Месец: децембар 2018.

Zaslađeni aromatičnim domaćim sokom od latica majske ruže Nusrete Kulosmanović, oraspoloženi muzikom pljevaljskog benda „Impuls“ i guslara Čedomira Čalića, gosti i zvanice Pljevaljske večeri, održane u subotu u hotelu „Vrmac“ na Markovom rtu, Prčanj, imali su priliku da osjete čežnju zavičajaca iz Sarajeva, Kotora, Beograda, koji su se decenijama unazad iselili iz rodnog kraja, ali se redovno susreću da iznova potvrde svoje rodoljublje i osvježe svoj kulturni identitet. I koreografije „Boka“, „Kosovo“ i „Šumadija“ u izvedbi prve postave Folklornog ansambla „Nikola Đurković“ pod upravom Peđe Šušića, doprinijele su lijepoj atmosferi i dobrom štimungu.
Posjetioci su uživali u izložbi koju je koncipirao akademski slikar Belis Pojatić, direktor galerije „Vitomir Srbljanović“ Pljevlja. Postavka od 31 rada obuhvata i slike sa poslednje izložbe povodom Dana opštine Pljevlja. Među njima su i divni pejzaži ruskih autora Valentina Skačkova i Olge Kopejine, kao i kanadskog slikara Daglasa Edvardsa- Đorđa (pošto je primio pravoslavlje), učesnika likovne kolonije u Pljevljima, Ensara Nikšića iz Sarajeva, tu su i reljefi starih fasada Pljevalja koje radi Vladan Vučković, figure bikova Mire Pejatović, rumeni narovi Zorice Bajčete, slike izvornih umjetnika Ismete Katane, Miloja Starovlaha, Aide Kaltak, Angeline Pajović, a među njima je „zalutala“ i slika Pavla Todorovića iz Kotora, koja je bila na restauraciji kod Pojatića. Osim kroz likovnu umjetnost, svoju bogatu kulturno-istorijsku i prirodnu baštinu su predstavili i kroz književnost: prva promocija romana „Poslednji Svetovidov presto“ autora Rajka Palibrka desila se upravo ovdje. U ime izdavača – Književnog kluba „Dalma“ govorio je Milenko Jović, kao i novinarka Vesna Tanjević i autor, dok su odlomke iz knjige čitale Marta Borović, Ksenija Tešović i Sonja Tešović, djeca Pljevljaka.
Pljevaljsko veče spojilo je prijatelje, potvrdilo stare kulturne i privredne veze i otvorilo vrata novim. Prisutne je u ime domaćina- Udruženja Pljevljaka u Kotoru, pozdravio Ljubenko Borović, a dobrodošlicu im poželio Zoran Brguljan, predsjednik Mjesne zajednice Prčanj.

Viši sud u Podgorici ukinuo je presudu kojom su službenici Specijalne antiterorističke jedinice Boro Grgurović i Goran Zejak osuđeni na po 17 mjeseci zatvora zbog prebijanja Milorada Mija Martinovića. Istom odlukom potvrđena je presuda u dijelu kojim su oslobođeni krivice za demoliranje Martinovićevog vozila.
Viši sud je naložio da se Zejaku i Grguroviću ponovo sudi zbog optužbi za prebijanje Martinovića.
Prvostepenu presudu izrekla im je sudija Osnovnog suda u Podgorici Nada Rabrenović. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici uložilo je žalbu na tu odluku tražeći da se ukine dio presude kojom su okrivljeni oslobođeni odgovornosti za demoliranje auta. Odbrana osuđenih uložila je žalbu na dio kojim su sajovci osuđeni za prebijanje Martinovića.
– U postupku po žalbama izjavljenim protiv presude Osnovnog suda u Podgorici K.br. 856/15 od 12.3.2018.godine, Viši sud u Podgorici je odbio kao neosnovanu žalbu ODT Podgorica u odnosu na oslobađajući dio presude i u tom dijelu potvrdio presudu. Istom odlukom uvažena je žalba branioca okrivljenih i ukinuta je prvostepena presuda u stavu i izreke i u tom dijelu predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje – kazala je za „Dan” Aida Muzurović, samostalni savjetnik za odnose s javnošću u Višem sudu u Podgorici.
Martinović je u izjavi za „Dan” kazao da drugačiju odluku nije ni očekivao i da ga ne bi začudilo ni da na kraju njega osude da je sam sebe prebio.
– Očekivao sam ovakvu odluku od sudova u Crnoj Gori. Pravda u mom slučaju neće biti zadovoljena dok se ne kazne oni koji su naredili moje prebijanje i svi koji su u tome učestvovali. Mnogo puta sam rekao, a ponoviću i sada: odluku ne donose sudovi koji sude po zakonu, već partijski sudovi. Ničemu drugom se nijesam ni nadao dok su ovi ljudi na vlasti. Trebalo je da procesuiraju sve koji su učestvovali u prebijanju, a ne da donose ovakvu odluku – kazao je Martinović.
Prvostepena presuda dvojici sajovca izrečena je u martu ove godine. Tada su oglašeni krivim za mučenje i nanošenje teške tjelesne povrede i osuđeni su na robiju od po godinu i pet mjeseci.
Martinović je prebijen u oktobru 2015. godine, nakon protesta Demokratskog fronta u Podgorici.
Grgurović i Zejak negirali su tokom suđenja optužbe da su počinili krivično djelo mučenje i nanošenje teških tjelesnih povreda na štetu Martinovića. Oni su tada priznali da su 24. oktobra 2015. godine, nakon razbijanja protesta Demokratskog fronta u Podgorici, zadali nekoliko udaraca Martinoviću, ali su tvrdili da su postupali po zakonu, odnosno da su to uradili pošto je oštećeni probio policijsku blokadu, nakon čega je pružao otpor.
Martinović je u sudnici decidirano tvrdio da je napadnut bez povoda, pri čemu je demolirano i njegovo vozilo. Iskaze Grgurovića i Zejaka nazvao je gnusnim lažima i neistinama. Martinović je tvrdio i da je napadnut i prebijen smišljeno, naglašavajući da za ovo djelo treba da odgovara i prvi čovjek SAJ-a. Prema njegovim riječima, dok je išao prema staroj zgradi Vlade, put mu je prepriječilo vozilo, iz kojeg je potom izašlo nekoliko uniformisanih osoba. Tada je počelo batinanje i demoliranje njegovog automobila.
Branilac okrivljenih sajovaca Zdravko Begović kazao je nakon izricanja prvostepene presude da je pritisak javnosti doprinio visokoj kazni.
Ministarstvo unutrašnjih poslova i Martinović sklopili su vansudsko poravnanje da država plati odštetu od 130 hiljada eura za materijalnu i nematerijanu štetu i svaku buduću štetu koja bi po njega mogla da nastane.

Izvor: Dan.co.me

Završena je sjednica Socijalnog savjeta na kojoj se raspravljao o povećanju minimalne zarade.

„Zaključak je da se do sljedeće sjednice uradi analiza koja bi nedvosmisleno dokazala da je neophodno povećanje minimalne zarade. Poslije prijedloga Socijalnog savjeta Vlada donosi konačnu odluku. Krajem februara je druga sjednica na kojoj bi trebalo donijeti konačnu odluku“, kazao je novinarima nakon sjednice Duško Zarubica, generalni sekretar SSCG.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić istakao da do naredne sjednce neophodno uraditi analizu.

„Radna grupa nije uspjela da za sjednicu pripremi sav materijal. Do naredne sjednice je dat rok i do tad ćemo imati pripremljenu analizu i argumentaciju koja će nas uputiti na to da li da pokrenemo čitav postupak. Unija poslodavaca je spremna da podrži inicijativu ako se smanje troškovi rada, odnosno poreza i doprinosa“, kazao je Purišić.

„Svi smo saglasni da minimalnu zaradu treba povećati, ali da se razmotri na koji način da država i poslodavci taj teret rasporede na adekvatan način“, kazao je Hasan Ramović iz Unije poslodavaca.

Vukašin Zogović ispred Unije slobodnih sindikata je istakao da će istrajati u zahtjevu da minimalna zarada bude povećana na 250 eura.

„Dobili smo zaduženja da dosadašnji rad moramo dopuniti i to završiti do sljedeće sedmice. Ovo nije odlaganje, nego je cilj da se uradi bolja argumentacija. Podržavamo incijativu poslodavaca i nadam se da ćemo imati zajednički stav na narednoj sjednici“, kazao je Zogović.

Minimalna zarada, podsjećamo trenutno iznosi 193 eura.

Predstavnici crnogorskih sidnikalnih organizacija smatraju da bi minimalna zarada trebalo da iznosi 50 odsto prosječne plate.

Socijalni savjet predlaže iznos minimalne zarade, a Vlada odlučuje.

Minimalna zarada je posljednji put povećana 2013., dok su one u okruženju uglavnom usklađivane svake godine.

U Crnoj Gori je minimalna zarada 37 odsto od prosječne, dok je u regionu 47 do 53 odsto.

Minimalnu zaradu od 193 eura, prema podacima sindikata, prima 9,8 hiljada zaposlenih i ona je najniža u regionu.

Izvor: AntenaM.net

Delegacija Socijalističke narodne partije, na čelu sa potpredsjednikom SNP i predsjednikom Odbora SNP Podgorica Draganom Ivanovićem, položila je danas, povodom obilježavanja Dana oslobođenja Podgorice, vijenac na Spomenik Partizanu borcu na Gorici, u znak sjećanja na rodoljube koji su dali svoje živote za slobodu.

Kao i godinama unazad, delegacija SNP-a je vijenac položila zajedno sa delegacijom SOBNOR-a Crne Gore.

U godini za nama se nije nista posebno promijenilo kada je u pitanju dosadasnja praksa realizacije projekata, ispunjavanja predizbornih obecanja od strane aktuelne gradske vlasti. To potvrđuju mnogi nerealizovani projekti. Za istočnu tribinu Gradskog stadiona još nije završena studija izvodljvosti ni definisano idejno rješenje , a koji predstavljaju preduslov za raspisivanje poziva za gradnju tribine. Podsjetio bih da je izgradnja istočne tribine obećavana još za vrijeme lokalnih izbora 2010. godine. U Programu rada ,,Vodovoda i kanalizacija’’ d.o.o. Podgorica za 2018. godinu u oblasti koja govori o seoskim vodovodima, kaže se da će se u ovoj godini preduzeti aktivnosti na izgradnji vodovodnih sistema na području Lješanske nahije, a iz odgovora na postavljeno odborničko pitanje, vidi se da je još u toku izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju postojeće i izgradnju nove vodovodne mreže. Isto je i sa izgradnjom pijace u Maslinama. Nsime, njena izgradnja je predvidjena Programom uredjenja prostora Glavnog grada Podgorica za 2017.godinu. Tada je predvidjeno Dupo-om ,, Prvoborac’’ izgradnja pijace kroz javno privatno partnerstvo, pri čemu će ulog Glavnog grada biti zemljiste i naknada za komunalno opremanje gradjevinskog zemljišta. Što se tiče gradskog saobraćaja, Glavni grad se suočava sa odredjenim problemima u saobraćaju, a koji rezultiraju povećanim gužvama, zagadjenjem vazduha i nedostatkom parking mjesta. Za rješavanje ovih problema neophodan je ozbiljan pristup i donešenje odgovarajuće strategije, koja će uticati na povećanje efikasnosti saobraćaja u Glavnom gradu. Kada je u pitanju gradski prevoz, gradjani Podgorice će i dalje koristiti autobuse stare i po nekoliko decenija, sa cijenama prevoza koje nisu u skladu sa kvalitetom usluge. Uostalom, prema anketi koju je sprovela NVO Biciklo.me, samo 5,6 posto gradjana Podgorice koristi gradske autobuse kao vid transporta, što govori o tome koliko su gradjani „zadovoljni“ gradskim prevozom.

Predsjednik Socijalističke narodne partije Crne Gore Vladimir Joković čestitao je u ime partije i u svoje lično ime, Dan oslobođenja Podgorice, 19. decembar.

“Podgorica je danas moderan grad koji se još uvijek razvija i postaje dom mnogima koji dođu da potraže svoju sreću i uspjeh u njemu. Kao ekonomski, kulturni i administrativni centar Crne Gore tako treba i da bude a u tome joj mora pomoći moderna i efikasna lokalna samouprava, koja će biti primjer vladavine i zaštite socijalnih i svih drugih prava građana.

U Dnevnom centru „Defendologija“ juče je otvoren novogodišnji bazar koji će se završiti u petak. Polaznici Dnevnog centra zajedno sa osobljem potrudili su se da posjetiocima pripreme različite predmete koje su izrađivali u proteklom periodu. U njihovoj skromnoj ponudi mogu se naći ukrasi za novogodišnje jelke, slike, narukvice, fotografije…
– Cilj sajma dječijih rukotvorina je da prikažemo talente i umijeće naših mališana koji su radili dug period da bi se nekim svojim kreativnim umijećima predstavili. Različite predmete djeca su izrađivala bojenjem, dekupaž tehnikom, fotografijom na platnu – kazala je Jelena Milić, koorinator Dnevnog centra.
Posjetioci bazara za svaki donirani slatkiš ili nešto od školskog pribora dobiće na poklon neki od izloženih predmeta, što je još jedan od ciljeva sajma jer DC uporedo sprovodi akciju pod nazivom „Daruj slatkiš onima koji ga nemaju“.
– Na taj način planiramo da pripremimo novogodišnje paketiće djeci koja su korisnici Dnevnog centra. Trenutno ih imamo oko 170, i nadamo se da će svi za Novu godinu dobiti poklončiće – rekla je Milić.
„Defendologija“ centar u Nikšiću otvoren je krajem 2017. godine, a njihova misija je da kroz različite servise pružaju pomoć djeci koja žive i rade na ulici, ili su u tom riziku.