СНП

Lider SNP CG i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković očekuje da će Temeljni ugovor sa SPC biti brzo potpisan.“Pregovori teku i vjerujem da će biti brzo završeni. Mi nikada nismo žurili sa rokovima, važno nam je da taj posao bude kvalitetno urađen“, kaže Joković za DW i dodaje da tekst Temeljnog ugovora još nije usaglašen sa SPC.“Tekst ugovora će se, vjerujem, brzo usaglasiti sa crkvom. U pregovaračkom timu je i ministar pravde Marko Kovač i nadam se da ćemo to brzo dogovoriti“, kaže Joković.“SPC je kanonska crkva, priznata od svih pravoslavnih crkvi i Vaseljenske patrijaršije. S druge strane, svako može formirati bilo kakve organizacije i mi u to ne ulazimo i to nas ne zanima. Za nas je jedino važno da se potpiše Temeljni ugovor sa SPC“, jasan je Joković.Novi razlog trvenja biće i pitanje kako će se Temeljni ugovor eventualno usvojiti na Vladi, u kojoj je i do sada bilo preglasavanja. Joković smatra da je dovoljna prosta većina koju imaju SNP sa šest i Abazovićeva URA sa pet svojih ministara, što je ukupno 11 od 20 članova kabineta.“Nigdje nije zapisano da se bilo koja odluka mora donositi kvalifikovanom već prostom većinom na Vladi. Mogu određena pitanja i kvalifikovanom ali onda neka bude kao na referendumu o nezavisnosti 55-45, u procentima“, kaže Joković.S druge strane, na pitanje da li im je važnije potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC pa čak i ako bi zbog toga pala Vlada, Joković odgovara da i mnoga druga pitanja mogu biti uzrok nestabilnosti ove Vlade i da se na to ne osvrću.“Našim, i domaćim i međunarodnim partnerima, je vrlo jasno da je jedan od glavnih uslova za ulazak SNP-a u ovu Vladu bio da se potpiše Temeljni ugovor sa SPC. Mi od toga nećemo odustati kako bi konačno uredili pitanje odnosa države i najveće vjerske zajednice a što je bio uzrok brojnih problema i previranja proteklih godina“, zaključio je Joković.

Izvor: DW

Socijalistička narodna partija Crne Gore najoštrije osuđuje današnji svojevrsni puč koji su na Žabljaku nad građanima izvršili DPS i SD, kada su mimo zakona, Ustava i narodne volje za predsjednika Opštine izabrali dosadašnjeg predsjednika SO Žabljak, člana DPS-a, Veselina Vukićevića.Naime, pod izgovorom hitnosti, zakazali su sjednicu Skupštine opštine Žabljak u 15 sati, bez predloženog dnevnog reda i glasovima većine, odbornika DPS i SD, za četiri godine produžili mandat dosadađnjem predsjedniku opštine Vukićeviću. Valja napomenuti da su izbori na Žabljaku koji su trebali biti održani u maju, odloženi do oktobra mjeseca u paketu sa ostalim opštinama, tako da je sadašnja lokalna vlast u svojevrsnom tehničkom mandatu i nema mogućnost da donosi ovako važne odluke.O čemu se radi, nije nam poznato, samo pretpostavljamo da je ovo jedna od novih “igara” DPS-a i Socijaldemokrata, pa postoji bojazan da sličan scenario ne pripremaju i za ostale crnogorske opštine. Vjerovatno iz straha od rezultata predstojećih izbora, pokušavaju da na ovaj način obezbijede makar funkcije predsjednika opština tamo gdje imaju većinu.Upozoravamo gospodu iz DPS-a i SD-a da im ovakav scenario neće proći jer postoje sudovi i pravni propisi koji će ih u tome onemogućiti. Odbornici SNP su, naravno, bili protiv ovakve odluke SO Žabljak a potvrdu našeg ispravnog stava daće, sigurni smo, najprije građani na predstojećim izborima ali i nadležni sudski organi kojima se namjeravamo obratiti ovim povodom.

Medijski centar SNP CG

Firma Gradina kompani iz Rožaja najveći je dužnik među 22 korisnika kredita koji CKB-u nijesu vratili oko 900.000 eura, koliko sada ta banka potražuje od države, saopštio je potpredsjednik Vlade Vladimir Joković u emisiji Okvir.

Firma je 2007. godine dobila kredit preko CKB banke kao pomoć Poljske Crnoj Gori, ali ga nije vratila.

Gradina kompani u blokadi je posljednjih osam godina zbog duga od 3,6 miliotna eura.

Ista firma dobila je višemilionski kredit iz Abu Dabi fonda od kojeg nije vratila ni centa, kazao je Joković, napominjući da SDT ispituje cijeli slučaj.

Izvor: https://volimpodgoricu.me

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković i državni sekretar Budimir Mugoša danas su sa predsjednikom Opštine Tuzi Nikom Đeljošajem obišli područje koje je sinoć pogođeno jakim nevremenom, gdje su razgovarali sa poljoprivrednim proizvođačima koji su pretrpjeli materijalnu štetu.

Kko je saopšteno iz tog resora, na terenu su zatekli pojedine kulture kao što su lubenice, paprike i paradajz koje su pretrpjele veliku materijalnu štetu.

“Ministar je izrazio razumijevanje za nezavidnu situaciju u kojoj su se našli poljoprivrednici sa ovog područja i naglasio da će Ministarstvo i Vlada razmotriti dostupne mogućnosti i modele na koji način mogu ublažiti posljedice ove elementarne nepogode”, navodi se u saopštenju.

Joković je upoznao poljoprivrednike sa sistemom osiguranja koje ministarstvo subvencionira u iznosu od 5 odsto i istakao da će u narednoj godini pojačati aktivnosti za povećanje obuhvata osiguranja poljoprivrednih kultura i stoke u Crnoj Gori.

Izvor: https://www.cdm.me

JOKOVIĆ: KAO ODGOVORNA VLAST PREDUZIMAMO SVE MJERE DA ZAŠTITIMO INTERESE GRAĐANA

Potpredsjednik Vlade Vladimir Joković kaže da kao odgovorna vlast preduzimaju sve mjere da zaštite interese građana. On navodi da su potrebe Crne Gore oko 20.000 peleta, a da su cijene značajno porasle.“Cijene enormno rastu ali ćemo neko rješenje naći. Možda je rješenje da se da naredne godine neki popust, pelet je nešto luksuznije. Osam hiljada se u Crnoj Gori domaćinstava grije na pelet, preko 120 hiljada na drva”, naglasio je Joković.On je naglasio da se mora razumjeti da ko god uđe u taj posao, ima troškove.“Forsiranjem da nas čekaju teška jesen, zima, mislim da se podstiče psihoza, ljudi onda hoće da prodaju. Pazite, još nije početak jula, drva se mogu nabavljati za grijanje do kraja jula”, rekao je Joković.On je rekao da bi bio srećan ako bi cijena peleta bila 250 eura, a u BiH je, recimo, 330 eura, s tim da su u tim zemljama zabranili izvoz.“Vjerujem da ćemo tu naći neki balans, osjetio sam razumijevanje, možda bude cijena peleta 250, 260 eura”, kazao je Joković.

Izvor: RTCG

Autorski tekst za BORBU: Milosava Paunović, poslanica Socijalističke narodne partije

Svako ko ne shvata inicijativu Otvoreni Balkan na način (po definiciji) da je to ekonomska zona koju uspostavljaju zemlje u regionu Balkana, sa ciljem povećanja trgovine i saradnje i poboljšanja međusobnih bilateralnih odnosa, već na način da je isti „velika Srbija“, „lažni Šengen“, „ruska podvala“ itd, nemaju želju i iskrenu namjeru integracija zemalja Balkana.

To su uglavnom političke strukture, koje svoje programe i djelovanje upravo zasnivaju na podjelama i produbljavanju političkih, vjerskih, etničkih i vakih drugih razlika među građanima, kako bi što duže opstajali i trajali na političkoj sceni, jer su uglavnom to teme kojim mogu da se bave-ne radeći pritom ništa korisno i konkretno.

Argumenti koji kvalifikuju Otvoreni Balkan kao stvaranje„Srpskog sveta“, samom činjenicom da je dio ove inicijative i Albanija postaju neozbiljni i besmisleni.

Posle turbulentnih vremena koje su preživjele države Balkana, naročito one iz bivše SFRJ-svaki vid saradnje je dobrodošao. Ovakav vid ekonomskih integracija stvorio bi veliko zajedničko tržište, na kojem bi se nesmetano vršio promet i razmjena roba i usluga, pomoglo domaćim provrednicima da na većem tržištu plasiraju svoje proizvode i da se zaštite od nelojalne konkurencije, kao i pripreme svoje poslovanje za evropsko tržište. Onoga trenutka kada se desi ulazak Crne Gore u EU a svi težimo tome i aspiranti smo za članstvo u EU tržišna utakmica na evropskom tržištu će za naše privrednike i proizvođače biti znatno lakša.

Takođe bi se ulaskom u Otvoreni Balkan poboljšao i ustabilio razvoj regije. Smatram da bi i međusobni politički odnosi bili mnogo bolji a na kraju i bezbjedonosni odnosi, jer bolji ekonomski položaj i bolja saradnja na tom planu stavlja u drugi plan sva neslaganja i konfrotacije koje prate ovo područje dugi niz godina.

Svaka inicijativa koja vodi uklanjanju barijera i integracijama a ne izolaciji Crne Gore ne smije da zaobiđe našu državu. Svako ko želi da ostanemo van ovih tokova i ko se plaši gubitka nacionalnog identiteta ili još gore hegemonije neke od država koje su prihvatile Otvoreni Balkan, samo pokazuje sopstvenu nesigurnost i nespremnost za bilo kakve integracije, a naročito da su nespremni napraviti prvi korak ka ulasku u EU. Upravo iz razloga straha i nesigurnosti određene političke strukture nepotrebno „dižu prašinu“ oko ovog prostog i jednostavnog pitanja. U svakom slučaju odgovor Crne Gore na svaku korisnu integraciju treba biti pozitivan a naročito na inicijativu Otvoreni Balkan.

Inicijativa Otvoreni Balkan bi svakako za Crnu Goru značila prvi korak ka EU. Dakle svako onaj ko ne želi ili se plaši napraviti ovaj prvi korak, ne može biti vodič ni za sve sledeće korake Crne Gore ka evropskim i evroatlanskim integracijama. Otvoreni Balkan-otvorena Crna Gora!

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Vladimir Joković kazao je da su prošle godine od 15 miliona bespovratnog novca kroz IPARD iskoristili tek tri, te da treba raditi na promociji tih sredstava, kako država ne bi došla u situaciju da više ne dobija taj novac od EU, kao što se desilo u Sjevernoj Makedoniji.On je poručio da su im svjetski stručnjaci preporučili da zaposle dodatni stručni kadar koji bi poljoprivrednicima prezentovao program.

Izvor: Vijesti online

Privrednici su zahtijevali veću predviljivost u poslovanju, a komentarišući to ministar finansija Aleksandar Damjanović poručio je da Vlada ne može da utiče na globalne tokove.On je kazao da je porez na dobit, koju su privrednici istakli kao problematičnom, nešto što je zatečeno i nešto što je planirano u budžetu na ovu godinu.On je najavio promjenu poresku politike kada su u pitanju lokalne samouprave.“Moraćemo da reagujemo i na probleme u Fondu zdravstva. Tu ćete imati nešto što je predvidljivost…“, rekao je Damjanović.On je kazao da podržava teze da akcize na jahte imaju negativne efekte.“Ali, od 2018. do 2022. godine u budžetu smo imali 42 miliona manje zbog nenaplaćivanja akciza na jahte“.Dodao je da oni imaju i neke druge povlastice, te da njihova motivacija dolaska nije isključivo bila zbog toga što nisu naplaćivane akcize na gorivo.

Izvor: Vijesti online