Категорија: СНП

Sastanku je prisustvovala i državna sekretarka u Ministarstvu sporta i mladih, Amina Cikotić, kao i savjetnik za sportsku infrastrukturu u istom ministarstvu, Vladimir Vojvodić.Na sastanku je bilo riječi o infrastrukturnim projektima koje je Ministarstvo sporta i mladih već realizovalo u dogovoru sa prijestonicom Cetinje, a tiče se sufinansiranja projekta za adaptaciju sportskih terena većeg broja obrazovnih institucija (gimnazije, srednje mješovite škole, likovne i muzičke škole), kao i o projektu opremanja mobilijara u Velikoj dvorani Sportskog centra Cetinje. Za obra projekta Ministarstvo sporta i mladih je sufinansiralo prijestonicu Cetinja sa 70.000 eura.Bilo je riječi i o drugim infrastrukturnim projektima za koje je prijestonica aplicirala kod Ministarstva sporta i mladih, Posebna pažnja posvećena je projektu izgradnje nove sportske hale na Cetinju, za koju će biti potrebna sredstva iz kapitalnog budžeta i gdje će biti uključena i Direkcija javnih radova.Predsjednik Đurašković zahvalio se Ministarstvu sporta i mladih na dosadašnjoj saradnji.

Klinički centar Crne Gore (KCCG) kao centralna i jedina zdravstvena ustanova tercijarnog nivoa zbrinjava najteže i najkomplikovanije pacijente iz države, poručio je medicinski direktor KCCG, dr Zoran Terzić sa sjednice Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Kako je naveo. osim što je Klinički centar Crne Gore centralna, obrazovna i krovna zdravstvena institucija u Crnoj Gori tokom pandemije koronavirusa pokazao da je stub crnogorskog zdravstva, bez oklijevanja, bez predaha i bez odlaganja radili smo na apsolutno svakom frontu, i svakog mjeseca smo se usavršavali što je rezultiralo uvođenjem novih metoda, dodao je on.

„Samo ovoga mjeseca, postigli smo veliki uspjeh i u kardihururgiji i dječijoj hirurgiji. KCCG se svrstao među deset evropskih ustanova u kojima se izvodi mini invazivna video asistirana kardiohirurgija. Zahvaljujući saradnji sa kolegama iz Italije, očekujemo da za godinu svi naši doktori budu obučeni samostalno da izvode ove izuzetno zahtjevne intervencije, a onda da postanemo referentna ustanova kako bi kod nas pacijenti iz inostranstva dolazili na liječenje. Ovoga mjeseca, takođe, u Institutu za bolesti djece prvi put su izvedene najsloženije operacije augmentacije bešike iz oblasti dječije urologije, prvi put je izveden hirurški zahvat “zatvaranje otvora” na nosnoj pregradi primjenom silikonske proteze, kao što je i prvi put urađena operacija urođenog defekta dijafragme i to primjenom nove metode u Crnoj Gori – mini invazivne hirurgije. Takođe, od ovoga mjeseca u KCCG radimo i analize mutacije najčešćih tumora što, takođe, znači da više nema slanja nalaza u inostranstvo“, objasnio je Terzić.

On je pomenuo i drugi niz novih intervencija koje se prvi put rade u KCCG, kao što su hibridna procedura aneurizme grudne, krioablacije atrijalne fibrilacije, hibridna vaskularna procedura transpozicije velikih krvnih sudova na vratu sa implantacijom stent grafta u grudnu aortu, kornealna cross linking i okuloplastična i hirurgija suznih puteva, „whole body“ scintigrafija sa radioaktivnim jodom (131-J WBS) kod pacijenata sa diferentovanim karcinomima štitaste žlijezde, torakoskopsko uklanjanje timusa kod djece, scintigrafija somatostatinskih receptora kod pacijenata sa neuroendokrinim tumorima, a u toku je edukacija kadra Klinike za neurohirurgiju za endoskopske procedure.

„Početkom ove godine, obnovili smo mogućnost transplantacije bubrega od srodnog živog donora u inostranstvu. Od početka godine do danas, u inostranstvo smo poslali devet parova“, kazao je dr Terzić.

Podsjetio je i da je Klinički u posljednjih godinu i po ostvario saradnju sa bolnicama u Berlinu, Minhenu, Parizu, a da na otvaranju prvog PET CT skenera u Crnoj Gori, intenzivno sarađuju sa kolegama iz Međunarodne agencije za atomsku energiju.

„Tokom najjačeg udara koronavirusa otvorili smo sopstvenu PCR laboratoriju, utrostručili smo kiseonični kapacitet, a prvi put od otvaranja KCCG 1974. godine renovirali smo operacioni blok Instituta za bolesti djece, Centar za kliničko laboratorijsku dijagnostiku, Centar za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju, a pripremamo se za rekonstrukciju Centra za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Ne manje važno, u toku je obnova Centra za pripremu i distribuciju hrane i servisa za pranje i peglanje veša“, podsjetio je Terzić.

Osim toga, dodsježaje, renovirana je i ambulanta pedijatrijske oftalmologije uz nabavku potrebne aparature, inkubatora i mobilnog respiratora za potrebe neonatologije, plazmaflex aparatom za pedijatrijsku nefrologiju, renoviran je operativni blok sa neophodnom aparaturom i instrumentima…

„Takođe, u kontinuitetu radimo na reparaciji i kupovini novih aparata jer u bolnici postoje aparati stari 15 i više godina što je nedopustivo i nije čudo nikakvo što se kvare. U nabavku nove opreme smo uložili preko četiri miliona eura“, zaključio je Terzić.

Izvor: https://www.cdm.me

Sjednica Glavnog odbora Socijalističke narodne partije (SNP) biće održana sjutra u Beranama.

Poslanik SNP-a Dragan Vukić agenciji MINA je kazao da će sjednica početi u 17 sati.

Članovi Glavnog odbora razgovaraće i o potezima koje će SNP preduzeti nakon formiranja vlasti u Beranama.

Iz SNP-a ranije je saopšteno da će nadležni stranački organi ove sedmice odlučiti o konkretnim mjerama i potezima koje će preduzeti nakon formiranja vlasti u Beranama.

Podsjećamo, Vuko Todorović iz Koalicije Za budućnost Berana izabran je glasovima Demokratskog fronta, Demokratske Crne Gore, Pokreta Berane sad, Prave Crne Gore i Ujedinjene crne Gore za novog predsjednika te opštine.

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović sastala se danas sa predsjednicom Vlade Finske Sanom Marin, koja boravi u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.

Naglasivši da su bilateralni odnosi dvije države prijateljski, te da raduje posjeta premijerke Sane Marin, predsjednica Đurović je ocijenila da bi bilo važno u narednom periodu dodatno intenzivirati politički dijalog na visokom i najvišem nivou i unaprijediti saradnju u mnogim oblastima, za šta postoji prostor i zajednički interes. Na tom putu, kako je navela predsjednica Skupštine, potrebno je snažnije razviti parlamentarnu saradnju, čemu su pretpostavka frekventniji susreti i međusobne posjete.

Predsjednica je ponovila da proces evropske integracije Crne Gore nema alternativu, te da je čvrsto opredjeljenje da se istraje u reformskim aktivnostima, kako bi bio završen proces pristupnih pregovora, što bi i uvelo našu zemlju, kao prvu narednu članicu, u Evropsku uniju. Crna Gora, kako je naglasila predsjednica, prepoznaje jedinstvenu Evropu, kao uspješnu priču, čiji smo i mi dio.

Ona je poručila da naša zemlja vrednuje dosadašnju pomoć Finske u integracionim procesima, kako političku, tako i ekspertsku, te izrazivši očekivanje da će takva praksa karakterisati i naredni period, informisala premijerku Sanu Marin, da građani Crne Gore daju široku podršku EU aspiracijama. Predsjednica je konstatovala i da je do kraja jasno da vladavina prava zauzima ključnu ulogu u reformskom napretku, te da je cilj da se u što kraćem roku ispune mjerila koja predviđaju poglavlja 23 i 24.

Osvrnuvši se na opseg, moguće reperkusije i sveukupnu ozbiljnost ukrajinske krize, predsjednica Skupštine je podijelila uvjerenje da će se zvanična Crna Gora stoprocentno usaglašavati sa svim relevantnim izjavama visokog predstavnika EU, kao i sa restriktivnim mjerama, u skladu sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. Takođe, podsjetila je da je Crna Gora odlučna da u ovim teškim trenucima za Ukrajinu iskaže solidarnost sa ovom prijateljskom zemljom, upućujući finansijsku i humanitarnu pomoć u mogućnostima kojima raspolaže.

Govoreći o potrebi uspostavljanja snažnije ekonomske saradnje Crne Gore i Finske, predsjednica je ocijenila da postoji veliki potencijal za saradnju u oblasti energetike, te u tom kontekstu, izrazila zadovoljstvo što je finska kompanija Fortum Corporation u konzorcijumu sa EPCG pobijedila na tenderu za izgradnju solarne elektrane na Briskoj Gori, Opština Ulcinj, oktobra 2018, uz očekivanje da će realizacija navedenog projekta u narednom periodu biti intenzivirana.

Predsjednica Đurović je istakla i da je Crna Gora posvećena ispunjavanju obaveza koje proističu iz članstva u NATO-u, te u kontekstu finskog zahtjeva za članstvo, izrazila očekivanje da će taj proces biti uspješno sproveden i završen, budući da je jasno da je Finska i do sada bila jedan od najbližih partnera NATO-a, zrela demokratija i članica EU koja značajno doprinosi evroatlantskoj bezbjednosti.

Predsjednica Vlade Finske Sana Marin je istakla da su odnosi dvije države prijateljski, i poručila da je današnja posjeta prilika da bilateralna saradnja bude uzdignuta na još viši nivo.

Ona je, komentarišući dinamiku pristupnih procesa zemalja regiona, naglasila da Finska čvrsto podržava integracione procese Crne Gore, ali i država regiona, te izrazila očekivanje da će proces ići naprijed i da će biti napravljen i potreban iskorak u reformskim procesima, kao neophodnom uslovu koji je pretpostavka budućeg članstva. Upravo u tom pravcu, naglasila je, Finska vidi produbljivanje integracija kao prioritet, budući da su snažne evroatlantske veze, potreba koju nameće aktuelan društveno – politički kontekst i najnovija globalna dešavanja.

Marin je konstatovala da Finska, vidjeći u Crnoj Gori kao članici NATO-a partnera, vrednuje stav naše zemlje u pitanjima od značaja za ukrajinsku krizu, te ocijenila da je veoma važno što se naša zemlja pridružila sankcijama EU protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu.

Ona je naglasila da Finska pridaje veliki značaj odbrambenoj i bezbjednosnoj politici zemlje, što ima i snažnu podršku stanovništva, pa izrazila očekivanje da će, u vezi sa najavama Turske da neće podržati ulazak Finske i Švedske u NATO, u vezi sa čim postoji zabrinutost, ipak situacija biti riješena, kroz pregovore.

Izvor: https://www.skupstina.me

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković i ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović potpisali su danas Memorandum o saradnji u cilju zajedničke koordinacije i razmjene informacija za efektivnu implementaciju IPARD programa.

Potpisanim memorandumom učvrstiće se saradnja dva ministarstva, kako bi se sve administrativne prepreke prepoznate u dosadašnjoj implementaciji IPARD II programa, odnosno mjere 7, podmjere 7.1 „Investicije za razvoj ruralnog turizma“ otklone, na način da se poljoprivrednim proizvođačima približe procedure u dobijanju neopodnih dokumenata, koja se odnose na prijavu djelatnosti i kategorizaciju objekata u oblasti turizma, a u cilju bolje potrošnje raspoloživih sredstava, dostupnih kroz ovaj program.

Ministar Joković je naglasio da će, prepoznajući značaj prirodnih potencijala ruralnih područja Crne Gore kao i njihov doprinos oživljavanju sela, ravnomjernom regionalnom razvoju i smanjenju nezaposlenosti, podrška razvoju ruralnom turizmu imati višestruke benefite.

„Razvoj poljoprivrede i ruralnog turizma predstavlja naš cilj i obavezu. Vodimo računa o crnogorskom poljoprivrednom i turističkom sektoru, a upravo kroz uvezivanje ove dvije grane, radimo na poboljšanju turističke ponude Crne Gore i stvaranju konkurentske ponude ruralnog turizma prepoznatljive na evropskom tržištu, jer je Crna Gora biser Evrope po prirodnim ljepotama. Zajednički moramo raditi na tome da bespovratna sredstava koja su nam na raspolaganju od strane EU budu utrošena u najvećoj mjeri i upravo u tom cilju je neizostavna saradnja svih institucija“, istakao je ministar Joković.

Saradnjom dva ministarstva angažovaće se svi kapaciteti u cilju pomoći proizvođačima, da se prije svega upoznaju sa procedurama za ostvarivanje prava na sredstva podrške, kroz organizovanje okruglih stolova i radionica.

“Ruralni turizam, posmatran kroz prizmu turističke valorizacije seoskog područja, doprinosi očuvanju i unaprjeđenju turizma kao djelatnosti. Sa druge strane, ruralni turizam je izvor za dodatne prihode poljoprivrednicima jer omogućava diverzifikaciju njihove djelatnosti u području u kojem se odvija. Ponuda različitih ruralnih prostora najčešće je vrlo specifična i može biti jedan od pokretača turističke djelatnosti. Naime, savremeni turista je u stalnoj potražnji za novim iskustvom i doživljajem, pa se specifična eno-gastronomska ponuda ruralnih područja nameće sama po sebi kao idealna komponenta za privlačenje turista. U skladu sa svim navedenim, potpisivanje ovog sporazuma je veliki korak naprijed ka razvoju i uvezivanju turizma i poljoprivrede koje vidimo kao idealan spoj za dalji ekonomski napredak države“, poručio je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.

Nakon potpisivanja Memoranduma za korisnike za Mjeru 7 „ Diverzifikacija gazdinstava i razvoj poslovanja“ u okviru IPARD programa biće prezentovan i Vodič – publikacija, koji će sadržati tumačenja odredaba mjerodavnog propisa – Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, kao i pravilnika donijetih na osnovu istog, a koja su neophodna za adekvatnu realizaciju mjere 7.

Izvor: https://www.gov.me

Piše: Vladimir Joković, Potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider SNP-a

Vlada Crne Gore koja je izabrana 28. aprila ove godine za manje od dva mjeseca uradila je više nego što je prethodna, Krivokapićeva vlada uradila za godinu i dva mjeseca. To će danas reći kako oni koji su zagovarali formiranje ove vlade tako i oni koji su se kritički postavili prema ideji da krenemo u izbor nove, manjinske ili kako mi najpreciznije volimo da kažemo ili napišemo – pomiriteljske i evropske vlade.

Moj stav je da smo izborom ove vlade građanima Crne Gore obnovili vjeru u ideale one velike avgustovske pobjede iz 2020. godine i da smo konkretnim potezima pokazali da smo svi zajedno u stanju da uvedemo red i vratimo nadu da u svojoj državi svi možemo mnogo bolje da živimo. Ovom prilikom ću u osam tačaka da argumentujem da je Crna Gora konačno na dobrom putu.

Princip otvorenosti ili transparentnosti je jedan od osnovnih u dobrom upravljanju zajednicom. Vlada u kojoj sam potpredsjednik je u svom praktičnom djelovanju ovaj princip razvila do maksimuma. Postalo je uobičajeno da se sjednice Vlade Crne Gore iščekuju četvrtkom u 10 sati. Interesovanje građana i naroda za ove sjednice se za kratko vrijeme izjednačilo sa zanimanjem za skupštinske prenose, što za posledicu ima novu realnost u politici u Crnoj Gori – ništa se više ne radi krišom, tajno, već se javnim poslovima bavimo tako da svako koga zanima do u tačku zna koji su predlozi i rešenja na dnevnom redu i šta se odlučilo. To je veliki korak ka boljem.

Kada se pročita ili čuje da je ovo Vlada pomirenja, onda je dovoljno da se vidi ko su njeni članovi i odmah je jasno da tu ima i Srba i Crnogoraca i Albanaca i Bošnjaka i Hrvata. I to je velika razlika u odnosu na vlade do 30. avgusta koje su jednim dijelom formirane i na osnovu ideje fingiranog multikulturalizma po kojoj su svi drugi mogli jedni s drugima, a Srbi bili ostavljani po strani. SNP je odvažnim iskorakom promijenio tu matricu i javno poručio da Srbi treba da budu u svakoj crnogorskoj vladi i da je prirodno da su članovi vlade ljudi svih vjera i nacija.

Na svakom mjestu ponavljamo da ovu vladu vodi evropska ideja. Kao potpredsjednik vlade javno saopštavam da Crna Gora nikada nije bila bliža punopravnom članstvu u Evropskoj uniji kao što je to slučaj danas. A Crnu Goru smo Evropi približili upravo mi, nosioci ideje da se formira ova evropska vlada i to smo postigli zahvaljujući našoj stoprocentnoj posvećenosti najvećem od svih principa demokratskih društava a to je vladavina prava. Snažna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije čiji smo svi svjedoci je najbolji dokaz te naše posvećenosti.

Nema dileme da je jedan od prioriteta za ovu vladu dalje razvijanje dobrosusjedskih odnosa i unapređivanje odnosa tamo gdje su bili loši. Vlada čiji sam član će biti prva u ovih 16 godina čija će prva zvanična posjeta nekoj od država regiona biti posjeta Srbiji. U Beograd će 29. juna putovati delegacija koja je riješena da napravi totalni otklon od onih neprijateljskih politika prema Srbiji koje su u dugom periodu činile  da građani Crne Gore i Srbije ne mogu ni da razumiju šta je to što formalne političke odnose čini toliko lošim kada oni jedni s drugima imaju perfektnu komunikaciju. Posjeta Beogradu biće prilika da formalne odnose naše dvije stare države usmjerimo ka onoj vrsti odnosa koju građani jedne i druge države sve vrijeme u praksi imaju i da naše istorijske, bratske, preduzetničke i sve drugo veze ubuduće samo učvršćujemo.

Velika tema u crnogorskom društvu u odnosu na koji smo napravili veliki korak naprijed je potpisivanje Temeljnog ugovora između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve. Uoči formiranja ove vlade SNP je uvijek naglašavao da je ova tema jedan od prioriteta. Neprirodno je da država nema potpisan ugovor sa vjerskom zajednicom koja okuplja ubjedljivo najveći broj vjernika u Crnoj Gori. Otud je i poruka Vlade Crne Gore da ova tema ne smije da se odlaže već da treba što prije staviti tačku i potpisati taj ugovor, a nedavni susret premijera sa patrijarhom i mitropolitom je značio potvrdu snaženja i inače dobre komunikacije i odnosa između države i crkve.

Jedan od top prioriteta naše vlade je razvoj ekonomije, snaženje našeg ekonomskog sistema i stvaranje uslova da građani Crne Gore žive bolje. To je oblast koja traži više vremena da bi se efekti rada jasno vidjeli i tu od građana očekujem samo malo strpljenja. Svi su vidjeli da Vlada Crne Gore probleme ne gura pod tepih. Kad god se pojavi problem, odmah se angažujemo da ga rješavamo. Tako smo radili u slučaju radnika KAP-a, tako ćemo postupati i sa radnicima Željezare i svima drugima. Iznad svega toga stoji strateško promišljanje u vladi koje bi u razumnom periodu našu ekonomiju moglo da učini tako konkurentnom da neće biti nezadovljnih ni radnika ni poslodavaca.

Šansu za proboj našeg preduzetničkog duha i razvoj naše ekonomije vidim i u pristupanju Crne Gore regionalnoj inicijativi Otvoreni Balkan. Nakon samita u Ohridu afirmativne ocjene o dometima ove inicijative javno je saopštio i premijer. Stvaranje jedinstvenog tržišta na prostoru Zapadanog Balkana Crnoj Gori može da donese samo koristi i nikakvu štetu. Posebna vrijednost Otvorenog Balkana je njegova puna kompatibilnost sa procesom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. To govore i najviši EU i američki zvaničnici, poput predsjednika Evropskog savjeta Šarla MIšela koji nam je svima tokom nedavne posjete Crnoj Gori rekao da je Otvoreni Balkan prava stvar.

Ovom listom se ne iscrpljuje spisak postignuća zbog kojih tvrdim da je Crna Gora na dobrom putu. To je samo dio rezultata i napora vlade. Jedno pitanje ipak želim posebno da objasnim – to je pitanje organizovanja popisa stanovništva. Vlada Crne Gore je pripremila zakonodavni projekat koji se tiče popisa stanovništva i uputila ga Skupštini Crne Gore. Moj stav je da popis treba organizovati što prije zato što je to interes Vlade.

Dobro sproveden popis omogućiće Vladi Crne Gore priliku da pripremi plan daljeg razvoja našeg društva za narednih deset godina. Pažljivo organizovanim popisom mi treba da pokažemo i da smo sposobni da upravljamo jednim adminstrativnim procesom od kojeg država može da ima samo koristi. Zato popis tako treba i predstavljati umjesto što se suprotno iskustvima svih država ovoga svijeta kod nas od popisa pravi bauk.

Potrebno nam je još malo više racionalnog pristupa politici i malo manje podmetanja i stvaranja vještačkih prepreka da bismo značajnije iskoračili ka progresu. I ka budućnosti. Formiranjem ove vlade napravili smo jedan značajan korak ka tom cilju. Našim rezultatima u prva dva mjeseca doprinijeli smo približavamju tom cilju. Sledeće prolazno vrijeme biće sto dana rada Vlade i tada ću uz premijera i druge članove Vlade rado sagledati sve ono što budu naša postignuća, kao i moguće pogreške i kašnjenja ukoliko ih bude bilo.

„Kao Srbin ne dozvoljam da se govori Crkva Srbije. SPC ima svoje ime, registrovana je, priznata od Vaseljenske patrijaršije. Priča da se crkva i država priznavaju međusobno je nonsens. Radi se o uređenju odnosa između države i crkve. Vaseljenska patrijaršija priznaje crkve i ne priznaje crkve. Po meni su crkve one koje Vaseljenska patrijaršija priznaje, a nisu crkve one koje ona ne priznaje“, naveo je Joković.

Ministar finansija kazao da je laž da je rečeno da neće biti isplaćene naknade, a koju spinuje bivša administracija. Premijer Abazović rekao da je ova odluka donijeta 8. aprila da bi neko nastupio na izborima

Ministar finasija Aleksandar Damjanović je kazao da će Vlada isplatiti jednokratne naknade za bebe u skladu sa odlukom bivše administracije, ali da je prethodno potrebno da se stvori zakonski osnov u Zakonu o dječkoj i socijalnoj zaštiit što bivša Vlada nije uradila.

„Zbog spekulacija u javnosti i neodgovrnih izjava bivše administraacije i nezakonititih stvari koje su nam ostavili, pokušavajući da to pravdaju jeftnim populističkim trikovima pripremio sam usmenu informaciju. Prethodna administracija je 8. aprila donijela zaključke kojima je Vlada usvojila informaciju i zadužila Ministarstvo ekonomskog razvoja i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da pripreme uputstvo i da se iz tekuće rezerve obezbijedi između 5 i 5,8 miliona eura. Kada je donijela bivša administracija ove zaključke ništa nije bilo što joj je smetalo, nego su to ostavili da bi pokušali preko nove Vlade da stiču jeftine poltičke poene, niti su pripremili upustvo za realizaciju niti su izvršili obavezu koja je ostala ovoj Vladi. Mi smo na početku rekli da smo kao odgovorni ljudi spremni da sve konstituisane zakonske obaveze prethodne Vlade koje nijesu namjerno izmirivane da ćemo izmiriti do zadnjeg centa. To sam zajedno sa ministrom Adrovićem rekao u javnom prenosu u parlamentu da ćemo sve da izmirimo. Bez obizira što se kaže u javnosti u prenosi i što se svaka riječ odmjeri dođu neki tvitovi od strane bivše administracije i nije lijepo da se laže javnost, jer ko laže taj i krade i onda ovdje moramo biti potpuno precizni kad biramo riječi i govorimo o čemu se radi“, istakao je Damjanović.

On je rekao da je njegov predlog da se uđe u realizaciju ove obaveze uz opasku da nije definisana u skladu sa Zakonom o dječijoj i socijalnoj zaštiti jer on u članu 41 definiše šta je naknada za novorođenčad.

„Trebalo je promijeniti taj član i obezbijediti sredstva, a ne zbog jefitnih poena igrati se sa sedam hiljada novorođene djece. Drugo, ovo je predviđeno samo za ovu godinu, zači neko je mislio samo za 2022.godini da završi posao i da ode u maniru drugih stvari.Moj predlog je da ovu priču utemeljimo na zakonu i da krenemo u realizaciju, neće biti lako to ispuniti, ali ćemo mi da učinom sve da izdefinišemo do kraja i zakonski osnov i utemeljenje u proisima i krenemo u realizaciju“, kazao je Damjanović na početku današnje sjednice Vlade.

Ministar je naglasio dase bave jednim ružnim nasleđem spinova i spekulacije koje im je bivša Vlada ostavila.

„Nijednom nije rečeno da se naknade neće isplatiti. To je bila gola laž i spekulacija i to je lako provjeriti, a mi ćemo učiniti sve da izdefinišemo do kraja zakonski osnov i utemeljenje u propisima i realizujemo jednu plemeniti ideju koju je neko potrošio na način kako je potrošio“, rekao je Damjanović.

Premijer Dritan Abazović je na početku sjednice kazao da će zbog spinova početi od ove tačke.

„Niko nije rekao da nećemo ove obaveze ispuniti. Zbog ovoga ga treba zakon o Vladi. 8. aprila je donijeta odluka za novorođenčad da bi neko nastupio na izborima. Niko nije rekao da obaveze neće biti ispunjene, naprotiv 100 puta je rečeno da će biti ispunjene. Vlada će izvršavati svoje obaveze i tražiće sistematsko rješenje za djecu. Roditelji mogu da budu spokojni i novorođenčand će imati pomoć od vlade i kao jedan vid podsticaja. To je važna stvar i dugoročni cilj i nema nikakvih dilema i biće novac za našu djecu i skadu sa pravilima a ne populistički i kampanjski“, poručio je Abazović.

Izvor: https://www.vijesti.me