Najveća zvijezda Barselone Nikola Mirotić produžio je ugovor sa španskim klubom do 2025. godine. Mirotić se prošlog ljeta vratio iz NBA lige i pojačao Katalonce.
– Veoma sam srećan i zahvalan klubu na ovakvoj prilici i što sam
potpisao novi ugovor. Zvuči lijepo da do 2025. godine nosim ovaj dres,
nadam se da će biti uz mnogo uspjeha. Od mog dolaska, klub je pokazao
povjerenje u mene. Svi znaju da nije lako doći iz NBA, ali u Barsi sam
dobio sve, uz strast, tu su i navijači koji me vole, dobra energija i
iznenađen sam kako su me svi prihvatili, rekao je rođeni Podgoričanin.
Mirotić je i ovu sezonu počeo odlično pošto je na prve dvije utakmice
ACB lige imao prosječni učinak od 23 poena i 8,5 skokova. U bogatoj
karijeri nastupao je za Real, dok je u NBA ligi branio boje Čikaga, Nju
Orleansa i milvokija.
OPŠTINA I OVE GODINE OBEZBIJEDILA OSNOVNA NASTAVNA SREDSTVA ZA SVE OSNOVCE
Opština Berane i ove godine, sedmi put
zaredom, obezbijedila je komplete besplatnih udžbenika za sve učenike od
prvog do devetog razreda osnovnih škola sa teritorije opštine. Iz
Opštine Berane saopšteno je da je ukupan broj učenika 3.002, uključujući
i učenike iz Niže muzičke škole, koji su drugi put obuhvaćeni ovom
aktivnošću.
– Kompleti udžbenika osnovcima, povodom početka nove školske godine, od
drugog do devetog razreda već su uručeni, dok će 1. oktobra, kada je
zbog zbog pandemije korona virusa pomjeren zvaničan početak školske
godine, biti podijeljeni udžbenici za 231 đaka prvaka, uz poštovanje
mjera NKT-a. Mi već sedam godina obezbjeđujemo besplatne udžbenike
osnovcima i stvorili smo već kontinuitet. Budžetom obezbjeđujemo
sredstva za nabavku udžbenika, smatramo da je to odgovaran odnos prema
onima koji su za nas najznačajniji, a to su djeca – istaknuto je u
saopštenju Opštine Berane.
Kazali su da su svjesni raznih problema na koje nailaze roditelji
početkom školske godine zbog loše socijalne situacije, a ove godine
dodatno zbog pandemije korona virusa, te da smatraju da će besplatna
dodjela udžbenika značajno rasteretiti porodične budžete.
– Ubijeđen sam da će se ova praksa Opštine Berane u budućnosti, u potpunosti prenijeti na sve opštine i gradove u Crnoj Gori – kaže predsjednik opštine Berane Dragoslav Šćekić.
„Složeni zadatak istrage višedecenijskog ekonomskog pljačkanja i ofšor bankarskih računa koji su stvarali profit eksploatacijom državne imovine, kao i istrage sumnjivih dogovora odlazeće elite – može uspjeti samo uz međunarodnu podršku“
Vlast se u Crnoj Gori, zemlji koja je u srcu Evrope, do poslednjih
izbora nije promijenila glasačkim listićima. Nova, demokratska vlada će
se pozabaviti vjerskim i etničkim podjelama i ubrzati kurs zemlje ka
zapadu.
To je u svom autorskom tekstu za „Vašington Tajms“ napisao nosilac
liste „Koalicije za budućnost Crne Gore“ i mandatar za sastav nove vlade
Zdravko Krivokapić.
„Ove sedmice narod Crne Gore je svjedočio čudu: porazu, nakon 30.
neprekidnih godina na vlasti korumpirane vlade, koja je namještala
glasove, progonila hrišćane i zavaravala manjine.
Umjesto nje izabrana je nova, demokratska koalicija, građena sa
namjerom da izliječi vjerske i etničke zajednice, i da napravi zemlju u
kojoj možemo slaviti razlike koliko i svoj zajednički, crnogorski
identitet.
Tri decenije međunarodna zajednica davala je predsjedniku i njegovoj
iz komunističke u demokratsku socijalističku partiju „benefit sumnje“.
Crna Gora se pridružila NATO-u, otvorila pregovore o pridruživanju EU, a
svjetski džet-set donio je prijeko potrebne investicije i razvoj duž
naše očaravajuće obale.
Ali su se u unutrašnjosti ljudi gušili. Možda zato što je naša zemlja
sa oko 600.000 građana tako mala i zato što su je dobro maskirali
predsjednik i njegova porodica – međunarodna zajednica je samo povremeno
reagovala na njihov klijentelizam, njihovo podrivanje vladavine zakona i
prava i njihovu izgradnju jednopartijske države. Prošlo je 29 godina
prije nego što je Crna Gora s „nove demokratije“ spuštena na
„hibridno-autoritarni režim“, životna činjenica koja je već bila
očigledna svakom Crnogorcu, decenijama prije.
U svom predstojećem zadatku pozivamo međunarodnu zajednicu i na
razumijevanje i na podršku. Vlast se u našoj zemlji nikada prije nije
promijenila glasanjem. U našem novom „crnogorskom proljeću“ tražimo od
vas da ostavite po strani mnogo onoga što vam je lažno rečeno o
dolazećim strankama – i svoj pristup ne zasnivate na riječima političara
koji su sada u prošlosti, već na akcijama od strane naše nove vlade.
Većina spoljašnjeg izgleda Crne Gore u međunarodnoj zajednici je
lažni sjaj koji je odlazeći režim pažljivo konstruisao kako bi se stekao
utisak progresa na Zapadu – a u cilju skretanja pažnje sa državne
kontrole i nedostatka napretka za većinu u zemlji. Decenijama su tvrdili
da su pro-zapadna partija, dok su svakog pojedinca i stranku naše nove
vladajuće koalicije označili kao sasvim suprotne.
Prošle nedjelje, odlučno smo započeli proces obaranja svih njihovih
pogrešnih tvrdnji. Potpisivanjem sporazuma od strane sva tri činioca
nove vladajuće koalicije garantovali smo, ne samo nastavak povećenosti
Crne Gore NATO-u, već i da ćemo produbiti svoje mjesto u alijansi; i
takođe smo se obavezali da ćemo ubrzati reforme koje će našu zemlju
uvesti u Evropsku uniju.
Sada ubrzano krećemo u rješavanje unutrašnjih podjela koje je
prouzrokovala bivša vlast pokušajem krađe imovine 800 godina stare
Pravoslavne crkve kojoj većina naših građana pripada, kao i
obezbjeđivanje pravde za crnogorske muslimane koji su bili žrtve nasilja
sprovođenog od strane države na sjeveru zemlje, prije i nakon izbora.
Neustavni državni zakon kojim je bivša vlast pokušala da legalizuje
krađu vjerske imovine, kao i progon hrišćana koji su Komisija za
međunarodnu vjersku slobodu Sjedinjenih država i članovi britanskog
parlamenta s pravom osudili, biće okončani; i svako koga je odlazeći
režim zaštitio a odgovoran je za predizborne i postizborne napade na
muslimanske zajednice – suočiće se sa pravdom.
Za one koji pate od ekonomskih efekata ekonomije zasnovane na turizmu
tokom globalne zdravstvene pandemije, nova vlada mora da uvede
finansijsku podršku. Vlada u odlasku nije učinila apsolutno ništa osim
što je, perverzno i sramotno, tvrdila da je kovid ustvari stvorio
nedostatak radne snage. Sa izgubljenim mjesecima i desetinama hiljada
izgubljenih radnih mesta, preći ćemo na hitno uspostavljanje
finansijskog paketa koji će prvo pomoći porodicama i malim preduzećima,
dok ćemo istovremeno težiti popravljanju odnosa sa susjednim zemljama
koje su izvor velikog procenta turista svake godine.
Ipak, mnogo toga možemo završiti samo u partnerstvu sa međunarodnom
zajednicom, a posebno sa Sjedinjenim Državama, Velikom Britanijom i
Evropskom unijom. Složeni zadatak istrage višedecenijskog ekonomskog
pljačkanja i ofšor bankarskih računa koji su stvarali profit
eksploatacijom državne imovine, kao i istrage sumnjivih dogovora
odlazeće elite – može uspjeti samo uz međunarodnu podršku.
Tako su i vladavina zakona i pravni sistemi u Crnoj Gori slabi nakon
više decenija klijentelizma. Moramo ih obnoviti, tamo gde je to potrebno
sa međunarodnim savjetnicima i stručnošću, kako bismo osigurali da se
Zakon kako je napisan primjenjuje na pravičan način u praksi i da
politička moć ne bude prepreka za krivično gonjenje i zločine počinjene
na javnim funkcijama.
Toliko toga treba uraditi. Naša zemlja nije, kako se uveliko vjeruje,
postala slobodno, otvoreno i demokratsko društvo prije nekih 30 godina,
kada se svuda u istočnoj i jugoistočnoj Evropi srušio komunizam:
Postala je nacija u dubokom zamrzavanju, zarobljena pod istom, jedinom
vladajućom strankom – samo sa novim imenom i logotipom. Crnogorska
„Generacija demokratije“ tek danas dolazi na funkciju.
Crna Gora koju je Zapad spoznao nije ista zemlja u kojoj crnogorski građani već dugo žive. Vrijeme je da njih dvoje postanu jedno: da spoljna, zapadna, otvorena i gostoprimljiva Crna Gora bude ista za one koji u njoj žive i za one koji svake godine dolaze da ukrase naše čarobne obale. Možda je demokratija stigla početkom jeseni, ali u Crnoj Gori je proljeće“, navodi se u autorskom tekstu Krivokapića.
Socijalistička narodna partija Crne Gore smatra skandaloznim to što su
državne institucije u poslednje četiri godine uvećale vozni park za čak
852 vozila. Naime, funkcionerima i službenicima su trenutno na
raspolaganju 4.573 vozila u svojini Crne Gore, dok je samo 2017. godine
Ministarstvo unutrašnjih poslova za potrebe premijera Duška Markovića
kupilo tri nova automobila marke „mercedes” koji su plaćeni 199.999
eura. Građani će za gorivo za službena vozila ove godine platiti preko 2,3 miliona eura.
Podsjećamo da je javni dug Crne Gore 2016. godine iznosio 2,5 milijarde
eura, dok se predviđa da će on na kraju ove godine dostići nivo od čak
3,7 milijardi eura. Koliko je situacija složena govori i podatak da je
ove godine zabilježen veliki pad broja zaposlenih, odnosno da u
poređenju sa 2016. godinom danas imamo oko 11.500 zaposlenih manje.
Dakle, dok je ekonomska situacija u Crnoj Gori svakog dana sve gora,
državne institucije su se u prethodnom mandatu razbacivale narodnim
novcem.
Mi u SNP CG smatramo da nikakve potrebe za ovolikim
brojem službenih vozila nema, da je licemjerno i nedopustivo da npr.
ministar, direktor direktorata, državni sekretar i savjetnici imaju po
jedno službeno vozilo, dok obični službenici za dolazak na posao koriste
sopstvena vozila ili plaćaju gradski prevoz i taksi. Takođe, svi
građani Crne Gore su bili svjedoci zloupotrebe službenih vozila, koje su
često imali priliku da gledaju na parkinzima plaža, ispred luksuznih
hotela i diskoteka, trgovinskih centara, itd.
SNP CG će
insistirati da se sa ovakvom praksom ubuduće prestane, da se smanji broj
vozila u službenoj upotrebi i na taj način učini sve da se
racionalizuje potrošnja javnih sredstava. Ne smijemo dozvoliti dalje
bahato razmetanje novcem građana, već se sve snage moraju usmjeriti ka
štednji i što bržem izlasku iz velike finansijske krize koja razara našu
državu.
Istraživanje CEDEM-a: DPS pao na 30,5 odsto, DF ima podršku 20,8 odsto građana, Demokrate 14,5, URA 9,2 odsto…
Na pitanje koju bi listu podržali kada bi se ponovo održali izbori, sa
istim političkim akterima, 34,8 odsto ispitanika je kazalo da bi
podržalo koaliciju „Za budućnost Crne Gore“, a 29,2 odsto koaliciju
„Odlučno za Crnu Goru! DPS – Milo Đukanović“. Koaliciju „Mir je naša
nacija“ podržalo bi 14,1 odsto ispitanika, „Crno na bijelo“ 8,3 odsto…
Više od 60 odsto građana očekuje da Crna Gora nakon izbora ostane
nezavisna i na evroatlantskom putu, dok više od 80 odsto ne dovodi u
pitanje nezavisnost države, pokazalo je najnovije istraživanje Centra za
demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Kako je saopšteno iz te
nevladine organizacije, istraživanje je sprovedeno standardnom
metodologijom na uzorku od 1.035 ispitanika od 11. do 19. septembra.
Kada je u pitanju rejting političkih partija, na izlaznost od 69 odsto,
DPS ima 30,5 odsto podrške, Demokratski front 20,8 odsto, Demokrate
14,5 odsto, URA 9,2 odsto, Socijalistička narodna partija 6,6 odsto, a
SD 5,1 odsto.
BS bi podržalo 3,8 odsto ispitanika, SDP 2,3 odsto,
Demos 2,1 odsto, Pravu Crnu Goru 1,8 odsto, Albansku Alternativu 1,7
odsto, Demokratsku uniju Albanaca 0,7 odsto, Forcu 0,4 odsto, Ujedinjenu
Crnu Goru 0,3 odsto, a Demokratski savez u Crnoj Gori 0,1 odsto.
Prema istraživanju, podrška građana Demokratskoj partiji socijalista
(DPS) opada, a njihovi glasovi se prelivaju pobjedničkim listama.
Na pitanje koju bi listu podržali kada bi se ponovo održali izbori, sa
istim političkim akterima, 34,8 odsto ispitanika je kazalo da bi
podržalo koaliciju „Za budućnost Crne Gore“, a 29,2 odsto koaliciju
„Odlučno za Crnu Goru! DPS – Milo Đukanović“.
Koaliciju „Mir je
naša nacija“ podržalo bi 14,1 odsto ispitanika, „Crno na bijelo“ 8,3
odsto, Socijaldemokrate (SD) bi dobile 4,3 odsto podrške, Bošnjačka
stranka (BS) 3,8 odsto, a Socijaldemokratska partija (SDP) dva odsto.
Albansku listu Genci Nimanbegu – Nik Đeljošaj podržalo bi 1,9 odsto
ispitanika, listu Jednoglasno 0,9 odsto, a Hrvatsku reformsku stranku
0,1 odsto.
Kada su u pitanju očekivanja građana, nakon izbora, o
državnom statusu Crne Gore, 61 odsto ispitanika je za to da ona ostane
nezavisna i na svom evroatlantskom putu, a 21,9 odsto da ostane
nezavisna, ali da se okrene Srbiji i Rusiji.
Da Crna Gora treba
da se ujedini sa Srbijom u zajedničku državu smatra 7,6 odsto
ispitanika, 1,7 odsto da treba da postane sastavni dio neke druge države
sa Srbijom i drugim zemljama ili entitetima iz regiona, dok 7,8
ispitanika nema stav o tom pitanju.
Opsežnu akcije pranja i dezinfekcije površina u krugu ustanova zdravstvene zaštite u Beranama – Dom zdravlja i Opšta bolnica, kao i prilaza, danas je sprovela Služba zaštite i spašavanja Opštine Berane.
Komandir Službe Tihomir Bogavac, kazao je da će se ove aktivnosti
kontinuirano sprovoditi dokle god to nalaže epidemiološka situacija u
gradu sa ciljem sprječavanja širenja novog koronavirusa.
„Danas je završeno pranje i dezinfekcija javnih površina u krugu Opšte
bolnice i Doma zdravlja, zatim prilaza Infektivnom odeljenju, Urgentnom
centru i KOVID ambulanti.
Aktivnosti na dezinfekciji javnih
površina u kontinuitetu sprovodimo od pojave virusa“, rekao je Bogavac i
ponovio da je higijena u Beranama u ovom trenutku od ključne važnosti.
BUDUĆNOST I PORED SOLIDNE PARTIJE PORAŽENA OD SARAJEVA U MEČU 3. KOLA KVALIFIKACIJA ZA LIGU EVROPE
Budućnost je završila svoju evropsku priču
za ovu sezonu. Igrači podgoričkog tima nisu uspjeli da naprave još jedan
podvig i izbore plasman u plej-of za Ligu Evrope, jer su sinoć u Zenici
poraženi od Sarajeva sa 1:2. A sigurno je da su nakon prikazanog mogli
Podgoričani to da urade, jer su u većem dijelu susreta igrali hrabro i
napadački i imali svoje prilike. Međutim, falilo im je više
koncentracije u pojedinim situacijama kako bi stigli do drugog gola.
–Čestitam Sarajevu na pobjedi i želim im puno sreće u plej-ofu.
Ali, mislim da imamo za čim da žalimo. Posle loših pet minuta na startu
utakmice počeli smo da igramo, postigli gol u pravo vrijeme i potom
izvanredno otvorili drugo poluvrijeme. Međutim, u fudbalu je tako, kada
ne iskoristiš šanse budeš kažnjen, a mi smo na ovom susretu surovo
kažnjeni. Falilo nam je i malo sreće kako bismo stigli do povoljnog
rezultata – rekao je nakon meča Mladen Milinković, šef stručnog štaba Budućnosti.
Slab početak, odličan kraj poluvremena
Podgorički sastav je jako loše ušao u meč. Nije bilo koncentracije u
odbrani, pa je šampion Bosne i Hercegovine svoju prvu šansu pretvorio u
gol. Fanimo je na desnoj strani prihvatio loptu, dao pas za Ramhanovića, koji je u petercu pronašao Benjanima Tatara. Visoki napadač je prihvatio loptu između četiri igrača Budućnosti i poslao je iza leđa golmana Miloš Dragojevića
– 1:0. Činilo se tada da će domaći sastav lako izađi na kraj sa
„plavima“, a blizu gola „bordo tim“ je bio i u 21. minutu. Fanimoi je
ubacio loptu, Tatar uhvatio volej, ali je Dragojević još boljom
interevencijom sačuvao svoju mrežu. Sedam minuta kasnije na terenu
stadiona „Bilino polje“ viđene su i prve čarke i dosta nesportskih
stvari. Najprije je Rahmanović nagazio mladog fudbalera Budućnosti Bogdana Milića, a španski arbitar Sančez, pokazao
mu je žuti karton. Ta njegova odluka iritirala je Podgoričane, koji su
tražili crveni karton i isključenje napadača Sarajeva. Nastala je velika
gužva, odgurivali su se igrači međusobno… A kamere su zabilježili i
pljuvanje kapitena Budućnosti Petra Grbića prema protivničkom igraču.
Zaista nepotrebno i nekorektno. Ne budi mali i kada te zaobiđe pravda,
stara je izreka.
Ali, ta situacija kao da je pokrenula izabranike Mladena Milinkovića.
Zaigrali su od tog momenta mnogo bolje, a u 34. minutu stvorili i prvu
priliku. Petar Grbić je odigrao pas za Moraitisa, koji
je sa 12-13 metara loptu poslao pored same stative. Ta prilika bila je i
uvod za izjednačenje, koje je za Podgoričane došlo u pravom trenutku, u
poslednjim trenucima prvog dijela. Mladi Vasilije Terzić je majstorski
prebacio visoke štopere Sarajeva i asistirao grčkom internacionalcu
Moraitisu. Napadač podgoričkog tima je za „milimetar“ izbjegao ofsajd
zamku i pogodio mrežu Kovačevića – 1:1.
Promašen zicer, pa stigla kazna
Podgoričani su i u nastavku utakmice krenuli otvoreno i napadački i
tražili preokret. Blizu su bili u 55. minutu kada je sa lijeve strane
centrirao Igor Ivanović. Lopta je preletjela odbranu Sarajeva,
iznenadila Moraitisa, ali ne i Vasilija Terzića. Uslijedio je šut mladog
veziste, ali je sa same gol-linije loptu izbacio Aleksandar Pejović.
Igrao je crnogorski prvak u tim momentima bolje, ali je iz te bolje
igre u 67. minutu kapitulirao. Drugi put na ovoj utakmici. Tatar se
oslobodio svojih čuvara, dao je loptu na lijevu stranu za Pidra.
Uslijedio je centaršut i poluvolej Famina, nakon kojeg je lopta završila
ispod same prečke gola Dragojevića – 2:1. Ponovo je pala koncentracija
plavima, pa su izabranici Vinka Marinovića u 71. minutu propustili
priliku da riješe meč. Ahmetović se našao u gol šansi, bio je na pet
metara od gola „plavih“, ali mu je lopta prešla preko noge i završila u
gol-autu. U poslednjih petnaest minuta Podgoričani su na terenu bili
brojčani jači, jer je Rahmanović zbog prekršaja nad Raičkovićem dobio
drugi žuti, a po automatizmu i crveni karton. Očekivalo se tada da će
Budućnost krenuti angažovanije i tražiti izjednačenje. Međutim, od toga
nije bilo ništa. Plavi su igrali mnogo slabije nego kada su na terenu
bili brojčano izjendačeni. Nije bilo prave akcije ili šanse da se dođe
do pogotka. Nije pomoglo ni uvođenje još jednog napadača (Aleksandar
Vujačić)… S druge strane, Sarajlije su se borile lavovski, a u 83.
minutu stvorili su još jednu veliku priliku. „Rezervista“ Handžić se na
desnoj strani oslobodio Adžića, ubacio loptu u peterac za Benjamina
Tatara. Međutim, najbolji strijelac domaće ekipe u ovoj sezoni sa dva
metra nije uspio da pogodi mrežu Dragojevića.
I to je bilo sve. Sarajevo ide u plej-of gdje ih čeka Seltik, dok će Podgoričani morati da se okrenu domaćim obavezama.
–Sigurno je da će nakon svega ovoga biti teško povratiti igrače. Čeka nas jedan gust raspored, igramo u nedjelju, pa onda u srijedu, ali šta je tu je. Okrećemo se domaćem prvenstvu, a utakmice na međunarodnoj sceni za nas su jedno dobro iskustvo – rekao je Milinković. Sarajevo – Budućnost 2:1 (1:1) Stadion: „Bilino polje“. Igrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Hoze Maria Sančez (Španija). Pomoćnici: Inigo Prieto (Španija) i Hoze Galjego Garsija (Španija). Strijelci: Tatar u 4. i Famino u 67. za Sarajevo, a Moraitis u 45. minutu za Budućnost. Žuti kartoni: Rahmanović, Ahmetović, Tatar, Oremuš, Kovačević, Dupovac (Sarajevo), Sekulić (Budućnost). Crveni karton: Rahmanović (Sarajevo) u 75. minutu.
SARAJEVO: Kovačević, Oremuš, Šerbečić, Dupovac, Pidro, Pejović, Rahmanović, Sušić (od 58. Đokanović), Fanimo(od 90+1 Velkovski), Ahmetović (od 82. Handžić), Tatar.
Vladavinu DPS-a i njihovih koalicionih partnera u Podgorici obilježile su brojne afere zbog kojih su podnijete i krivične prijave pa ćemo, kao dio vlasti na državnom nivou, insistirati da one konačno dobiju sudski epilog, saopštio je Bogdan Božović, odbornik SNP-a u Skupštini Glavnog grada. Božović navodi da DPS funkcioniše po istoj matrici bilo na državnom ili na lokalnom nivou. – Među brojnim aferama imamo presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju KIPS-a, po kojoj su država to jeste građani dužni da isplate odštetu ovoj firmi, ali imamo i isplate zaposlenima po osnovu sudskih postupaka koje iznose više miliona eura, a za koje niko nije odgovarao. Takođe, imamo i odluku o formiranju mjesnih zajednica, zatim sumnjive donacije u predizbornoj kampanji zaposlenima u lokalnim preduzećima. Socijalistička narodna partija nije nikada, niti namjerava da obavlja funkcije koje su u nadležnosti sudova i tužilaštva, ali smatramo da je neophodno da se stvore uslovi kako bi te institucije, koje su temelj svakog demokratskog društva, mogle slobodno da funkcionišu – smatra Božović. On dodaje da princip nekažnjivosti za činjenje nezakonitih djela, mora prestati da postoji. –Za većinu ovih afera već su podnesene krivične prijave i očekujemo i dajemo punu podršku nadležnim institucijama da rade posao. Pravna država mora funkcionisati i u praksi, a ne samo na papiru. Pred nama nije jednostavan zadatak jer postoje oštre podjele u društvu, ekonomija je razorena, a Crna Gora kao pravna država funkcioniše samo na papiru – kaže Božović.
U muzičkom programu na „Barskom ljetopisu“ je nastupio „Vasa Pavić” Big Bend, čime je zatvoren i džez dio muzičkog programa ovogodišnjeg festivala. Sastav čini 14 muzičara: Jelena Strunjaš, Milena Konatar (flauta), Milena Kankaraš (klarinet), Stefan Pavićević (alt saksofon), Milutin Barbul (tenor saksofon), Maša Tulić (horna), Sava Rajković, Sara Lakičević, Bojan Drobnjak (trube), Meša Kerović, Dario Maršić (tromboni), Enes Tahirović (klavijatura), Milorad Šule Jovović (bas gitara) i Slaven Ljuljić (bubanj).
