СНП

Način kako su raspisani pa otkazani izbori u Tivtu, u situaciji kada je tokom pandemije krivično gonjeno najmanje 1.750 građana zbog kršenja mjera NKT-a, svjedoči o haosu i konfuziji u društvu Bilo koja predizborna kampanja ne može biti od koristi bilo kome ko stvaranjem tenzija narušava odnose Crne Gore i Srbije Crkva ima pravo i mora da se bavi političkim posljedicama, braneći se od loše politike koja bi da se protivustavno i diskriminatorski bavi crkvom

Pokušaj prekrajanja političke volje građana Budve, što se ne tako davno desilo u Kotoru, dodatno povećava nepovjerenje u legitimnost i legalnost izbornog ambijenta i posljednji je trenutak da se sjedne za sto u pokušaju stvaranja uslova za slobodne izbore, makar to uključivalo i njihovo odlaganje, ocijenio je nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović.

“U spurotnom, prijeti opasnost potpune političke i institucionalne blokade, mogućnost totalnog bojkota, ali i dalje produbljivanje ogromnih podjela u društvu koje destabilizuju same temelje države”, Rekao je Damjanović u intervjuu “Vijestima”.

Da li ima uslova za održavanje izbora jer su i opozicija i dio civilnog sektora saglasni da uslovi nikad nijesu bili gori?

Svakom u Crnoj Gori, uključujući i pristalicama vladajuće partije, jasno je da ne postoje elementarni uslovi za fer i demokratski izborni proces. U ovom trenutku, na nekoliko mjeseci od jedanaestih parlamentarnih izbora od uvođenja višestranačja, porazna je činjenica da je faktički nemoguće slobodno političko izjašnjavanje crnogorskih građana. Ne radi se samo o tome da nije donesen novi izborni zakon, odnosno da su tzv. “prateći“ zakoni iz seta izbornog zakonodavstva jednostrano usvojeni od strane parlamentarne većine, već nije definisan ni političko-institucionalni mehanizam primjene izbornih pravila, koji bi stvorio povjerenje građana u izborni proces. Činjenica da u institucijama koje su, između ostalog, zadužene za izborni proces, poput Ustavnog suda, Sudskog savjeta, tužilaštva, Agencije za sprečavanje korupcije, imamo v.d. stanje, a da je predsjednik DIK-a, nedavno izabran isključivo glasovima parlamentarne većine, najbolje svjedoči o neregularnom ambijentu u kojem treba da se održe parlamentarni i lokalni izbori. Način kako su raspisani pa otkazani izbori u Tivtu, bez ikakvog pravnog akta, u situaciji kada je tokom pandemije krivično gonjeno najmanje 1.750 građana, prije svega mladih ljudi, zbog kršenja mjera NKT-a, svjedoči o haosu i konfuziji u društvu.  

Kako tumačite novo podizanje tenzija između Srbije i Crne Gore, da li je to dio predizbornih kampanja u obje države, postoji li opasnost da se situacija otrgne kontroli?

Crna Gora i Srbija su bratske države, upućene na bliske odnose i sveobuhvatnu saradnju, pa najnovije tenzije oko režima prelaska granice, kao i bilo koje druge tenzije, mogu biti isključivo na obostranu štetu. Uvjeren sam da bilo koja predizborna kampanja ne može biti od koristi bilo kome ko stvaranjem tenzija narušava odnose dviju država. Očekujem da se pokaže odgovornost i u najhitnijem roku omogući slobodan protok ljudi između Crne Gore i Srbije, ali i da se, u cilju zaštite zdravlja građana obje države, definišu zajedničke procedure, odnosno oforme zajednički zdravstveni i policijski timovi, u funkciji efikasne i pojednostavljene zdravstvene evidencije, odnosno kontrole na graničnim prelazima. Slobodan protok ljudi, ne samo između Crne Gore i Srbije, već i u regionu, je i preduslov bržeg ekonomskog oporavka od posljedica pandemije koronavirusa svih država zapadnog Balkana.  

Vladika Joanikije je u Beranama rekao da će crkva podržati pametne ljude koji će znati da rješavaju komplikovane situacije. Da li se ovo može protumačiti da će crkva podržati političare i smatrate li da je crkvi mjesto na političkim listama?

Vladika Joanikije je izrekao nešto što bi moralo da bude institucionalni kredo u državi, a to je da bi sistem, kao što to naša crkva već radi, trebalo da podržava pametne ljude koji će znati da rješavaju komplikovane situacije. Tih komplikovanih situacija u kojima smo već 30 godina nam ne fali, i sve ih je više i više. Nažalost, svjedoci smo da sistem prečesto radi drugačije, podržavajući prije svega političke poltrone, miljenike, nesposobne i korumpirane pojedince, koji imaju priliku da budu i na čelu institucija, stvarajući našem društvu ogromnu štetu. Podrška od strane svake kredibilne institucije, a naša kanonska pravoslavna crkva Mitropolija crnogorsko-primorska sa eparhijama jeste kredibilna, dobrodošla je svakom ko ima volje, želje, hrabrosti i znanja da mijenja očajnu stvarnost u našoj državi i da radi u pravcu zdravije i izvjesnije perspektive našeg društva. Crkva naravno nije politički subjekat koji učestvuje u izbornoj trci, niti stvari posmatra u horizontu od četiri godine između izbora. Ali, naša kanonska crkva, Mitropolija i eparhije SPC, koja okuplja pravoslavne vjernike Crnogorce i Srbe ne samo da ima pravo, već i mora da se bavi političkim posljedicama, braneći se od loše politike koja bi da se protivustavno i diskriminatorski bavi crkvom. To je pokušano donošenjem nakaradnog zakona o tzv. slobodi vjeroispovijesti i naravno da je uslijedio odgovor crkve i vjernog naroda na mirnim litijama koje su bile bez partijskih i nacionalnih obilježja. Litije na kojima su učestvovale stotine hiljada građana pokazale su istrajnost ogromne većine državotvornog naroda koja je stala u odbranu svetinja i nije dozvolila providan pokušaj prekrajanja hiljadugodišnjeg identiteta ovog naroda. Zato očekujem da Vlada u cilju smirivanja tenzija i međusobnog poštovanja države i crkve, nastavi započeti dijalog sa predstavnicima naše pravoslavne crkve, da se povuku sporne odredbe zakona, da se u mirnoj atmosferi donesu rješenja koja će biti ustavna i u skladu sa najboljom međunarodnom praksom i standardima koji definišu odnose države i crkve.  

Da li je prihvatanje nove metodologije za pregovore sa EU posljedica činjenice da Crna Gora suštinski nije napredovala u pregovarima? Da li bi nova metodologija mogla ubrzati pregovore?

Više puta sam ukazao na veoma mršav bilans dosadašnjih, osmogodišnjih pregovora za članstvo u EU, koji su u ovom trenutku, iako ne formalno, suštinski zaustavljeni. Ne ulazeći u širu elaboraciju krivice za takav bilans, istakao bih nešto što je prepoznato i od strane naših evropskih prijatelja, da je jedan od glavnih krivaca koji ometa evropsku perspektivu crnogorskih građana crnogorski parlament. Upravo je parlamentarna većina ta koja je, posebno u tekućem sazivu, što namjerno, što neznanjem i bahatošću, potpuno urušila mukotrpno građenu kontrolnu i nadzornu, pa i zakonodavnu ulogu parlamenta. Takođe sam u startu podržao novu metodologiju pregovora, koja je nedavno formalizovana unutar EK, i smatram da je dobro što je Vlada prihvatila istu. Naime, imajući u vidu manje tehnokratski, a više politički pristup nove metodologije, kao i činjenicu da će biti vrednovan dosadašnji pomak u pojedinim oblastima, uz jasne kriterijume finansijske podrške, ali i odgovornosti za loše rezultate, mislim da ćemo dobiti novi impuls u pregovorima, a na nama je da ga iskoristimo, pokazujući posvećenost i odgovornost u ispunjavanju evropske agende.  

Treći paket mjera podrške mora biti brži, efikasniji i izdašniji

Pandemija koronavirusa značajno je uticala na ekonomiju države i dodatno je urušila. Smatrate li da su donesene i najavljene mjere Vlade dovoljne da se posljedice donekle saniraju i koje su Vaše preporuke u tom smislu?

Mnogo sam puta govorio o mjerama podrške za saniranje ekonomskih posljedica pandemije pa ću ovom prilikom samo potcrtati da se ne smije stati sa mjerama, da treći paket mjera mora biti brži i efikasniji, naravno i izdašniji. Potrebno je kontinuirano pratiti efekte dosadašnjih mjera, u hodu praviti korekcije, shodno tim efektima, mnogo preciznije “ciljati” podršku tamo gdje je neophodna. Takođe je neophodno definisati mehanizme sprečavanja zloupotreba podrške, što onemogućava da ona dođe tamo gdje je najpotrebnija. Potrebno je i definisati modele, prije svega promjenom poreske politike koji će na djelu pokazati solidarnost onih koji su tokom pandemije ostvarivali velike profite nauštrb onih djelatnosti koje su bile zatvorene, ili su sada ugrožene. U ovom trenutku kao najveći problem ocjenjujem lošu finansijsku arhitekturu sa nedovoljnom podrškom bankarskog sektora, i pasivnom ulogom Centralne banke, pa i dijela Vlade u pravcu kreiranja garantnog fonda, bez čega ne može biti brzog i masovnog oporavka naše ekonomije.

“Vjerujem da je SNP na putu povratka političke snage “

Da li ćete se formalno ponovo aktivirati u SNP-u? Predsjednik SNP-a Vladimir Joković rekao je da vi nikada nijeste napustili članstvo ove partije.

Kao član SNP-a, prve ali i jedine partije u kojoj sam imao prilike da se politički angažujem, u Skupštini Crne Gore, kao i u političkom, pa i građanskom životu se trudim da afirmišem upravo programske principe slobode, solidarnosti, jednakosti i socijalne pravde po kojima je SNP i prepoznat kao partija naroda koju je stvorio narod. Ponosan sam na činjenicu da sam sa kolegama kreirao važeći program SNP-a. Sa predsjednikom partije gospodinom Jokovićem i aktuelnim rukovodstvom blisko sarađujem u pogledu sagledavanja i rješavanja brojnih izazova u kojima se nalazi Crna Gora, što uključuje i ulogu SNP u aktuelnim političkim procesima koji su u toku. Vjerujem da je SNP na putu povratka političke snage po kojoj je postala nezaobilazan faktor crnogorske političke scene i da će biti jedan od važnih činilaca krupnih političkih promjena koje su neophodne našoj zemlji, a bez kojih svima nama nema napretka. U cilju kreiranja ambijenta predstojećih promjena, zajedno sa svojim partijskim kolegama, spreman sam na saradnju sa svima onima koji vole ovu zemlju i misle joj dobro

Izvor: https://www.vijesti.me

Krsto Rađenović, predsjednik OO SNP Budva i šef Kluba odbornika SNP CG u SO Budva

Dvodnevni desant DPS i njihovih satelita i korumpiranih odbornika – prebjega na vlast u Budvi završen je fijaskom. Budva je odbranjena, ostala je u rukama onih koji su izbornom voljom naroda dobili priliku da upravljaju ovom opštinom. Na taj način odbranjen je ne samo ovaj opozicioni grad, već i ustavni poredak Crne Gore, te spriječena još jedna krađa izborne volje građana.

Budvani nisu dozvolili da se ponovi kotorski scenario, te su na taj način spriječili DPS da njima svojstvenim metodama još jednom ponize naše sugrađane. Opozicija je pokazala da može da bude jedinstvena i da je sposobna da sve nesuglasice ostavi po strani kada je u pitanju viši interes.

Pobjeda u Budvi je nova nada za Crnu Goru, nada da je ovo korak dalje ka demokratizaciji i stvaranju ambijenta vladavine prava i poštovanja osnovnih prava naših građana. Samo jedinstvo, istrajnost i istinska saradnja opozicije, bez surevnjivosti i svađa, mogu dovesti do razvlašćivanja DPS-a i na državnom nivou, što mora biti cilj svih nas.

Predsjednik Opštine Berane i potpredsjednik SNP CG Dragoslav Dado Šćekić, uputio je predsjednicima Opštine i skupštine opštine Budva Marku Batu Careviću i Krstu Radoviću, odbornicima SNP-a, DF-a, Demokrata i URE, kao i svim časnim građanima Budve, od sveg srca najiskrenije čestitke povodom jučerašnje odbrane ljudskog dostojanstva, časti, kao i Ustava Crne Gore.

“ Dešavanja iz lokalnog budvanskog parlamenta šalju jasnu sliku, ali i poruku čitavoj našoj državi da, ako pobijedimo lične i partijske sujete, zajednički možemo sačuvati i spasiti i najviši pravni akt, ali i našu državu od politike DPS režima i njegovih političkih privjezaka. Protekli dani još jednom su pokazali i potvrdili činjenicu da je politika DPS-a zasnovana na mržnji, korupciji i rušenju vrijednosti njegoševske i petrovićke Crne Gore. Kao takvu, razumio sam i njihovu potrebu da mimo zakona i mimo izborne volje pokušaju po svaku cijenu da se dohvate gradske kase, isključivo zarad nastavka svoje pogubne politike. To je njihov uobičajeni doživljaj demokratije.

Sa druge strane, juče smo svi skupa pokazali i Crnoj Gori, ali i ukupnoj međunarodnoj javnosti da je slobodna izborna volja svetinja, i da se ne može prekrajati zastrašivanjem, pritiscima i korupcijom. Jučerašnja pobjeda u Budvi je, u to sam više nego siguran, još jedan korak ka konačnom trijumfu demokratije i neke nove, ljepše, poštenije i časnije Crne Gore na državnom nivou. Još jednom, moje najiskrenije čestitke”, stoji u čestitki Dragoslava Šćekića.

Damjanović je podsjetio da je 23. marta 2018. godine podnio Skupštini Predlog zakona o izmjeni zakona o izboru odbornika i poslanika

Sljedeća dva mjeseca treba iskoristiti za dogovor o zakonskim rješenjima i političkom mehanizmu primjene zakona, kako bi se stvorio ambijent za fer i demokratske izbore, odnosno za slobodno izjašnjavanje političke volje, kazao je nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović.

Damjanović je agenciji MINA rekao da to istovremeno znači i dogovor o datumu održavanja državnih i lokalnih izbora, kao i o eventualnim izmjenama ostalih zakona iz seta izbornog zakonodavstva.

Predlog zakona o izboru poslanika i odbornika ponovno se nalazi u skupštinskoj proceduri, a iz Demokratske partije socijaliste ranije su saopštili da je riječ o istom zakonskom rješenju koje je radna grupa Odbora za izbornu reformu predložila Skupštini.

Damjanović je podsjetio da je 23. marta 2018. godine podnio Skupštini Predlog zakona o izmjeni zakona o izboru odbornika i poslanika.

Kako je naveo, više od dvije godine skupštinska većina ne želi da taj Predlog zakona uvrsti u dnevni red, a kamoli da raspravlja o njemu, poštujući elementarno pravo poslanika da predlažu zakone.

„Najčudnije u svemu je da sam u tom Predlogu, između ostalog, već predložio mogućnost individualnih kandidatura, što je parlamentarna većina predložila tek sada, nakon dvije godine, valjda kao recidiv neuspješnog rada čuvenog Odbora“, kazao je Damjanović.

On je dodao da je u najmanju ruku neobično da se sada apostrofira ta odredba.

„Predlog vlasti, koji je nakon povlačenja u decembru ponovo predložen, istovjetan je povučenom predlogu, pa to govori i o tome da svrha predlaganja nije dogovor o promjeni postojećeg izbornog zakona, već pokušaj ubiranja poena kod dijela domaće i međunarodne javnosti“, rekao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, zbog toga je, uz nesporno pravo i potrebu da Skupština ravnopravno raspravlja o svim uredno podnešenim predlozima, ključno da se sjedne za sto i da se naredna dva mjeseca iskoriste za dogovor o zakonskim rješenjima i političkom mehanizmu primjene zakona kako bi se stvorio ambijent za fer i demokratske izbore, odnosno za slobodno izjašnjavanje političke volje.

Damjanović smatra da je neophodno snažno posredovanje međunarodne zajednice.

„Prije svega Evropske unije, makar na način na koji je to urađeno u Sjevernoj Makedoniji, kako bi se u atmosferi ozbiljnih političkih, pa i građanskih podjela rješavala kriza u državi, uključujući i kreiranje normalnog izbornog procesa“, zaključio je Damjanović.

Izvor: https://www.vijesti.me