СНП
Sjednica SO Bijelo Polje počela je minutom ćutanja u znak sjećanja na prvog predsjednika Crne Gore Momira Bulatovića, na predlog odbornika Socijalističke narodne partije (SNP) Zorana Nišavića.
Momir Bulatović, bivši predsjednik Crne Gore (1990-1998) i predsjednik Savezne vlade SR Jugoslavije (1998-2000) preminuo je 30. juna u 63. godini.
U JEKU TURISTIČKE SEZONE U METROPOLI TURIZMA NEMA SPECIJALISTE MEDICINE RADA
Opštinski odbor SNP Budva dobio je informaciju od JZU Dom zdravlja
Budva da u njihovoj Službi medicine rada nema zaposlenog specijaliste
medicine rada. Iz tog razloga na snazi je zabrana rada ove Službe od 31.
maja ove godine.
Doktor medicine rada koji je pokrivao ovu poziciju nalazi se na specijalizaciji i njegov se povratak planira za januar 2021. godine.
Kako bi se
prevazišao ovaj problem, JZU DZ Budva obratio se Ministarstvu zdravlja
Crne Gore tražeći da se raspiše konkurs u cilju zapošljavanja
specijalista medicine rada i na taj način omogućio nastavak rada Službe.
Odgovor Ministarstva zdravlja se još uvijek čeka.
Zaista je nevjerovatno da u jeku turističke sezone metropola turizma nema zaposlenog specijalistu i da zbog toga Služba medicine rada ne funkcionše već više od mjesec dana. Neprihvatljivo je i objašnjenje direktorice budvanskog Doma zdravlja da je na tržištu rada deficit ovog kadra.
Zbog neodgovornog odnosa Ministarstva zdravlja koje još uvijek nije našlo za shodno ni da odgovori na zahtjev Doma zdravlja Budva, Budvani su prinuđeni da za ljekarska uvjerenja idu u Bar i Kotor.
Ovo je još jedan eklatantan primjer maćehinskog odnosa državnih institucija prema jednoj od najperspektivnijih opština u Crnoj Gori koja treba da bude okosnica turističkog, privrednog i svakog drugog razvoja Crne Gore.
Nadamo se da ovakav odnos Ministarstva zdravlja Crne Gore nema veze sa činjenicom da su na vlasti u Budvi partije koje su opozicija na državnom nivou i da će se na zadovoljstvo svih građana ovo pitanje što prije riješiti.
SNP Budva traži odgovornost i ministra i nadležnih u Ministarstvu zbog nepreduzimanja bilo kakvih mjera da se ovaj problem prevaziđe.
Građanska inicijativa „Sačuvajmo Sinjajevinu“ organizuje u petak 12. jula, u 12 sati, na Savinim vodama na Sinjajevini protest pod sloganom „Sačuvajmo Sinjajevinu“ sa kojeg će se zatražiti da Ministarstvo odbrane Crne Gore odustane od namjere da na toj planini uspostavi vojni poligon. Kako su nam kazali organizatori, zatražiće da se Sinjajevina proglasi regionalnim parkom prirode u skladu s elaboratom Agencije za zaštitu prirode i životne sredine.
– Na protestu će biti organizovano potpisivanje peticije kojom se traži proglašavanje Sinjajevine zaštićenim područjem i odustajanje od namjera da se na teritoriji te planine uspostavi vojni poligon – poručili su iz Građanske inicijative, podsjećajući da se peticija može potpisati na linku https://epeticije.gov.me/
Izvor: dan.co.me
Među 50 najboljih iz 32 države
Trinaestogodišnja Bjelopoljka Anja Vojinović predstavljaće Crnu Goru na predstojećem Međunarodnom festivalu ruskog jezika, koji će se od 28. avgusta do 2. septembra održati u Moskvi.Naime, Anja se našla među 50 najboljih učenika iz 32 zemlje svijeta, koji su učestvovali na međunarodnom konkursu, koji svake godine organizuje Odsjek za razvoj međunarodne saradnje, na osnovu ukaza, odnosno naredbe predsjednika Ruske Federacije, a u okviru Strategije nacionalne politike Ruske Federacije do 2025. godine.
Anjin rad na temu „Kako sam zavoljela Rusiju” ocijenjen je najvećom ocjenom, što je i predodredilo ovu talentovanu djevojčicu da upravo ona bude jedini predstavnik naše države na pomenutom festivalu u Rusiji.
Njen mentor, a ujedno i otac, Miomir Mijo Vojinović, kaže da o njenom uspjehu najbolje govori to što je uspjela da se istakne među više od 1.000 učenika iz više od 30 zemalja.
– Ušli smo u ovu priču sa nadom i vjerom da pobijedimo. Anja je odmalena željela da posjeti Rusiju i da izučava ruski jezik, a ja kao roditelj i predavač sam se potrudio da joj pomognem da ostvari svoje snove. Zaista smo još uvijek pod utiscima, a žao mi je što još neko iz Crne Gore nije uspio da postigne zavidan rezulatar”, rekao je profesor ruskog jezika. Miomir Vojinović.
Kako je objasnio, konkurs je raspisan 1. februara i trajao je do 1. maja, a učenici su mogli pisati na šest različitih tema.
– Anja je odbarala da piše ne temu „Kako sam zavoljela Rusiju” i zapravo je to bio jedini individulani program, u okviru kojeg se ona našla među 50 najuspješnih. Sa druge strane, učenici uzrasta od 12 do 18 godina, mogli su o istoriji i tradiciji Rusije zapravo govoriti i kroz pozorišnu i muzičku umjetnost, Objasnio je profesor Vojinović.
On je dodao da je to zapravo samo prvi dio konkursa, te da će svi nagrađeni, zajedno sa svojim predavačima i mentorima, učestvovati i na Međunarodnom festivalu ruskog jezika.
– Tokom tih dana trajanja festivala planirano je mnoštvo kulturnih i sportskih programa, koji su zapravo i nagrada toj talentovanoj djeci, ali sa druge strane oni će tokom manifestacije imati i taj takmičarski dio, razne testove, tako da će istovremno i učiti i uživati, rekao je Vojinović. U okviru festivala učenici će biti u prilici da obiđu i Grad obrazovanja, koji je formirala Vlada Moskve.
– Planiran je koncert, na kojem će se predstviti i Anja, ali još uvijek nijesmo odlučili koje stihove će kazivati, dodao je Vojinović.
Podsjetimo, Anja Vojinović je ove godine završila osmi razred OŠ „Marko Miljanov” i to sa odličnim uspjehom, te se od nje očekuje da će prvenstveno sebe, a zatim svoj grad i državu predstaviti u najboljem svjetlu. I
Izvor: dan.co.me
Sjećanje na strijeljane rodoljube
Borci NOR-a Kotora i Tivta posjetili su juče spomen-obilježje na Carinama u Risnu, gdje su Njemci 1944. godine strijeljali rodoljube iz Boke kotorske i to; Marka Bućina, Rada Đurovića, Iliju Markovića, Nika Matkovića, Tripa Petkovića i Toma Petrovića.
Obraćajući se prisutnima prof. Ljubenko Borović naglasio je da su rodoljubi strijeljani 7. jula 1944. godine od strane okupatora i domaćih izdajnika kako bi zaplašili narod i primorali ga na pokornost.
– To je kod naroda izazvalo još veći revolt i mržnju prema neprijatelju. Dakle, okupator je sprovodio svoju paklenu ideju; za svakog ubijenog Njemca ubiti stotinu stanovnika. Na nama borcima, potomcima boraca NOR-a i svim građanima je velika obaveza da čuvamo sjećanje na borce za slobodu, posebno poginule junake koji su umirali za druge, za nas, za potomke, da bismo živjeli u slobodi i miru. Ovakvim okupljanjima kod ovih i drugih spomenika iskazujemo nezaborav i poštovanje prema onima koji su pali za slobodu – rekao je Borović.
Izvor: dan.co.me
Počela je izgradnja Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u u Sutorini i tokom proteklih dana je izlivena priprema za temeljnu ploču.
Izgradnja je donacija Komande američkih snaga za Evropu, kroz program humanitarne pomoći koji sprovodi Kancelarija za odbrambenu saradnju pri Američkoj ambasadi u Podgorici. Ukupna vrijednost projekta je 202.000 dolara.
“Objekat od 270 kvadrata koji se gradi na opštinskoj parceli koristiće oko 20 štićenika Dnevnog centra, što zadovoljava trenutne potrebe grada”, kazala je sekretarka za lokalnu upravu i koordinatorka projekta Vesna Samardžić.
Izgradnja Dnevnog centra bi trebalo da bude završena do kraja ove godine. Projekat će biti realizovan u dvije faze, a druga podrazumijeva opremanje objekta u kojoj se očekuje pomoć Ministarstva rada i socijalnog staranja.
Samardžić objašnjava da je u skladu sa pravilima donatora raspisan međunarodni tender za izvođača, a posao je dobila albanska firma „B-ST“. Ugovorom je predviđeno da donator direktno plaća izvođača, a Opština je na tenderu izabrala firmu “A-team” koja će obavljati stručni nadzor nad izvođenjem radova.
“Na ovaj način pokazujemo usmjerenost ka rješavanju problema, posebno kada je riječ o ovoj kategoriji stanovništva, prema kojoj će lokalna uprava nastaviti da se odnosi sa posebnom pažnjom“, istakla je Samardžić.
Kako dodaje, Opština finansira izgradnju potpornog zida uz rijeku, u dužini 30 metara, kojim će biti regulisan tok. Radove vrijedne oko 18 hiljada eura će izvesti firma “Role inžinjering”, koja je izabrana kao najpovoljniji ponuđač.
Osim toga, na parceli u Sutorini postoji mogućnost za izgradnju dodatnih sadržaja koji bi bili u funkciji objekta. Plan lokalne uprave je da po završetku radova i preseljenju Dnevnog centra, uz objekat izgradi novo igralište koje bi mogla da koriste sva djeca u ovom dijelu grada.
Dnevni centar u kome je desetoro mladih, sada koristi prostorije na Toploj, a kada se steknu uslovi slijedi preseljenje u novu zgradu, koja je trajno rješenje.
Izvor: hercegnovi.me
POZVATI ODGOVORNE NA RAPORT GRAĐANIMA PLJEVALJA ZBOG EKOCIDA
Na sjednici lokalnog parlamenta, podnio sam zahtjev za dopunu dnevnog
reda kako bi se razmotrila aktuelna ekološka situacija u opštini
Pljevlja, sa posebnim osvrtom na ekocid izazvan od strane EPCG i
donijela odluka o naknadi za unapređenje životne sredine. Moj predlog
nije dobio potrebnu većinu i ova tema nije uvrštena u dnevni red tekućeg
zasjedanja Skupštine opštine Pljevlja.
Naime, poslednjih decenija ukupna biosfera opštine Pljevlja konstantno se i beskrupulozno uništava od strane državnih kompanija EPCG i Rudnika uglja Pljevlja, kao i od inostrane kompanije „Gradir Montenegro“. Razmjere namjernog i svjesnog trovanja vode, vazduha i zemljišta imaju karakter zločina nad prirodom, a samim tim i nad ljudima. Posledice ovakvog ponašanja kompanija koje ostvaruju ogroman profit eksplatacijom prirodnih dobara opštine Pljevlja, su svima jasne i vidljive i imaće nesagledive posledice u budućnosti.
Pomenuta situacija obavezuje nas kao odgovorne građane, da ne vodeći računa kojoj političkoj partiji pripadamo, budemo odgovorni ljudi i da učinimo konkretne korake ka rješavanju ovog problema. Ne učinimo li to, budućnost će s punim pravom uprijeti prstom u nas a bićemo u najboljem slučaju zapamćeni kao neodlučni, nesavjesni i malodušni, spremni da za sitne sopstvene interese prodamo naše potomke.
Ustvari, desiće se nešto još gore jer će nas ako danas ne budemo imali snage da kažemo istinu i uradimo ono što treba poštujući važeće zakonske norme, buduće generacije prezreti i prepustiti zaboravu još za našeg života. Siguran sam, a i moje kolege iz opozicije, da za to spremni nismo. Iskreno mislim da na to nije spremna ni većina onih koji sjede u klupama vladajuće koalicije. Ali…
Raspravljati o već predloženom dnevnom redu, ma koliko bile značajne teme, a ne staviti u prvi plan namjeran i svjestan zločin nad prirodom, je postupak ravan onom koje je prije neki dan napravila EPCG. Polemisati o izvještajima o radu lokalnih preduzeća i ustanova za prošlu godinu, a jednoglasno ne dići svoj glas protiv otvorenog zločina je, u suštini stvari, ništa manji zločin.
Zadatak nas odbornika je da odmah, kao najveći organ narodne vlasti u jednoj lokalnoj zajednici, pozvemo na raport građanima Pljevalja predsjednika Vlade, resornog ministra, generalnog direktora EPCG i direktno odgovorne da Pljevljacima odgovore na jedno jedino pitanje: Dokle ovako?
Da je Crna Gora pravna i ekološka država kakvom se predstavlja pred međunarodnom javnošću, Termoelektrana Pljevlja bi već bila zakatančena na neodređeno vrijeme, a odgovorni u ovoj kompaniji već privedeni pred lice pravde. No, realnost je surova, a kolonijalni odnos podgoričkih vlasti prema Pljevljima jasno definisan.
Šta nam ostaje? Ono što je jedino moguće, a to je sloga. Sloga svih bez obzira na političku ili nacionalnu pripadnost, jer posledice ne biraju po tome, a otrovi ne gledaju ko je u DPS-u, Frontu ili SNP-u.
Šta je rješenje? Rješenje je da budemo odvažni i hrabri ljudi i da jasno i nedvosmisleno kažemo da ne pristajemo da budemo zarobljeni tuđim interesima. Ostaje nam da tražimo u ime svih građana ono što nam pripada. I to ne da tražimo, već da uzmemo. Potpuno legalan i legitiman način da to ostvarimo je donošenje Odluke o uvođenju ekološke naknade bez traženja ičije saglasnosti. Ta odluka, odnosno njen Predlog čeka već dvije i po godine na saglasnost Vlade iako je urađen prema svim važećim pravnim aktima.
Kao što svi znaju ta Odluka nije usvojena, odnosno nije data saglasnost na njen predlog samo i jedino zbog zaštite interesa i sticanja što većeg profita onih koji su Pljevlja zatrovali, a Pljevljake otrovali.
Građanska inicijativa Sačuvajmo Sinjajevinu, u saradnji sa partnerskim organizacijama i građanima iz cijele Crne Gore, organizovaće protestno okupljanje u petak 12. jula (Petrovdan) na Savinim vodama na Sinjajevini. Protest se organizuje u znak protivljenja namjerama Ministarstva odbrane Crne Gore da se na prostoru planine Sinjajevine uspostavi vojni poligon.
Novi protest 12. jula će biti na prostoru koji bi direktno bio ugrožen i devastiran u slučaju uspostavljanja vojnog poligona. Obavještavamo građane da će osim oficijalnog dijela protesta 12. jula na Savinom jezeru moći da uživaju u prelijepoj prirodi. Organizovaćemo i šetnju do Jablanovog vrha, dok će zainteresovani biciklisti biti u prilici da uživaju u vožnji predlijepim i netaknutim predjelima planine za koju je Agencija za zaštitu prirode i životne sredine procijenila da zaslužuje status parka prirode. Biciklom se do Savinog jezera može doći sa više strana, a mi ćemo preporučiti stazu od sela Lipovo, preko katuna Potrk do Savinog jezera. Staza je zahtjevna za biciklizam, ali nije previše teška za eventualno pješačenje.
Na protestu će biti organizovano potpisivanje peticije kojom se traži proglašavanje Sinjajevine zaštićenim područjem i odustajanje od namjera da se na teritoriji te planine uspostavi vojni poligon.
Svi su dobrodošli!
UPRAVA LOKALNIH JAVNIH PRIHODA OGLASILA IMENA VLASNIKA NEPOKRETNOSTI KOJIMA NIJE ISPORUČEN OBRAČUN ZA PROŠLU GODINU
Uprava lokalnih javnih prihoda objavila je
na internet stranici Glavnog grada poreska rješenja o utvrđenom porezu
na nepokretnost za 2018. godinu koja poreskim obveznicima nijesu
uručena. U pitanju je 7.663 rješenja u kojima je za svakog vlasnika
nepokretnosti ponaosob naznačeno ime i prezime, površina objekta koji je
oporezovan, adresa na kojoj se nepokretnost nalazi ali i iznos ukupnog
godišnjeg poreza za taj objekat. U poreskim rješenjima nijesu naznačeni
matični brojevi vlasnika nepokretnosti niti njihove adrese.
Rješenja
se nalaze na sajtu podgorica.me u odjeljku „javno oglašavanje rješenja”.
Među onima kojima Uprava lokalnih javnih prihoda nije uručila poreska
rješenja su između ostalih vlasnici nepokretnosti u Bulevaru Svetog
Petra Cetinjskog, Ulici žrtava fašizma, u Doljanima, Bijelom polju,
Goljemadima, na Zlatici, Zabjelu…
U dokumentima je ispod uputstva o pravnoj zaštiti naznačeno i kada su ona objavljena.
–Datum
objavljivanja je 5. jul 2019. godine. Datum isteka roka 16. jul 2019.
godine. Neposredan uvid u obrazloženje rješenja može se izvršiti u
Upravi lokalnih javnih prihoda, Ulica Vuka Karadžića broj 16 kojom
prilikom poreskom obvezniku se na njegov zahtjev može predati primjerak
rješenja sa obrazloženjem – piše u svim rješenjima koje je potpisao Milan Šupić, direktor Uprave lokalnih javnih prihoda.
Nakon
što istekne rok koji je određen smatra se da je poresko rješenje
uručeno vlasniku. Uprava lokalnih javnih prihoda je 23. maja objavila
obaveštenja za sve poreske obveznike kojima nijesu uručena rješenja o
utvrđenom porezu na nepokretnost za 2018. godinu. Tada su objavljena
28.882 javna obavještenja u kojem je za svakog vlasnika nepokretnosti
ponaosob naznačeno ime i prezime, adresa kao i obavještenje da u roku od
deset dana dođu u Upravi lokalnih javnih prihoda i lično izvrše uvid u
poresko rješenje. Milan Šupić tada je objasnio zbog čega su se odlučili
na ovakav korak.
–Uprava lokalnih javnih prihoda Glavnog grada,
shodno članu 87 Zakona o upravnom postupku, vrši dostavljanje javnim
obavještavanjem rješenja o utvrđenom porezu na nepokretnosti za 2018.
godinu od 30. aprila 2018. godine. Budući da dostavljanje predmetnog
akta nije bilo moguće izvršiti na jedan od načina propisanih članova 84 i
85 Zakona o upravnom postupku, ova Uprava vrši dostavljanje akta javnim
obavještavanjem, odnosno njegovim objavljivanjem na oglasnoj tabli
Uprave, na internet stranici Glavnog grada i na portalu eUprave –
saopštio je ranije Šupić.
N.S.
U prošloj godini uručeno 79.271 rješenje
Uprava lokalnih javnih prihoda u prošloj godini uručila 79.271 poresko rješenje o utvrđenom porezu na nepokretnost. Kako je ranije saopštio Milan Šupić, Uprava nije uspjela da uruči 28.882 poreska rješenja, te su na internet stranici Glavnog grada okačili javna obavještenja za sve poreske obveznike kojima nijesu uručena rješenja o utvrđenom porezu na nepokretnost za 2018. godinu.
Advokati smatraju da se objavljivanje spiska poreskih obveznika po utvrđenom porezu na nepokretnosti za 2018. godinu na internet stranici Glavnog grada, kao i na oglasnoj tabli Uprave lokalnih javnih prihoda ne može smatrati da je dostava poreskih rješenja izvršena. Oni smatraju da su morala biti objavljena rješenja.
Rješenja se, kako su ranije kazali advokati moraju dostavljati lično u skladu sa članom 84 Zakona o upravnom postupku.
Izvor: dan.co.me