Категорија: СНП

Firma Gradina kompani iz Rožaja najveći je dužnik među 22 korisnika kredita koji CKB-u nijesu vratili oko 900.000 eura, koliko sada ta banka potražuje od države, saopštio je potpredsjednik Vlade Vladimir Joković u emisiji Okvir.

Firma je 2007. godine dobila kredit preko CKB banke kao pomoć Poljske Crnoj Gori, ali ga nije vratila.

Gradina kompani u blokadi je posljednjih osam godina zbog duga od 3,6 miliotna eura.

Ista firma dobila je višemilionski kredit iz Abu Dabi fonda od kojeg nije vratila ni centa, kazao je Joković, napominjući da SDT ispituje cijeli slučaj.

Izvor: https://volimpodgoricu.me

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković i državni sekretar Budimir Mugoša danas su sa predsjednikom Opštine Tuzi Nikom Đeljošajem obišli područje koje je sinoć pogođeno jakim nevremenom, gdje su razgovarali sa poljoprivrednim proizvođačima koji su pretrpjeli materijalnu štetu.

Kko je saopšteno iz tog resora, na terenu su zatekli pojedine kulture kao što su lubenice, paprike i paradajz koje su pretrpjele veliku materijalnu štetu.

“Ministar je izrazio razumijevanje za nezavidnu situaciju u kojoj su se našli poljoprivrednici sa ovog područja i naglasio da će Ministarstvo i Vlada razmotriti dostupne mogućnosti i modele na koji način mogu ublažiti posljedice ove elementarne nepogode”, navodi se u saopštenju.

Joković je upoznao poljoprivrednike sa sistemom osiguranja koje ministarstvo subvencionira u iznosu od 5 odsto i istakao da će u narednoj godini pojačati aktivnosti za povećanje obuhvata osiguranja poljoprivrednih kultura i stoke u Crnoj Gori.

Izvor: https://www.cdm.me

JOKOVIĆ: KAO ODGOVORNA VLAST PREDUZIMAMO SVE MJERE DA ZAŠTITIMO INTERESE GRAĐANA

Potpredsjednik Vlade Vladimir Joković kaže da kao odgovorna vlast preduzimaju sve mjere da zaštite interese građana. On navodi da su potrebe Crne Gore oko 20.000 peleta, a da su cijene značajno porasle.“Cijene enormno rastu ali ćemo neko rješenje naći. Možda je rješenje da se da naredne godine neki popust, pelet je nešto luksuznije. Osam hiljada se u Crnoj Gori domaćinstava grije na pelet, preko 120 hiljada na drva”, naglasio je Joković.On je naglasio da se mora razumjeti da ko god uđe u taj posao, ima troškove.“Forsiranjem da nas čekaju teška jesen, zima, mislim da se podstiče psihoza, ljudi onda hoće da prodaju. Pazite, još nije početak jula, drva se mogu nabavljati za grijanje do kraja jula”, rekao je Joković.On je rekao da bi bio srećan ako bi cijena peleta bila 250 eura, a u BiH je, recimo, 330 eura, s tim da su u tim zemljama zabranili izvoz.“Vjerujem da ćemo tu naći neki balans, osjetio sam razumijevanje, možda bude cijena peleta 250, 260 eura”, kazao je Joković.

Izvor: RTCG

Autorski tekst za BORBU: Milosava Paunović, poslanica Socijalističke narodne partije

Svako ko ne shvata inicijativu Otvoreni Balkan na način (po definiciji) da je to ekonomska zona koju uspostavljaju zemlje u regionu Balkana, sa ciljem povećanja trgovine i saradnje i poboljšanja međusobnih bilateralnih odnosa, već na način da je isti „velika Srbija“, „lažni Šengen“, „ruska podvala“ itd, nemaju želju i iskrenu namjeru integracija zemalja Balkana.

To su uglavnom političke strukture, koje svoje programe i djelovanje upravo zasnivaju na podjelama i produbljavanju političkih, vjerskih, etničkih i vakih drugih razlika među građanima, kako bi što duže opstajali i trajali na političkoj sceni, jer su uglavnom to teme kojim mogu da se bave-ne radeći pritom ništa korisno i konkretno.

Argumenti koji kvalifikuju Otvoreni Balkan kao stvaranje„Srpskog sveta“, samom činjenicom da je dio ove inicijative i Albanija postaju neozbiljni i besmisleni.

Posle turbulentnih vremena koje su preživjele države Balkana, naročito one iz bivše SFRJ-svaki vid saradnje je dobrodošao. Ovakav vid ekonomskih integracija stvorio bi veliko zajedničko tržište, na kojem bi se nesmetano vršio promet i razmjena roba i usluga, pomoglo domaćim provrednicima da na većem tržištu plasiraju svoje proizvode i da se zaštite od nelojalne konkurencije, kao i pripreme svoje poslovanje za evropsko tržište. Onoga trenutka kada se desi ulazak Crne Gore u EU a svi težimo tome i aspiranti smo za članstvo u EU tržišna utakmica na evropskom tržištu će za naše privrednike i proizvođače biti znatno lakša.

Takođe bi se ulaskom u Otvoreni Balkan poboljšao i ustabilio razvoj regije. Smatram da bi i međusobni politički odnosi bili mnogo bolji a na kraju i bezbjedonosni odnosi, jer bolji ekonomski položaj i bolja saradnja na tom planu stavlja u drugi plan sva neslaganja i konfrotacije koje prate ovo područje dugi niz godina.

Svaka inicijativa koja vodi uklanjanju barijera i integracijama a ne izolaciji Crne Gore ne smije da zaobiđe našu državu. Svako ko želi da ostanemo van ovih tokova i ko se plaši gubitka nacionalnog identiteta ili još gore hegemonije neke od država koje su prihvatile Otvoreni Balkan, samo pokazuje sopstvenu nesigurnost i nespremnost za bilo kakve integracije, a naročito da su nespremni napraviti prvi korak ka ulasku u EU. Upravo iz razloga straha i nesigurnosti određene političke strukture nepotrebno „dižu prašinu“ oko ovog prostog i jednostavnog pitanja. U svakom slučaju odgovor Crne Gore na svaku korisnu integraciju treba biti pozitivan a naročito na inicijativu Otvoreni Balkan.

Inicijativa Otvoreni Balkan bi svakako za Crnu Goru značila prvi korak ka EU. Dakle svako onaj ko ne želi ili se plaši napraviti ovaj prvi korak, ne može biti vodič ni za sve sledeće korake Crne Gore ka evropskim i evroatlanskim integracijama. Otvoreni Balkan-otvorena Crna Gora!

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Vladimir Joković kazao je da su prošle godine od 15 miliona bespovratnog novca kroz IPARD iskoristili tek tri, te da treba raditi na promociji tih sredstava, kako država ne bi došla u situaciju da više ne dobija taj novac od EU, kao što se desilo u Sjevernoj Makedoniji.On je poručio da su im svjetski stručnjaci preporučili da zaposle dodatni stručni kadar koji bi poljoprivrednicima prezentovao program.

Izvor: Vijesti online

Privrednici su zahtijevali veću predviljivost u poslovanju, a komentarišući to ministar finansija Aleksandar Damjanović poručio je da Vlada ne može da utiče na globalne tokove.On je kazao da je porez na dobit, koju su privrednici istakli kao problematičnom, nešto što je zatečeno i nešto što je planirano u budžetu na ovu godinu.On je najavio promjenu poresku politike kada su u pitanju lokalne samouprave.“Moraćemo da reagujemo i na probleme u Fondu zdravstva. Tu ćete imati nešto što je predvidljivost…“, rekao je Damjanović.On je kazao da podržava teze da akcize na jahte imaju negativne efekte.“Ali, od 2018. do 2022. godine u budžetu smo imali 42 miliona manje zbog nenaplaćivanja akciza na jahte“.Dodao je da oni imaju i neke druge povlastice, te da njihova motivacija dolaska nije isključivo bila zbog toga što nisu naplaćivane akcize na gorivo.

Izvor: Vijesti online

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović govorila je danas u okviru konferencije koju je na temu „Prvih 10 godina pregovora: Jubilej za proslavu ili zabrinutost?“, organizovao Centar za demokratsku tranziciju.

Osvrnuvši se na ulogu Skupštine Crne Gore tokom trajanja pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom, predsjednica Đurović je naglasila da je nova 43. Vlada okupljena oko evropskih vrijednosti kao prioriteta, te da će sva dalja nastojanja biti usmjerena ka ostvarenju primarnog strateškog cilja – budućeg članstva u EU.

„Uvjerena sam da će takvo opredjeljenje nove većine potvrditi konkretni rezultati!”, kazala je Đurović.

Ona je naglasila da je Skupština od početka pregovaračkog procesa, bila aktivan partner u procesu pristupanja Crne Gore EU i istakla da je upravo nizom rezolucija potvrđena politička volja i dat prioritet evropskoj perspektivi naše zemlje.

Predsjednica je, podsjetivši na raniju praksu, koja je predviđala da u sastav radnih grupa za pojedinačna pregovaračka poglavlja budu uključeni i članovi Stručne službe Skupštine, te na izmjene iz 2021. godine, kojima je Stručna služba Skupštine isključena iz sastava radnih grupa za sva pregovaračka poglavlja osim za poglavlje 23, sugerisala da bi bilo korisno ovo pitanje urediti na način kako je to primarno bilo predviđeno, što bi, kako je ocijenila, osnažilo pregovaračku strukturu.

Đurović je konstatovala da je Crna Gora najdalje odmakla na putu integracija, da je predvodnik u tom procesu i naglasila je da postoji snažno i u kontinuitetu rastuće raspoloženje građana koji podržavaju EU integracije, kao i da aktuelni društveno politički momenat nameće ideju evropskog jedinstva kao nužnost i potrebu. Otuda, istakla je predsjednica Skupštine – Crna Gora je u obavezi da prepozna trenutak i iskoristi istorijsku priliku.

Predsjednica parlamenata je ocijenila da je neophodno do kraja završiti proces sprovođenje svih reformi, što se od nas i očekuje, te je naglasila da je jedna od krucijalnih uloga Skupštine uspostavljanje kvalitetnog političkog dijaloga, koji ne bi bio sveden na formu.

U tom kontekstu, Đurović je poručila da kvalitetan politički dijalog, jeste svakodnevan politički proces, uzajamno poštovanje i usaglašavanje sa kolegama parlamentarcima, te da je primarni zadatak u narednom periodu postizanje dogovora oko svih neophodnih imenovanja u pravosuđu, koja traže kvalifikovanu većinu.

„Dijalog političkih subjekata, pretpostavka je i rješenje, do kojih valja doći u okviru reforme izbornog zakonodavstva i primjene svih preporuka OEBS/ODHIR-a, pri čemu akcenat treba staviti na nastavak rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, sa konkretnim rezultatima“, istakla je predsjednica Đurović,

„U ovom segmentu moramo pakazati posvećenost i riješenost da se dođe do kvalitetnih modela, budući da je jasno da imamo ograničene vremenske kapacitete”, kazala je Đurović.

Predsjednica je, kao ne manje važnu, istakla i potrebu jačanja uloge Skupštine – kroz sveukupno unapređenje parlamentarne odgovornosti, jačanje kontrolne uloge i nadzora nad izvršnom vlašću, kao i unapređenje demokratske kontrole. Takođe, pitanja koja zahtijevaju rješavanje su, kako je kazala, reforme u domenu protiv korupcije, borba protiv dezinformacija, govora mržnje kao široko rasprostranjenog fenomena i garantovanje prava i sloboda poslenicima javne riječi.

Predsjednica je izrazila očekivanje da će ostvareni rezultati biti vrednovani kroz predstojeći izvještaj Evropske komisije.

Učešće u okviru pomenute teme uzeli su i ambasador Francuske Nj.E. Kristijan Timonije, kao i zamjenik šefice Delegacije EU u Podgorici Rikardo Seri.

Izvor: https://www.skupstina.me

Ministar prosvjete Miomir Vojinović i državni sekretar Zejnel Klimenta razgovarali su danas sa roditeljima djece sa posebnim obrazovnim potrebama, koji su protestovali ispred zgrade Vlade Crne Gore.

Ministar Vojinović  razgovarao je sa njima o mogućnostima da se poboljša položaj u društvu osoba sa autizmom.

Roditelji su, između ostalog, iskazali zabrinutost statusom asistenata u nastavi, s obzirom na potrebe djece za njima.

Na sastanku je bilo riječi i o ulozi asistenata u nastavi, koliki značaj oni imaju za djecu koja su obuhvaćena inkluzivnim obrazovanjem, te regulisanju njihovog radnog statusa.

Ministarstvo prosvjete pokazalo je i do sada spremnost na saradnju sa svim grupama uključenim u vaspitno obrazovni proces. Ministar Vojinović je ponovio spremnost za nastavak saradnje  i želju da se, u okviru zakonskih mogućnosti, radi na rješavanju ovih i sličnih problema.

Izvor: https://www.gov.me

PREDSJEDNICA ĐUROVIĆ JE JASNO SAOPŠTILA DA SE TEMELJNI UGOVORI MOGU POTPISIVATI SAMO SA KANONSKI PRIZNATIM CRKVAMA I DA SE NEĆE MIJEŠATI U NADLEŽNOSTI VLADE U TOM DOMENU

S obzirom na javne reakcije koje su uslijedile nakon intervjua predsjednice Skupštine Crne Gore Danijele Đurović u emisiji „Argumenti“, Socijalistička narodna partija Crne Gore želi da stavi tačku na zlonamjerne interpretacije predsjednicine izjave vezane sa Srpsku pravoslavnu crkvu i Crnogorsku pravoslavnu crkvu.Naime, predsjednica Đurović je jasno i glasno rekla da se treba što prije potpisati Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom i da je nakon deset godina konačno došlo vrijeme da se to pitanje riješi na način koji je prihvatljiv i za državu Crnu Goru i za SPC. To je, kao što su funkcioneri SNP CG više puta izjavljivali, bio jedan od osnovnih preduslova našeg ulaska u 43. Vladu i jedan od ključnih ciljeva našeg političkog djelovanja. Što se tiče Crnogorske pravoslavne crkve, predsjednica Đurović je stavila do znanja da se temeljni ugovori mogu potpisivati samo sa kanonski priznatim crkvama, što CPC u ovom trenutku nije, i nagovijestila da nema pravo ni želju da zadire u crkvene procedure i pravila.U svakom slučaju, predsjednica Đurović ostavlja Vladi Crne Gore, čija je to nadležnost, da odluči sa kojim će vjerskim zajednicama, na koji način i kada potpisivati temeljne ugovore.Ovim odgovorom želimo da okončamo dalje polemike koje mogu nastati u vezi sa pomenutim pitanjem.