građane da dođu i pogledaju višestruko nagrađivano filmsko ostvaranje.

“Ambasada Češke već tradicionalno organizuje “Dane češkog filma”. Ove godine, u cilju saradnje i promocije češke kulture na teritoriji Prijestonice, prvi put organizuje ovaj događaj i u našem gradu”, saopšteno je iz Sekretarijata.

Film je potresna i vječno aktuelna priča rediteljsko-scenarističkog dvojca Jana Hřebejka i Petra Jarchovskog koja govori o snazi ljudskog karaktera, a inspirisana je istinitim događajem.

Život djece i njihovih roditelja u predgrađu Bratislave potpuno se mijenja kada 1983. godine škola zaposli naizgled ljubaznu učiteljicu po imenu Maria Drazděchová, koju tumači poznata češka glumica Zuzana Mauréry. Uprava škole počinje da sumnja da je učiteljica ogrezla u korupciju, zbog čega direktorica saziva hitan sastanak roditelja i poziva ih da potpišu peticiju protiv politički dobro umrežene Drazděchove. Grupa roditelja odlučuje se na taj korak, svjesni da stavljaju na kocku budućnost svojih porodica.

Za ulogu omražene učiteljice Zuzana Mauréry dobila je nagradu za najbolju glumicu na festivalu u Karlovym Varyma.
Revija “Dani češkog filma” počela je juče u Podgorici projekcijom filma “Gangster KA” u Kulturno-umjetničkom centru “Budo Tomović”, a završava se 23. oktobra, prikazivanjem istog ostvarenja u Beranama.

Drugo izdanje Zimske scene „Barskog ljetopisa“, ustanovljene prošle godine sa ciljem da se barska publika animira i tokom zimskih mjeseci, počinje 29. oktobra i trajaće do 11. aprila 2019. godine.

Nakon uspješno realizovane prve Zimske scene Festivala koja je pobrala pozitivne reakcije publike, priča o kulturi u gradu pod Rumijom se nastavlja uz težnju organizacionog tima „Barskog ljetopisa“ da se publici, u godišnjem kontinuitetu,  pruži prilika da prati kvalitetne  sadržaje iz sfere muzike, teatra, književnosti i likovne umjetnosti.

Ovogodišnja Zimska scena biće otvorena u ponedjeljak, 29. oktobra predstavom Kokana Mladenovića „Jami distrikt“ u produkciji „Bitef teatra“ i Centra za kulturu Tivat. Riječ je o komadu čije je igranje, usljed nepredviđenih okolnosti, otkazano dva puta u toku trajanja 31. „Barskog ljetopisa“ a za koji je vladalo veliko interesovanje publike pa vjerujemo da je ovo odličan izbor da započnemo novi segment Festivala koja će tokom narednih šest mjeseci animirati kulturno-umjetničku scenu grada.

Nakon otvaranja, programi drugog izdanja Zimske scene će se, slično prošlogodišnjoj praksi, održavati jednom sedmično po principu alternacije. Tako će, „Četvrtkom u Baru“, nastupati pozorišni ansambli iz zemlje i okruženja, internacionalni, regionalni i crnogorski muzičari, likovni umjetnici i literarni stvaraoci.

U koncipiranju programskog okvira ovogodišnje Zimske scene selektorski tim Festivala na čelu sa direktoricom Ksenijom Popović Ivanišević insistirao je na afirmaciji najviših umjetničkih standarda istovremeno podstičući alternativnije oblike stvaralaštva. Posebna pažnja usmjerena je ka mladim barskim i crnogorskim umjetnicima.

Kada je riječ o pozorišnom programu, selekcija Borisa Miškovića, poput prošlogodišnje, biće fokusirana ka predstavama manjeg obima, koje se igraju izvan standardnih pozorišnih prostora. Zahvaljujući takvom izboru ostajemo jedinstveni u odnosu na druge festivale nudeći publici intimniju teatarsku atmosferu.

Muzički program drugog izdanja Zimske scene će zadržati okvir ustanovljen za vrijeme 31. „Barskog ljetopisa“, pa ćemo tako biti u prilici da čujemo koncerte crnogorskih muzičara, u selekciji Aleksandre Vojvodić Jovović kao i koncerte muzičara regionalne/internacionalne scene koje će  nastaviti da selektuje maestro Bojan Sudjić. Zadržaćemo i novinu ustanovljenu prošle godine pa, pored klasične, njegovaćemo i džez muziku koja je, sudeći po reakcijama, naišla na izuzetno dobar prijem.

Sa druge strane, reagujući na informacije koje dobijamo od publike, tokom ovogodišnje Zimske scene redukovaćemo broj likovnih izložbi i književnih večeri, istovremeno insistirajući na visokom kvalitetu njihovih sadržaja, u selekcijama Anastazije Miranović i Miluna Lutovca.

Sve informacije o programima i aktuelnostima drugog izdanja Zimske scene Barskog ljetopisa publici će biti dostupne u medijima, na društvenim mrežama i posredstvom sajta www.barskiljetopis.me .

Izvor: FOSmedia.me

Predstavom „Urnebesna tragedija” Crnogorsko narodno pozorište učestovuje na Internacionalnom festivalu „Dani komedije”, koji se održava po 21. put u Prilepu. Naše čitanje kultnog teksta Dušana Kovačevića, koje je režirao Veljko Mićunović, pred prilepskom publikom biće izvedeno sjutra uveče u 20‘časova, na sceni Centra za kulturu „Trajko Prokopjev”. Publici će se pokloniti Ana Vujošević, Mladen Nelević, Aleksandar Gavranić, Nada Vukčević, Branimir Popović, Branka Stanić, Meto Jovanovski, Mišo Obradović i Momo Pićurić.
Dramaturgiju potisuje Slobodan Obradović, scenografiju i kostimografiju Miodrag Tabački, izbor muzike Veljko Mićunović.
Pored CNP-a na festivalu učestvuju i Dramski teatar Skoplje, NUCK „J.H. Džinot” teatar Veles, NUCK „Aco Šopov” teatar Štip, Teatar komedije Skoplje, Produkcija GMP Beograd, Državni omladinski teatar Erevan, Makedonski narodni teatar Skoplje, Satirični teatar „Aleko Konstatinov” Sofija, Produkcija „Trag” Beograd, NUCK „Anton Pasnov” teatar Strumica, Albanski teatar Skoplje, Romski teatar „Ptici” i NUCK „Trajko Prokopjev”.
Naš naciponalni teatar je sa ovom predstavom učestvovao i osvajao nagrade na festivalima širom zemlje i regiona – Sterijinom pozorju, Danima satire „Fadil Hadžić” Zagreb, Gradu teatru, Međunarodnom festivalu glumca Nikšić, Jugoslovenskom pozorišnom festivalu Užice, HAPS-u, Festivalu komedije „Osmijeh Sarajeva”, a predstavio se publici i na gostovanjima u Tivtu, Šapcu i Novom Sadu.

Izvor: Dan.co.me

MIT festival (Montenegro International Theatre), koji se održava u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju, u svom petom izdanju ovog proljeća dobija nove i važne karakteristike koje ga uzdižu na novi nivo.

Festival dobija svoj Statut, Umjetničko vijeće koje formira program festivala i koje će imenovati žiri, a biće dodijeljena i prva “Balkanska carica”, nagrada za najbolju predstavu, koja će se dodjeljivati u okviru jedne od omiljenih teatarskih smotri.

Umjetničko vijeće MIT festivala čine: Paolo Magelli- pozorišni reditelj; Gian Maria Cervo-dramski pisac; Dino Mustafić- pozorišni reditelj; Slobodan Milatović- pozorišni reditelj i Lidija Dedović- predsjednik Savjeta i umjetnički direktor Kraljevskog pozorišta.

Na prijedlog Umjetničkog vijeća u januaru biće imenovan žiri za dodjelu nagrade „Balkanska carica“, a njegov sastav biće poznat javnosti na proljeće 2019.

Izvor: FOSMedia.me

Velika srpska glumica Milena Dravić preminula je noćas u Kliničko-bolničkom centru Bežanijska kosa u 79. godini, saznaje „Blic“ u Udruženju dramskih umetnika Srbije.

Milena se tamo nalazila na lečenju, poslednjih dana joj je bilo loše, lekari su sve pokušali, ali nije bilo spasa. Pre dve i po godine ostala je bez supruga Dragana Nikolića i od tada se borila sa bolešću. Ovog leta je boravila u Puli, Herceg Novom i na Paliću gde je promovisana monografija o njoj. Jedna je od najvećih glumica koje su Srbija i Jugoslavija imali.

Milena Dravić rođena je 5. oktobra 1940. u Beogradu.

Filmska, pozorišna i televizijska glumica, slovi za najveću divu na prostoru bivše Jugoslavije.

Odigrala je dvadeset pozorišnih uloga u predstavama raznih pozorišnih produkcija od kojih su mnoge višestruko nagrađivane a neke igrane i po više od petnaest godina, i po IMDb-u 159 filmskih iI TV rola.

Četiri i po decenije bila je u braku sa glumcem Draganom Nikolićem (1971 – 2016), od 1967. do 1969. sa rediteljem Vojislavom Kokanom Rakonjcem (1935-1969) I 1960/61 u kratkotrajnoj bračnoj zajednici sa rediteljem Mladomirom Purišom Đorđevićem.

Na ovim prostorima jedini je dobitnik glumačke nagrade na prestižnom Kanskom festivalu, koja joj je pripala za ulogu u filmu „Poseban Tretman“ Gorana Paskaljevića po scenariju Duška Kovačevića.

Dobitnik je niza najprestižnijih nagrada među kojima su “Zlatna ruža” na Festivalu u Veneciji, “Zlatna Haridba” na festival u Taormini , “Zlatni laćeno” u Avelinu, više Zlatnih I Srebrnih Arena na Pulskom festival, “Dobričin prsten”, “Pavle Vuisić”, “Statueta Joakim Vujić”, “Zlatni pečat” Jugoslovenske kinoteke, “Beogradski pobednik” i druge.

Među nagradama koje dodeljuju mediji izdvaja se priznanje “Večernjih Novosti” – “Glumica veka” (uz Miru Stupicu).

Diva našeg glumišta Milena Dravić (78) biće sahranjena u petak u Aleji velikana, pored supruga Dragana Nikolića. Pre poslednjeg ispraćaj dive biće održana komemoracija u Zvezdara teatru.

Izvor: Blic.rs

„Andrićeva sunčana strana“, naziv je trodnevnog simpozijuma koji je  u Institutu Igalo okupio učesnike iz 15 država. Odvija se u okviru projekta – Andrić u evropskom kontekstu, koji je započet 2007. godine na Institutu „Kalrl Franc“ u Gracu.

Profesor Branko Tošović, koji je pokretač projekta, kazao je da je Herceg Novi izabran zbog teme simpozijuma, jer je ovaj grad upravo blagom klimom i jedinstvenom svjetlošću privukao nobelovca.

Tema simpozijuma odabrana je zbog Andrićevog nedovršenog romana „Na sunčanoj strani“, a Herceg Novi je bio logičan izbor, kaže prof Tošović.

– Nimalo slučajno izabrali smo Herceg Novi, budući da je Andrić ovdje živio 4 godine, da je napravio kuću i boravio do 1968. godine, sve dok njegova supruga Milica nije izenada umrla, baš u toj kući. Zbog tih velikh emocija, nikad se više nije vratio u Herceg Novi – navodi on.

Trodnevni skup podijeljen je u tri tematska bloka. Prijavljeno čak 90 tema, koje će izlagati 58 autora iz 36 gradova.

– Prvi je nedovršeni roman “Na sunčanoj strani”, drugi je svjetlost, kao motiv u Andrićevom stvaralaštvu i treći je odnos Andrića prema Crnoj Gori, odnosno književnosti i piscima Crne Gore – objašnjava prof. Tošović.

Andrić se u Herceg Novom družio sa piscima, ali je pratio i cjelokupnu književnost u Crnoj Gori

– Često je odlazio u šetnje sa Mihajlom Lalićem. Kažu da su više ćutali nego što su razgovarali. Imao je jednu prepisku sa Miodragom Bulatovićem, koji mu se stalno javljao, gdje god bi se našao, ali Andrić je bio zadojen jednom ličnošću, a to je Njegoš – tvrdi Tošović.

Veliki broj učesnika koji su se rado odazvali pozivu govori da se interes za Andrićevo djelo ne smanjuje, te da veliki broj mladih istaživača proučava Andrića. Sljedeći simpozijum biće održan u Moskvi.

Opština Herceg Novi ušla je u projekat revitalizacije kuće Iva Andrića, vođena idejom da ona bude mjesto sjećanja dostojno velikog pisca i dobije međunarodni kulturni, obrazovni i turistički značaj, istakao je menadžer opštine Dragan Šimrak.

Najavio je da će kuća biti u potpunosti revitalizovana do kraja 2020. godine, uz, kako je kazao, puno poštovanje istorijata, autentičnog ambijenta i Andrićevog djela, kroz prekogranični projekat pod nazivom “Co Co Tour”.

Izvor: Radiojadran.com