Ministarstvo finansija obezbijediće Univerzitetu Crne Gore 3,56 miliona eura, koliko nedostaje za povećanje plata profesorima i stručnim saradnicima od 1. jula do kraja godine, potvrđeno je Pobjedi u tom vladinom resoru.
Univerzitet je ranije apelovao na Vladu i nadležna ministarstva da im preusmjere 3,56 miliona kako bi mogli da isplate uvećane plate prema izmijenjenom Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
“Ministarstvo finansija je u prethodnom periodu, u više navrata, ukazalo da predmetna sredstva, kao i druge potrebe, razmatra i predložiće da budu nadomještena bilo kroz izmjene i dopune Zakona o budžetu za 2022. godinu, iz tekuće budžetske rezerve ili iz drugih izvora, kao i koristeći mehanizam blagovremene dinamike potrošnje planiranih sredstava do njihovog obezbjeđivanja”, rečeno je Pobjedi u resoru kojim rukovodi Aleksandar Damjanović.
U Ministarstvu su istakli da pravovremeno izmirivanje obaveza nije upitno, te da će biti realizovano već kroz obračun zarada za jun.
Izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji je usvojen u Skupštini u decembru prošle godine na inicijativu Branke Bošnjak (DF), predviđeno je uvođenje koeficijenata složenosti za određene kategorije zaposlenih u prosvjeti, ali i zdravstvu. Fiskalni efekat ovih izmjena nije integrisan u ovogodišnji budžet.
Zbog toga je Univerzitet 7. aprila tražio od Vlade da im obezbijedi dodatna sredstva jer njihov budžet od 25,5 miliona nije dovoljan za pokrivanje tih troškova.
Iz Univerziteta su protekle sedmice saopštili da će oni finansirati povećane zarade koje njihov kadar treba da primi 1. jula.
Prema saznanjima Pobjede, prosječna osnovna neto zarada, uključujući i prosječno radno iskustvo, redovnim profesorima sada iznosi 1.110 eura, vanrednim 1.000, a docentima 850. Primjenom zakona redovnim profesorima plata se povećava 65,4 odsto, vanrednim 79,84 odsto i docentima 65,3 odsto. Zakonom definisano povećanje zarade ne utiče na ukidanje obračuna časova preko norme koji prima nastavni kadar.
Sa Univerziteta kažu da čvrsto vjeruju da će inicijativa za poboljšanje statusa akademskog osoblja rezultirati adekvatnim rješenjem, odnosno da će im biti obezbijeđena nedostajuća finansijska sredstva za ovu godinu.
“Kako još nemamo zvaničan odgovor na dopis upućen nadležnim ministarstvima, sa strpljenjem čekamo njihov stav od kojeg će zavisiti naši dalji koraci”, naveli su sa Univerziteta.
Plata redovnog profesora i naučnog savjetnika novim zakonom je definisana koeficijentom 21,62 (prethodno 13,07), vanrednog profesora i višeg naučnog saradnika koeficijentom 19,89 (prethodno 11,06), docenta na univerzitetu i naučnog saradnika koeficijentom 17,29 (prethodno 10,46).
Prema projekciji Univerziteta, za narednu godinu potrebno je da im se opredijeli 7,3 miliona eura po osnovu povećanja koeficijenata koji definišu iznos zarade zaposlenih i naknade honorarno angažovanih profesora i kliničara.
Korupcija se mora zaustaviti u korijenu, u svakom sudu, tužilaštvu, državnom organu – svuda gdje je ima, a ima je na pretek i predstavlja rak ranu našeg društva. Tužilaštvo je u slučaju Blaža Jovanića preduzelo odgovarajuće radnje i siguran sam da ćemo vrlo brzo dobiti povratne informacije…
Ministar pravde Marko Kovač rekao je da je jedan od njegovih prioriteta depolitizacija pravosuđa, podsjetivši da su nedavna hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i aktuelnog predsjednika Privrednog Blaža Jovanića, degradirala pravosudni sistem u očima građana i evropskih partnera države.
”Ne želeći da predviđam konačan ishod predmetnih postupaka, iskoristiću ovu priliku da podsjetim i na posljednja dešavanja i postupke koji se vode protiv nekadašnjih nosilaca najviših pravosudnih i državnih funkcija u Crnoj Gori, a koji predstavljaju kap koja je prelila čašu i degradirala crnogorski pravosudni sistem – kako u očima naših građana, tako i u očima svih svjetskih i evropskih partnera pred kojima Crna Gora kao buduća članica EU snosi odgovornost”, rekao je on.
Šta ste postavili kao prioritete?
Cilj ovog Ministarstva će biti da što prije ispunimo obaveze koje se tiču privremenih mjerila za Pregovaračka poglavlja 23 i 24, jer je važno da što prije budu pretočena u završna. Naši prioriteti biće jačanje integriteta pravosuđa, kreiranje savremenih i kvalitetnih normativnih okvira u domenu građanskog i krivičnog prava, stvaranje uslova za proces optimizacije pravosudne mreže, jačanje prostornih i administrativnih kapaciteta u UIKS-u, kao i dodatno snaženje prava posebno osjetljivih kategorija lica, naročito djece, žena i osoba sa invaliditetom. Planiramo izradu Građanskog zakonika, kao kapitalno važnog legislativnog akta, ali i veoma krupne izmjene Zakonika o krivičnom postupku i Krivičnog zakonika.
Borba protiv korupcije je jedan od naših prioritetnih ciljeva. Precizan pravni okvir i pouzdane, snažne institucije su potrebne da podrže politiku prevencije i odvraćanja od korupcije što će obezbijediti poštovanje osnovnih prava građana.
Ovo je neophodno naglasiti jer samo nezavisno, depolitizovano i efikasno pravosuđe predstavlja preduslov da naše društvo, koje je dovoljno opterećeno vještački izazvanim dnevno-političkim podjelama, može imati potpunu vladavinu prava.
Politizacija izbora članova Tužilačkog savjeta predimenzionirana i politički iskorišćena: Kovačfoto: BORIS PEJOVIC
Sa namjerom ne želim da iznosim floskule, toliko puta već izgovorene od svih dosadašnjih resornih ministara i ostalih aktera sa političke scene: kako je za napredak potrebno vrijeme i zalaganje, kako je to dugačak put kojim moramo krenuti i postepeno ostvarivati ciljeve. Ne, zaista, Crna Gora više nema vremena za takvu dosadašnju praksu. Naprotiv, ciljeve moramo ostvariti odmah, korupcija se mora zaustaviti u korijenu, u svakom sudu, tužilaštvu, državnom organu – svuda gdje je ima, a ima je na pretek i predstavlja rak ranu našeg društva.
Jačanje nezavisnosti i profesionalizma pravosuđa kroz punu implementaciju sistema planiranja ljudskih resursa u sudstvu i Državnom tužilaštvu – u narednom periodu potrebno je nastaviti sa primjenom zakonskih rješenja u odnosu na izbor i napredovanje sudija i državnih tužilaca i obezbijediti da se u budućnosti prevaziđu izazovi u pogledu usvajanja dvogodišnjih planova za popunjavanje slobodnih sudijskih mjesta, raspisivati jedinstvene konkurse na nivou Crne Gore, popunjavati upražnjena sudijska i tužilačka mjesta na transparentan način zasnovan na rezultatima. Depolitizacija pravosuđa se mora desiti odmah, u protivnom cijena i posljedice koju ćemo svi kao članovi društva plaćati biće nemjerljive”.
Napredak države u procesu pristupanja EU najviše zavisi od poglavlja 23 i 24. Dokle se stiglo sa izmjenama zakona o sudovima i koliko će to pomoći u ispunjavanju privremnih mjerila za ova dva poglavlja?
Pretpostavljam da se pod ovim pitanjem podrazumijevaju izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, na kojima intenzivno radimo. Izmjene ovog Zakona doprinose ispunjenju privremenih mjerila i i preporuka tijela Savjeta Evrope, kao i preporuka na koje ukazuje i Evropska komisija u izvještajima o Crnoj Gori. Tekst prve verzije ovog Zakona je skoro priveden kraju. Preostale su samo sitnije tehničke korekcije, nakon čega će ovaj Nacrt zakona biti dostupan i široj javnosti, ali i našim partnerima u Briselu.
Vjerujemo takođe da će se on nakon ljeta naći pred Skupštinom. Njime ćemo precizirati pitanja koja su duži niz godina ostavljala prostora za različita tumačenja, a samim tim i zloupotrebe. Mislim na sistem ocjenjivanja i napredovanja u sudstvu, etičke i disciplinske odgovornosti, kao i proces izbora predsjednika Vrhovnog suda.
Ovi kriterijumi biće jasno definisani, a proces izbora predsjednika Vrhovnog suda biće pristupačniji, transparentniji. Takav proces će dovesti i do izbora, vjerujemo, najboljeg kandidata, čije će profesionalne reference i ljudske vrijednosti biti presudne.
Pominjana je analiza sporazumnog priznanja krivice i priprema izmjena Zakonika o krivičnom postupku u tom dijelu. Šta će se tačno mijenjati s obzirom na to da je pretjerano upotrebljivan taj institut?
Ministarstvo pravde je započelo reformu krivičnog zakonodavstva i otvorilo izmjene sistemskih zakona u ovoj oblasti, a u skladu sa tim je pripremilo i Analizu o primjeni sporazuma o priznanju krivice.
Njen finalni Nacrt je pokazao da crnogorski model, v.d. ko je propisan zakonom, odiše evropskim vrijednostima, i to ne samo po pitanju poštovanja kontinentalne evropske tradicije uređenja krivičnog postupka, već i propisivanja garancija za zaštitu okrivljenih i žrtava u ovim postupcima. Ipak, postoje pojedini segmenti u postupku koji traže dodatno usaglašavanje sa aktuelnim standardima i praksama Evropskog suda za ljudska prava.
Institut sporazuma o priznanju krivice sam po sebi nije problematičan. Problematičan je način na koji se on koristi. S tim u vezi, i laička i stručna javnost je s pravom bila nezadovoljna blagom kaznenom politikom koja je proizlazila iz primjene tih sporazuma.
Koliko v.d. stanje u Vrhovnom sudu i drugim sudovima usporava ažurnost rada sudova? Nedavno ste vratili na “doradu” izbor predsjednika Upravnog suda?
V.d. stanje, ne samo u Vrhovnom sudu već i u svim drugim pravosudnim institucijama, nije dobro za efikasno funkcionisanje sistema. Svjedoci smo da je u prethodnom periodu v.d. stanje u Sudskom savjetu izazvalo brojne probleme koji su se odrazili na rad sudova, a koje ćemo, vjerujem, uz zajedničke napore ove Vlade i parlamenta riješiti u bliskoj budućnosti. Nadam se i da ćemo konačno imati novi Sudski savjet koji će funkcionisati u punom kapacitetu. Kao ministar pravde i član Sudskog savjeta, lično ću se zalagati da se u skladu sa ustavnim i zakonskim ovlašćenjima ulože dodatni napori da se v.d. stanje prevaziđe – kako u Vrhovnom sudu tako i u Sudskom savjetu.
Prilikom odlučivanja o stavljanju na dnevni red tačke o izboru predsjednika Upravnog suda, na sjednici Sudskog savjeta izdvojio sam mišljenje i ukazao na povredu člana 17 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, nakon čega je Savjet konstatovao da nije ispoštovana prethodna procedura u smislu da je bila praćena povredama navedenog člana Zakona. Takođe je konstatovano da to nije u skladu sa dosadašnjom praksom samog Savjeta i pravnim stavovima Upravnog suda zauzetim u identičnim situacijama prilikom odlučivanja u konkretnim upravnim sporovima.
Kovačfoto: Luka Zeković
Naime, jedan od kandidata za predsjednika suda je u trenutku prijave na oglas, kao i tokom čitavog postupka, bio član Sudskog savjeta, što je u direktnom sukobu sa odredbom čl.17 Zakona koji propisuje da za vrijeme trajanja mandata u Sudskom savjetu član istog iz reda sudija ne može biti biran u sudu višeg stepena ili za predsjednika suda.
Dakle, u konkretnom slučaju, u trenutku prijave na oglas za predsjednika Upravnog suda kandidat ne može biti član Savjeta, već je prijava uslovljena prethodnim podnošenjem ostavke na članstvo u istom. I sam Upravni sud u jednoj od svojih presuda navodi da bi svako drugo tumačenje navedene norme imalo za posljedicu i legitimnu sumnju u nepristrasan rad Sudskog savjeta, kao neophodnog aspekta vladavine prava prilikom odlučivanja o izboru sudija, odnosno predsjednika suda u kojima se kao kandidat pojavljuje član Savjeta.
Vaš prethodnik Zoran Pažin zalagao se da tužilaštvo postane dio izvršne vlasti, a takva praksa postoji i u nekim drugim zemljama. Da li se razgovara ili razmišlja u tom pravcu i je li to dobro rješenje za Crnu Goru?
Državno tužilastvo je ustavna kategorija, jedinstven i samostalan državni organ… Takođe, Ustavom je određeno da samostalnost državnog tužilaštva obezbjeđuje Tužilački savjet i da vrhovnog državnog tužioca na predlog Tužilačkog savjeta bira i razrješava Skupština dvotrećinskom većinom. Vaši navodi bi iziskivali izmjenu Ustava, koja predstavlja jedan složen i dugotrajan proces koji je veoma zahtjevan u sadašnjem trenutku. Takođe, kod ovog pitanja treba imati u vidu i evropske standarde, koji sve više ukazuju na potrebu postojanja nezavisnog državnog tužilaštva, a naročito u pravnim sistemima, poput našeg, u kojima je tužilaštvo nadležno za rukovođenje istragom.
Pošto je u prošlosti postojao neformalni uticaj ministra pravde na tužilaštvo i sudove, zar nije bolje te stvari uvesti u zakonske tokove umjesto da Vaša nadležnost bude samo tužilačka uprava?
Nadam se da će sve formalne i neformalne pretpostavke o uticaju od strane bilo koga, iz izvršne ili zakonodavne vlasti, na sudstvo i tužilaštvo nestati za vrijeme mandata ove Vlade. Takođe, istinski se nadam da ću biti posljednji ministar pravde koji je član Sudskog savjeta jer vjerujem da se ta ustavna odredba mora promijeniti. Poštujući međunarodne standarde i ustavna određenja, smatram da jedini nadzor koji Ministarstvo može da vrši nad pravosudnim organima jeste upravo nadzor nad sudskom i tužilačkom upravom.
Iz Evropske komisije očekuju potpunu primjenu sugestija Venecijanske komisije kada je u pitanju Tužilaštvo i izbjegavanje politizacije izbora članova Tužilačkog savjeta. Da li se šta radi u tom pravcu?
Smatram da je priča o politizaciji izbora članova Tužilačkog savjeta bila predimenzionirana i iskorištena u dnevnopolitičke svrhe. To, na kraju krajeva, potvrđuju i rezultati Tužilačkog savjeta. Danas imamo uspostavljen novi sastav Tužilačkog savjeta. Njegova funkcionalnost može se ocijeniti kroz već spovedene postupke imenovanja v.d. VDT-a i glavnog specijalnog tužioca, kao i kroz izbore novih tužilaca i njihova napredovanja.
S tim u vezi bih posebno istakao da su sve ove odluke donijete glasovima i uglednih pravnika i državnih tužilaca i predstavnika Ministarstva pravde ili NVO sektora, kao i da gotovo nikad nemamo situaciju da o bilo kojem pitanju odlučuje samo jedan glas. Vjerujem da to treba sve nas da raduje i da upravo ta sinergija i razmjena mišljenja koja postoji u Tužilačkom savjetu treba da bude pokazatelj da li je neka norma prošla test vremena, ili nije. Ipak, isto tako, uvažavamo preporuke Venecijanske komisije i polažemo nade da ćemo sve ono što se odnosi na, prije svega, disciplinsku i etičku odgovornost, što prije prevesti u pozitivno pravo.
Imate li saznanja o postupku koji se vodi protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, da li je tražena vaša pomoć u nekom dijelu istrage?
Radi se o veoma složenom i važnom postupku koji je sa pravom okupirao pažnju crnogorske javnosti. Kao ministar pravde ne mogu ulaziti u detalje samog postupka, već prepuštam nadležnom tužilaštvu da rukovodi istragom u skladu sa njihovim zakonskim ovlašćenjima. Ono što mogu reći jeste da će nadležni organi imati punu podršku da svoj posao obavljaju nezavisno, nepristrasno i u skladu sa zakonom. Na taj način bi svaki pokrenuti postupak dobio svoj sudski epilog, ne ulazeći u eventualni ishod bilo kog pojedinačnog slučaja.
Pritisak javnosti je razumljiv i očekivan, ali vrijeme je da tužilaštvo i sudovi počnu da funkcionišu u punom kapacitetu, ne obazirući se na bilo kakve pritiske koje određeni slučajevi sami po sebi donose. Siguran sam da imamo sposobne ljude od integriteta u sudstvu i tužilaštvu, počevši od glavnog specijalnog tužioca pa sve do posljednjeg zaposlenog u tom lancu, koji su spremni da iznesu teret ovakvih postupaka u profesionalnom smislu.
Da li bi Sudski savjet trebalo da naloži provjeru predmeta bivšeg predsjednika Privrednog suda i cjelokupnu njegovu kontrolu? Može li se doći u sličnu situaciju i sa odlukama Vrhovnog suda ili makar nekima od njih?
Odgovor na ovo pitanje je identičan prethodnom, jer i u ovom slučaju javnost sa pravom očekuje informacije o ishodu postupka, zato bih ponovio svoje stavove kao i u slučaju bivše predsjednice Vrhovnog suda. Podsjećam javnost na obavezu poštovanja ustavnog načela prezumpcije nevinosti, sve dok se u sudskom postupku ne utvrdi nečija odgovornost.
Što se tiče provjere predmeta i rada bivšeg predsjednika Privrednog suda, informisan sam da je nadležno tužilaštvo preduzelo odgovarajuće radnje i siguran sam da ćemo vrlo brzo dobiti povratne informacije koje su neophodne kako bi svi ostali organi, pa i Sudski savjet, mogli preduzeti eventualne dalje korake iz svoje nadležnosti.
Šta ćete preduzeti da se vrati povjerenje u pravosuđe koje je bilo narušeno i prije ovih hapšenja?
Insistiraću da svi nosioci pravosudnih funkcija i nadležni organi u pravosudnom sistemu postupaju u skladu sa Ustavom i zakonom, da odgovaraju oni koji se pri svom radu ne pridržavaju Ustava i zakona, kao i da o svim postupcima pravosudnih organa javnost bude blagovremno obavještavana.
O Temeljnom ugovoru se niste puno izjašnjavali. Jeste li vidjeli verziju koju je spremila prethodna Vlada, da li će ona biti prilagođena tekstu koji je već potpisan sa ostalim vjerskim zajednicama i kada će to biti riješeno kako bi se stavila tačka na to pitanje?
Ministarstvo pravde radi na očuvanju, unapređenju i uspostavljanju partnerskih odnosa sa vjerskim zajednicama. Takođe, odlučni smo da vodimo dijalog sa svim zaintersovanim vjerskim zajednicama koje su, shodno Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, upisane u evidenciju vjerskih zajednica.
Pregovori sa SPC su započeti još 2012. Namjera ovog Ministarstva jeste da se sklapanjem potencijalnih ugovora dodatno osnaže prava i slobode vjerskih zajednica koja su zagarantovana Ustavom Crne Gore i Zakonom.
Takođe, Ministarstvo pravde će formirati Radni tim u kom će, osim članova iz Ministarstva, biti i predstavnici drugih resora koji će se baviti pitanjima vjerskih zajednica.
Hoće li v. d. direktora UIKS-a Rade Vojvodić biti predložen za direktora te institucije i da li se razmišlja o specijalnoj bolnici u Risnu za zatvorenike?
Gospodin Vojvodić je nedavno, na moj predlog, postavljen za vršioca dužnosti UIKS-a, na period u trajanju ne dužem od 6 mjeseci, a u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama. Nemam razloga za sumnju kada se radi o kvalitetu gospodina Vojvodića i od njega očekujem konkretne rezultate, kako bi se ovaj važan državni organ osnažio i ostvario pun kapacitet u radu. Radi se o veoma osjetljivoj poziciji u sistemu državne uprave. Očekujem mnogo od novog menadžmenta. Znam da isto očekuju kako lica koja borave na služenju kazne, tako i zaposleni koji obavljaju veoma zahtjevne poslove u izuzetno teškim uslovima.
U narednom periodu će poboljšanje uslova za rad službenika UIKS-a, kako u materijalnom tj. finansijskom, tako i u smislu kadrovskog osnaživanja, biti jedan od prioriteta u mom radu. Siguran sam da će i novi vršilac dužnosti direktora dati svoj puni doprinos, i nema razloga da ne nastavimo dalju saradnju.
Nadamo se pomaku oko izručenja Marovića
Ima li ikakvog pomaka oko izručivanja Svetozara Marovića iz Srbije, tamo je i Dragan Kovačević. Koliko to šteti unapređenju političkih odnosa između dvije države koji su ozbiljno narušeni, jer Srbija postaje sigurna luka za naše bjegunce od pravde?
Svakako da to pitanje ne doprinosi poboljšanju odnosa između dvije države. Ministarstvo pravde i ostali nadležni organi učinili su sve što je bilo neophodno i što je propisano domaćim i međunarodnim propisima.
Nadam se da ćemo ubrzo vidjeti pomak i na tom planu, s obzirom na to da ova Vlada intenzivno radi na poboljšanju saradnje sa Srbijom. Svoje međunarodne obaveze svi moramo izvršavati i region mora biti ujedinjen u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. To je činjenica koju svi moramo prihvatiti i zajednički raditi na tome jer, ukoliko saradnje između nadležnih organa nema, a priori ćemo izgubiti borbu sa organizovanim kriminalom pa i sa korupcijom, što nije u interesu bilo kojoj državi u regionu.
Poraz društva je da novinari traže status službenog lica i beneficirani staž
Šta mislite o potrebi da se novinarima omogući beneficirani staž?
Naravno da ću podržati svaku inicijativu kojom se nastoji poboljšati rad i, u konačnom, status novinara u Crnoj Gori. Iako to pitanje nije u nadležnosti Ministarstva pravde, svjestan sam značaja koje novinari imaju u tranzicionom društvu kao što je naše. Bez kvalitetnog novinarstva, tu prije svega mislim na istraživačko novinarstvo, Crna Gora ne može postići punu reformu društva i dostići visoke standarde koje smo postavili pred sobom. Sloboda govora, nepristrasnost i nezavisnost u novinarstvu su neizostavni uslovi za demokratizaciju društva.
Zaista sam razočaran što imamo situaciju u kojoj novinari traže za sebe ne samo beneficirani radni staž, već i status službenog lica. Smatram da to predstavlja jedan od najvećih poraza našeg društva i odgovornost je na svima nama da popravimo to stanje. U tom dijelu, novinari će uvijek imati moju podršku, bez obzira na funkciju koju pokrivam. Nadam se da ćemo jednog dana imati novinara koji neće tražiti status službenog lica, niti beneficiran radni staž jer ćemo tek tada imati društvo koje je napravilo prve ozbiljne korake u procesu dostizanja demokratije.
PAUNOVIĆ: OČEKUJEM UNAPREĐENJE BILATERALNIH, EKONOMSKIH I POLITIČKIH ODNOSA SA SRBIJOM
Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP), Milosava Paunović, kazala je da očekuje unapređenje bilateralnih, ekonomskih i političkih odnosa sa Srbijom.“Nezavisno od posjete, očekujem da se potpiše temeljni ugovor sa SPC i da se Crna Gora pridruži inicijativi ’Otvoreni Balkan’, što bi bio bio prvi korak ka EU za sve nas.“
SOCIJALDEMOKRATE ZABORAVILE DA SU GODINAMA BILI DIO VLASTI
Socijaldemokrate su zajedno sa DPS-om ustoličili predsjednika Opštine Žabljak suprotno Ustavu, zakonima i izbornoj volji građana. Na istoj sjednici, u istom danu, birali su za predsjednika onoga koji je podnio ostavku na mjesto predsjednika opštine. Pitamo, da li se sličan primjer desio bilo gdje u svijetu?Socijaldemokrate se pozivaju na formiranje buduće lokalne vlasti u interesu građana a bez ucjena. Zaboravljaju da su godinama bili sastavni dio vlasti, a svoje učešće u njoj temeljili upravo na ucjenama. Bili su prepoznati kao Savez Direktora (SD). Ipak, ovo je bilo za očekivati od njih jer, bliže se lokalni izbori i snagu će pokazati ako se ne budu krili na nekoj zajedničkoj listu. Izgleda da još nisu prežalili nadanje da budu dio državne vlasti i otud tolika uznemirenost.Trebali su se češće javljati i ukazivati na probleme građana Žabljaka. No, opraštamo im. Ipak se to ne može vidjeti iz Podgorice.
Ministar sporta i mladih, Vasilije Lalošević, je zajedno sa predsjednikom COK-a, Dušanom Simonovićem, prisustvovao otvaranju Mediteranskih igara koje se održavaju u alžirskom Oranu, a koje je otvorio predsjednik Alžira, Abdelmadjid Tebboune.Ministar će posjetiti i olimpijsko selo, te pogledati nastupe naših vaterpolista i boksera.Zastavu Crne Gore na ceremoniji nosio je jedriličar Milivoj Dukić.Našu zemlju će u Alžiru predstavljati 30 sportista u osam disciplina.Jedina reprezentacija biće vaterpolo koju sačinjavaju mladi igrači do 18 godina.Boćari će nastupiti sa četiri aduta (Miroslav Petković, Gracija Stjepčević, Nenad Ranković, Nina Boljević), jedna od najvećih zvijezda Igara biće naša atletičarka Marija Vuković, a pored njen će nas u ovom sportu predstavljati Tomaš Đurović i Danijel Furtula.Na bokserskom turniru nastupiće Petar Marčić, Stefan Savković i Bojana Gojković, u tekvondo timu su Jelena Peruničić i Zinedin Bećović, dok će se za medalje boriti i karate reprezentativci Jelena Jovanović i Nikola Malović.Pored nosioca zastave Milivoja Dukića nastupiće još jedan jedriličar, Ilija Marković.Mediteranske igre trajaće do 5. jula.
Slađana Kaluđerović, članica Predsjedništva SNP i savjetnica Vladimira Jokovića, potpredsjednika Vlade Crne Gore za ekonomski sistem, bila je sa kolegama, budućim liderima na političkoj sceni u Crnoj Gori, gošća Ambasade SAD. Njihov domaćin, otpravnik poslova Kris Karber želio je da čuje njihove stavove za unapređenje građanske, multikulturalne Crne Gore ka njenom zasluženom mjestu u Evropi.
Iz Ministarstva ističu da će se proizvodnja uz pomoć države za unapređenje konkurentnosti proizvodnje kroz bespovratnu podršku za nabavku opreme i mehanizacije još više unaprijediti, a da se na taj način dostiže i šira turistička ponuda i razvoj cjelokupne ekonomije u Crnoj Gori
Prehrambena sigurnost jedan je od najvećih izazova sa kojima se susreću sve zemlje u svijetu. Uspješni mali i srednji proizvođači hrane su garancija da će ovi problemi biti uspješno riješeni, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.
On je tokom posjete poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačkim pogonima u Danilovgradu razgovarao o modelima i mogućnostima saradnje, kao i uslovima proizvodnje i načinu funkcionisanja na ovim gazdinstvima i pogonima, sa posebnim fokusom na podršku u kontinuitetu snabdijevanja tržišta.
Iz Ministarstva ističu da će se proizvodnja uz pomoć države za unapređenje konkurentnosti proizvodnje kroz bespovratnu podršku za nabavku opreme i mehanizacije još više unaprijediti, a da se na taj način dostiže i šira turistička ponuda i razvoj cjelokupne ekonomije u Crnoj Gori.
foto: MPŠV
Joković je, kako je saopšteno iz resora, zajedno sa generalnim direktorom Direktorata za poljoprivredu Miroslavom Cimbaljevićem i savjetnikom za stočarstvo Miodragom Došljakom obišao u Danilovgradu farmu Željka Radiča, Fabriku stočne hrane A.D. Spuž kao i Farmu koka nosilja Agromont.
„Država prati kretanja na tržištu. Ministarstvo će pružiti aktivnu podršku svim sektorima poljoprivredne proizvodnje“, poručio je Joković.
Lider SNP CG i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković očekuje da će Temeljni ugovor sa SPC biti brzo potpisan.“Pregovori teku i vjerujem da će biti brzo završeni. Mi nikada nismo žurili sa rokovima, važno nam je da taj posao bude kvalitetno urađen“, kaže Joković za DW i dodaje da tekst Temeljnog ugovora još nije usaglašen sa SPC.“Tekst ugovora će se, vjerujem, brzo usaglasiti sa crkvom. U pregovaračkom timu je i ministar pravde Marko Kovač i nadam se da ćemo to brzo dogovoriti“, kaže Joković.“SPC je kanonska crkva, priznata od svih pravoslavnih crkvi i Vaseljenske patrijaršije. S druge strane, svako može formirati bilo kakve organizacije i mi u to ne ulazimo i to nas ne zanima. Za nas je jedino važno da se potpiše Temeljni ugovor sa SPC“, jasan je Joković.Novi razlog trvenja biće i pitanje kako će se Temeljni ugovor eventualno usvojiti na Vladi, u kojoj je i do sada bilo preglasavanja. Joković smatra da je dovoljna prosta većina koju imaju SNP sa šest i Abazovićeva URA sa pet svojih ministara, što je ukupno 11 od 20 članova kabineta.“Nigdje nije zapisano da se bilo koja odluka mora donositi kvalifikovanom već prostom većinom na Vladi. Mogu određena pitanja i kvalifikovanom ali onda neka bude kao na referendumu o nezavisnosti 55-45, u procentima“, kaže Joković.S druge strane, na pitanje da li im je važnije potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC pa čak i ako bi zbog toga pala Vlada, Joković odgovara da i mnoga druga pitanja mogu biti uzrok nestabilnosti ove Vlade i da se na to ne osvrću.“Našim, i domaćim i međunarodnim partnerima, je vrlo jasno da je jedan od glavnih uslova za ulazak SNP-a u ovu Vladu bio da se potpiše Temeljni ugovor sa SPC. Mi od toga nećemo odustati kako bi konačno uredili pitanje odnosa države i najveće vjerske zajednice a što je bio uzrok brojnih problema i previranja proteklih godina“, zaključio je Joković.
Socijalistička narodna partija Crne Gore najoštrije osuđuje današnji svojevrsni puč koji su na Žabljaku nad građanima izvršili DPS i SD, kada su mimo zakona, Ustava i narodne volje za predsjednika Opštine izabrali dosadašnjeg predsjednika SO Žabljak, člana DPS-a, Veselina Vukićevića.Naime, pod izgovorom hitnosti, zakazali su sjednicu Skupštine opštine Žabljak u 15 sati, bez predloženog dnevnog reda i glasovima većine, odbornika DPS i SD, za četiri godine produžili mandat dosadađnjem predsjedniku opštine Vukićeviću. Valja napomenuti da su izbori na Žabljaku koji su trebali biti održani u maju, odloženi do oktobra mjeseca u paketu sa ostalim opštinama, tako da je sadašnja lokalna vlast u svojevrsnom tehničkom mandatu i nema mogućnost da donosi ovako važne odluke.O čemu se radi, nije nam poznato, samo pretpostavljamo da je ovo jedna od novih “igara” DPS-a i Socijaldemokrata, pa postoji bojazan da sličan scenario ne pripremaju i za ostale crnogorske opštine. Vjerovatno iz straha od rezultata predstojećih izbora, pokušavaju da na ovaj način obezbijede makar funkcije predsjednika opština tamo gdje imaju većinu.Upozoravamo gospodu iz DPS-a i SD-a da im ovakav scenario neće proći jer postoje sudovi i pravni propisi koji će ih u tome onemogućiti. Odbornici SNP su, naravno, bili protiv ovakve odluke SO Žabljak a potvrdu našeg ispravnog stava daće, sigurni smo, najprije građani na predstojećim izborima ali i nadležni sudski organi kojima se namjeravamo obratiti ovim povodom.
