Bogdan Božović, odbornik SNP CG, na sjednici Skupštine Glavnog grada Podgorica istakao:
Jedan od glavnih razloga za predlog rebalansa budžeta jeste epidemija korona virusa u našoj zemlji, koja najviše utiče na zdravlje naših građana, ali ima negativan uticaj i na ekonomiju. Pregledom predloga rebalansa budžeta uočio sam neke stavke, tj. povećanja u odnosu na plan budžeta, pa ću ih sada prokomentarisati.
Dakle, počev od prihoda, možemo vidjeti da je došlo do novog zaduženja
Glavnog grada, pa se tako stavka pozajmice i krediti povećala sa
9.100.000 eura na 10.875.000 eura, što je povećanje od 1.775.000 eura.
Glavni grad je i prije krize uzrokovane korona virusom bio prezadužen.
Kamate za neblagovremeno plaćanje lokalnih poreza se povećavaju za
30.000 eura, dok se npr. prihodi od koncesionih naknada (naknade za
korišćenje prirodnih dobara i dobara od opšteg interesa) smanjuju za
43.000 eura. Građani se dodatno opterećuju, a firmama ili pojedincima se
smanjuju obaveze, pa u ovom dijelu nema fer raspodjele tereta.
Što se tiče izdataka, bruto zarade i doprinosi na teret poslodavca se
povećavaju sa 10.966.900 eura na 11.049.300 eura, što predstavlja
povećanje od 82.400 eura. Riječ je o novom zapošljavanju ljudi u JU KIC
Malesija, u Tuzima. Interesantan je vremenski trenutak za to, mjesec
dana uoči parlamentarnih izbora.
Kod rashoda za usluge imamo
povećanje troškova za advokatske, notarske i pravne usluge za 11.000
eura, a s obzirom na broj zaposlenih u sistemu nejasno je kako nema
dovoljno stručnih ljudi iz npr. oblasti prava, gdje bi se njihovim
angažovanjem smanjili troškovi.
Što se tiče službe za
ostvarivanje funkcije gradonačelnika, u predlogu budžeta za prvih šest
mjeseci nismo imali troškova po osnovu ugovora o djelu, sada ih imamo u
iznosu od 8.000 eura, pa se postavlja pitanje koji su to poslovi nastali
u međuvremenu koji iziskuju angažovanje dodatnog broja radnika?
Imamo povećanje troškova kod službe za međunarodnu saradnju i to u
okviru rashoda za usluge pod stavkom ostale usluge u iznosu od 25.750
eura. Nejasno je šta se podrazumijeva pod ostalim uslugama i koji su to
troškovi nastali. I na kraju, imamo i povećanje tekućeg održavanja
opštinskih i neopštinskih puteva u iznosu od 150.000 eura, sve to u
susret izborima.
Zaključak je da smanjenje prihoda nije
ispratilo smanjenje rashoda, već naprotiv. Ostaje sumnja, imajući u vidu
sve izborne zloupotrebe do sad, koje su poznate javnosti, da je
povećanje nekih stavki motivisano izborima koji slijede.
Опет смо свједоци предизборне градње и изградње, помпезног предавања кључева за станове у зградама, овог јутра за никшићку полицију
И тако сваке четврте године Црна Гора бруји од машина, од славља и
отварања на брзину склепаног неког пројекта, за њих милионске
инвестиције, а кроз неколико мјесеци се та “милионска” инвестиција почне
распадати, рушити, пуцати, па је крпе и прекрајају све мало по мало, а
пред изборе заблиста у пуном сјају и замаже очи бирачима, који забораве
шта је било прије, јер ипак «нешто се ради».
Грађани Црне Горе, није битно да се нешто и некад ради, битно је да
се увијек ради и изграђује,а не само пред изборе! Било би добро да су
избори сваке године, онда би нам држава стварно била за примјер. Сви би
били запослени, имали бисмо најмодерније путеве и саобраћајнице,
станове… Једном ријечју – све би нам цвјетало. Него овако, избори су
сваке четврте године, па нам, изгледа, то смета.
Питамо бираче, зар је толико битно кад се «отвара» стамбена зграда,
небитно за кога, да се толико слави, пјева, снима, као да је то нешто
необично за једну европску, модерну државу? То се у свим модерним
државама подразумијева као нешто обично и нормално, без помпе и сликања.
Него, код нас је то сад, па опет пред неке изборе, те све треба
забиљежити и озваничити.
На крају, зар није доста оваквог замазивања очију? Увијек иста прича,
увијек иста слика, већ 30 година. Размислите, грађани Црне Горе! Дошло
је вријеме за промјене, вријеме за изграђивање Црне Горе из чврстих
темеља, а не само сваке четврте године. Избор постоји, ви одлучујете.
Odbornicima u Budvi ni danas nije dozvoljen ulazak u zgradu
Ni jutros, 43. dan, odbornicima Demokrata i Demokratskog fronta privatno obezbjeđenje nije dozvolilo da uđe u zgradu Opštine Budva i odu u skupštinsku službu.
Lider
budvanskog SNP-a i odbornik te partije Krsto Rađenović optužio je
direktoricu Doma zdravlja Budve Vesnu Vučetić da pritiska radnike da
glasaju za DPS.
“U kancelarije naše partije juče došla je
poznata doktorica koja nam je rekla da direktorica Doma zdravlja Vučetić
pritiska kako ljekare, tako i medicinsko osoblje da glasaju za DPS.
Poručujem joj da se ostavi ćorava posla i gleda kako će da otvori
ambulantu u Pržnu, ambulantu u Rafailovićima, ambulantu na Jazu. A ti
Divanoviću, biraj mjesto i vrijeme i temu za duel, ostavi našu omladinu,
našu djecu, nemoj da ih miješaš u prljave poslove, nemoj da ih
svakodneno prijavljuješ policiji da moraju da daju izjave. Izađi,
nikakvih testova, obećavam ti, neće biti, slobodno izađi. Do pobjede”,
poručio je Rađenović.
U poslednjem televizijskom nastupu predsjednik Crne Gore pokazao je nervozu, paniku i strah, što je bilo vidljivo svakom građaninu koji ga je pratio. Govoreći o ekonomskim prilikama u Crnoj Gori, predsjednik Đukanović je pokušavao da sve finansijske probleme koje imamo svali na pandemiju korona virusa i uporno je izbjegavao da prizna bilo kakvu odgovornost za katastrofalnu tridesetogodišnju ekonomsku politiku koju vodi njegova partija.
Iako je nekoliko puta potencirao da država nije nijedan dan zakasnila u
servisiranju svojih obaveza, te da Crna Gora nema ništa viši javni dug
od država EU, jasno je da Đukanović više nema ni vizije, ni plana, ni
programa, ni strategije kako da državu izvuče iz ponora u koji ju je
uvalio zajedno sa svojim saradnicima, familijom, prijateljima i
kumovima. Iskoristio je priliku i da zaprijeti zaposlenima u državnoj
administraciji da moraju donositi odluke koje će ići u pravcu
olakšavanja poslovanja biznismenima i uklanjanja biznis barijera ili
mogu da ostanu bez posla. Da li je Đukanović zaista nezadovoljan radom
onih koje je sam postavio ili se radi o populističkoj priči uoči izbora,
ostavljamo građanima da procijene.
Nije propustio Đukanović da
se još jednom ostrvi na Mitropoliju crnogorsko-primorsku i da obeća da
će „do poslednjeg daha“ raditi na stvaranju Crnogorske pravoslavne
crkve. Ovo obećanje je dovoljno svim slobodnomislećim ljudima u Crnoj
Gori da shvate da predsjednik neće stati dok ne stvori partijsku crkvu,
prvu takve vrste u Evropi i svijetu, i ne natjera svoje članove da joj
se priklone. Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio je početni korak u tom
pravcu, a fingirani pokušaji vlasti da se sa Mitropolijom
crnogorsko-primorskom dogovori o njegovom eventualnom ukidanju ili
izmjeni uvjerili su građane da kod članova vladajuće strukture nema
iskrenih i čistih namjera.
Socijalistička narodna partija Crne
Gore podsjeća građane da izbori koji će se održati 30. avgusta nisu
obični izbori, već da se na njima odlučuje sudbina svih naših građana,
države, crkve i svetinja koje su nam preci ostavili i kojima se
ponosimo. Trideseti avgust je šansa za spas naše zemlje i tog dana
nemamo pravo na grešku, nemamo pravo da ostanemo kući i da prećutimo sve
ono što nam se dešava poslednjih decenija. Naša djeca i djeca naše
djece pitaće nas jednog dana gdje smo bili kada se odlučivalo o njihovoj
sudbini i sudbini onog najvrednijeg što imamo.
U ime Socijalističke narodne partije Crne Gore, kao i u svoje lično ime, Vladimir Joković, predsjednik SNP CG, uputio je svim vjernicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori, iskrene čestitke povodom Kurban bajrama, uz želju da ga proslave dostojanstveno, u zdravlju i sreći, poštujući mjere za očuvanje zdravlja i sprečavanja širenja korona virusa.
“Bajram je praznik koji podstiče na uspostavljanje što boljih odnosa
među ljudima, po čemu je Crna Gora i prepoznatljiva. Ovaj veliki
islamski praznik je idealna prilika da oprostimo jedni drugima, pokažemo
bogobojaznost u smislu žrtve, kako prema Bogu, tako i prema ljudima.
Neka nam bajramske poruke u ime Boga, a na korist ljudima, budu putokaz
kako živjeti i ostati na pravom putu. Duhovne poruke ovog praznika,
treba da budu podsticaj za jačanje međusobnog povjerenja i
razumijevanja, jer jedino tako naša zajednička kuća Crna Gora može biti
bolja i prosperitetnija“, kaže se u čestitki predsjednika Jokovića.
Ivana Mitrović, članica Asocijacije mladih SNP Podgorica
Kao mlada osoba svakog dana osjećam posledice pogubne tridesetogodišnje vladavine DPS i njenih partnera. Otkad smo se rodili, ja i moji vršnjaci znamo da samo jedna partija vrši vlast u Crnoj Gori i da jedan čovjek, bez ikakvih obzira, vuče konce naših života.
Iako je Ustavom garantovano da je osnovno obrazovanje u Crnoj Gori
besplatno, vlast ne misli na muke koje naši roditelji imaju kada krajem
avgusta počne spremanje djece za školu. I dalje moramo zavisiti od dobre
volje gradskih uprava koje, osim u par opozicionih opština, obezbjeđuju
udžbenike samo za učenike nekoliko prvih razreda.
Šta tek reći o
srednjoškolcima i studentima? Naši roditelji jedva sastavljaju kraj s
krajem i prinuđeni su da se zadužuju kako bi nam omogućili da završimo
školovanje. Visoke cijene školarina na fakultetima mnoge su spriječile
da dođu do diploma, a „kopernikanski“ zaokreti i reforme koji se
sprovode svakih nekoliko godina samo komplikuju status studenata čija bi
osnovna preokupacija trebalo da bude sticanje znanja. U tom smislu,
jedan od noviteta je i odluka Univerziteta Crne Gore da se uvede naplata
školarine za specijalističke studije u iznosu od 1.000 eura, i to u
jeku pandemije korona virusa kada je ekonomija stala, turizam posrnuo, a
mladi ljudi izgubili priliku da makar kroz sezonski posao na primorju
nešto zarade.
Kada nekim čudom i završimo fakultete, veliki broj
nas odlazi preko granice, u druge zemlje, gdje sa diplomama pravnika,
ekonomista, inženjera i drugih profesija, radimo u restoranima,
hotelima, na bazenima i u drugim firmama koje nemaju veze sa našom
strukom, ali smo makar pristojno plaćeni. Onda se predstavnici vlasti
trude da ubijede građane da su autobusi puni omladine koja bježi glavom
bez obzira samo priča zlonamjernika koji rade protiv države.
Ostali, koji odluče da ostanu, a nemaju člansku kartu DPS-a i drugih
partija na vlasti, godinama čekaju na biroima rada ili rade za mizerne
plate koje im nisu dovoljne ni da se prehrane, a kamoli da zasnuju
porodice. Ima i onih koji se, razočarani u sve, okreću kriminalu i
pridružuju ozloglašenim klanovima, a njihovi životi se nerijetko
tragično okončavaju.
Dakle, da bismo razbili tridesetogodišnje
okove korupcije, protekcionizma i kriminala, moramo dati nešto od sebe.
Ne možemo čekati da nam neko drugi donese slobodu i boljitak, već moramo
uzeti stvari u svoje ruke. Prva prilika za to pruža nam se 30. avgusta
kada samo treba da potezom olovke ispišemo svoju sudbinu. Vremena za
gubljenje Crna Gora i njena omladina više nemaju.
U vrijeme kada se zemlje širom svijeta zalažu za očuvanje životne sredine, svjesne da bez poboljšanog odnosa prema prirodi čovječanstvu prijeti nestanak, u Crnoj Gori se dešavaju stvari za koje ne postoji adekvatan naziv. Ovih dana naša javnost je saznala da se u središtu parka prirode „Komovi“ u Kolašinu planira izgradnja mini hidroelektrana na rijekama Crnja, Ljubaštica i Čestogaz i njihovo stavljanje u cijev.
Investitor u ovom slučaju je kompanija Dekar, u vlasništvu supruga
istaknute doktorke, članice Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne
bolesti. Ukoliko se ostvari njegov naum, ove rijeke će biti trajno
devastirane, biodiverzitet cijelog kraja narušen, a seoska domaćinstva
ostaće bez pitke vode.
Podsjećamo da ove tri rijeke formiraju
rijeku Drcku koja je jedna od glavnih pritoka Tare. O stanju u kojem se
nalazi Tara od početka izgradnje auto-puta tužno je i govoriti. Sa
njenom devastacijom upoznati su gotovo svi, od Evropske komisije pa do
ostalih relevantnih međunarodnih organizacija, ali nadležni organi i
dalje ne preduzimaju ništa kako bi se stanje popravilo.
Ukazujemo
i da je cijeli postupak oko ovih postrojenja sproveden bez konsultacija
s lokalnim stanovništvom i mimo volje naroda. Takođe, potrebno je znati
da je Zakonom o zaštiti prirode jasno propisano da je “u parku prirode
zabranjeno vršiti radnje, aktivnosti i djelatnosti kojima se ugrožavaju
obilježja, vrijednosti i uloga parka”. Međutim, u ovom slučaju, kao i u
brojnim drugim, isključivi cilj je bogaćenje malog broja privilegovanih
pojedinaca kojima je zaštita životne sredine zadnja rupa na svirali.
Nevjerovatno je da se za vrijeme trajanja nezapamćene ekonomske krize
uzrokovane pandemijom virusa korona, koja je svakog dana sve ozbiljnija,
vlasnicima malih hidoelektrana i dalje isplaćuju milionske subvencije
za ubijanje naših rijeka, i to od novca svih građana. Međutim, kada
znamo da se odnos vlasti prema našim rijekama već godinama unazad
odlikuje sistemskom devastacijom, ne može nas čuditi ono što se dešava.
Socijalistička narodna partija Crne Gore pita gdje su ovih dana
nadležni iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, da li znaju šta se
dešava na ovom području i da li planiraju nešto da preduzmu ili će kao u
brojnim drugim slučajevima zažmuriti na očigledan ekocid? Ni u jednoj, a
kamoli u ekološkoj državi, ovakve stvari ne bi smjele da se dešavaju,
pa tražimo da se što prije obustavi izgradnja mini hidroelektrana, te da
se konačno posveti dužna pažnja zaštiti životne sredine koju smo dužni
da čuvamo za naše potomke.
Crnogorska javnost je burno reagovala kada je prije nekoliko mjeseci objavljen podatak da direktorica „Plantaža“ Verica Maraš mjesečno prima bezobraznih 8,000 eura na ime ličnog dohotka. Da se i te kako isplati biti partijski udomljen kadar na mjestu menadžera državnih preduzeća pokazuje i izvještaj Ministarstva finansija dostavljen Skupštini Crne Gore za 33 preduzeća, među kojima su Željeznički prevoz, Željeznička infrastruktura, Crnogorska plovidba, Montecargo, Barska plovidba, Ulcinjska rivijera, Montenegro erlajns, svi do jednog dugogodišnji gubitaši. Dok je prosječna plata u Crnoj Gori 518 eura, a potrošačka korpa po podacima Monstata u junu iznosila 644 eura, menadžeri najvećih crnogorskih gubitaša primaju od dvije do skoro pet hiljada eura mjesečno, i to još u periodu ekonomske krize dodatno pogoršane pandemijom korona virusa.
Da država nemilice troši pare svih nas
pokazuje i državna pomoć gubitašima Montenegro erlajnsu, Crnogorskoj i
Barskoj plovidbi u iznosima od više desetina miliona eura, zbog čega su i
opomenuti od Evropske unije, ali i od MMF-a. Na listi najvećih poreskih
dužnika bez konkurencije vodi Vektra Montenegro sa svojim povezanim
kompanijama, dojučerašnji glavni partner države i DPS-a, a među njima su
i Rudnik uglja Pljevlja i Tehnoput. Na istoj listi nema
Montenegroerlajnsa i Željeznica koje država pokriva raznim subvencijama i
pomoćima iako je poznato da su njihov poreski dugovi ogromni. Iz svega
se može izvući zaključak da je važno biti partijski podoban, a poslovni
rezultati su nebitni.
Socijalistička narodna partija Crne Gore
osuđuje bahatost partijskih funkcionera vladajuće koalicije i
nemilosrdno trošenje novca poreskih obveznika na neprimjereno visoka
lična primanja menadžera državnih preduzeća, odnosno preduzeća u
većinskom državnom vlasništvu. Tražimo da se menadžerske plate ograniče
na jednu prosječnu platu u Crnoj Gori, a da povećanje mogu ostvariti
samo ona preduzeća koja budu pozitivno poslovala, odnosno dokazala
napredak u poslovanju i to realnih prihoda, a ne javnih i tajnih
državnih pomoći.
U Crnoj Gori ispod linije siromaštva po
zvaničnim pokazateljima živi 5% građana, iako je realno mnogo više, a
nezaposlenost je sve veća i bliži se 20% evidentiranih lica. U državi u
kojoj nema realne proizvodnje, a već su evidentni orgomni gubici u
turizmu kao glavnoj privrednoj djelatnosti, smatramo da je apsolutno
neprihvatljivo da direktori državnih preduzeća imaju plate iznad svih
prosjeka.
Odgovoran odnos prema ekonomiji i državi u cjelini
mora poći od svakog pojedinca i ne smije biti privilegovanih. Uvođenje
reda i odgovornosti, naplata poreskog duga svih, pa i onih zaštićenih,
kao i limitiranje plata najodgovornijih, jedini su načini da izvedemo
državu iz krize u koju je zapala i stvorimo uslove da svi građani mogu
normalno da žive. Odgovornost je na svima da 30. avgusta prekinemo sa
praksom nagrađivanja privilegovanih i da se izborimo za ista prava za
sve, za šta se Socijalistička narodna partija. kao jedina istinska
partija socijalne pravde, zalaže.
Ananije Džankić na okruglom stolu „Transparentnost finansiranja političkih subjekata i izborne kampanje“
Danas je u Podgorici, u hotelu „Hilton“ održan okrugli sto pod nazivom „Transparentnost finansiranja političkih subjekata i izborne kampanje“, u organizaciji Vestminsterske fondacije za demokratiju i Agencije za sprečavanje korupcije Crne Gore. Ispred SNP CG ovom događaju prisustvovao je Ananije Džankić, sekretar Asocijacije mladih SNP Podgorica.
Socijalistička narodna partija Crne Gore se od svog nastanka zalagala
za transparentnost i otvorenost na političkoj sceni Crne Gore, a posebno
za jasno definisan, pošten, slobodan i fer izborni proces. Međutim, od
1997. godine do danas građani Crne Gore nisu dobili priliku da se na
izborima slobodno, bez pritisaka i ucjena, izjasne o tome ko će voditi
državu. Nažalost, iz godine u godine, umjesto da se poboljšava, izborni
ambijent je sve gori. Dovoljno je samo podsjetiti u kakvoj su atmosferi i
na kakav način održani izbori 2016. godine.
O tome bjelodano
govore brojne afere kao što „Snimak“, „Koverta“ i „Stanovi“, kupovina
ličnih karata i slično, koje su pokazale kako vladajuća DPS funkcioniše i
kako korišćenjem nedozvoljenih sredstava, kao što su partijsko
zapošljavanje, korupcija, nepotizam, crni fondovi i donacije
privilegovanih tajkuna, utiče na izbornu volju građana.
SNP CG će
nastaviti da se bori protiv ovih anomalija i da se zalaže za
uspostavljanje poštenog izbornog procesa u kojem će naši građani dobiti
punu slobodu da se izjasne o tome koga žele da vide kao svoje
predstavnike na državnom i lokalnom nivou. Vlast koja se uspostavlja na
fer i demokratskim izborima će i dalje biti naš osnovni cilj, a dobro
građana će nam uvijek biti na prvom mjestu.