Месец: септембар 2019.

PLUŽINE –Drevni Manastir Svetoga Jovana Krstitelja i Preteče u mjestu Zagrađe nadomak Plužina napokon je obnovljen, a čin osvećenja danas je obavio mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije sa episkopima budimljansko-nikšićkim Joanikijem, zahumsko-hercegovačkim Dimitrijem, pakračko-bihaćkim Sergijem, pološko-kumanovskim Joakimom, mileševskim Atanasijem i raško-prizrenskim Teodosijem. Hram Sv. Jovana na Zagrađu sagrađen je u 15. vijeku i zadužbina je Stefana Vukčića Kosače, Hercega od Sv. Save. Vjekovima je bio gotovo u ruševinama, pa se njegova obnova i osvećenje smatraju među najvećim događajima u istoriji Pive.

– Ova svetinja, kao i mnoge druge, svjedok je da naš narod ima duboke korijene, duboko pamćenje, da uvijek stvara. I obnova ove svetinje je svjedok da ćemo obnoviti i mnoge druge, naročito sada mislim da ćemo i zaštititi i obnoviti porušene svetinje na Kosovu i Metohiji, da ćemo se sabrati oko naših svetinja i u Crnoj Gori i da će narod u Crnoj Gori sa svojim sveštenstvom, arhijerejima zaštititi svetinje koje mnogi žele da prisvoje i da će tu bezumnu priču jednom staviti „ad akta“ u prošlost. Ma bilo ko od zemaljskih vlasti, naročito od današnjih sekularnih vlasti koje zapravo vrlo često nemaju nikakve vjere, ne može biti gospodar niti naše vjere, niti naših svetinja, besjedio je juče episkop Joanikije.

U Zagrađe je prvi daleke 1996. godine došao mitropolit Amfilohije kada je sa tada malobrojnim narodom i započeo priču o obnovi zadužbine Vukčića Kosače. Crkva je tada imala samo zidove, sa očuvanom kupolom iz koje je nicalo drveće. Veliki trud i požrtvovanje u tom cilju uložio je iguman arhimandrit Lazar (Stojković) čije blagougodno djelo su prepoznali brojni Pivljani, ali i mnogi drugi. Nakon nešto više od dvadeset godina, manastirska crkva, sa koje je u nekom prošlom vremenu skinut limeni krov da bi se pokrila džamija u Foči, danas je vaskrsla u svom prvobitnom sjaju. Uz donatore i priložnike arhimandrit Lazar je, rekao je mitropolit, sve što bi zaradio kao freskopisac uložio u obnovu manastira, ugrađujući pritom u tu svetinju i sopstveni život. Ni nakon toliko vremena, iguman Lazar nema crnogorsko državljanstvo pa mu, kao i mnogim drugim sveštenoslužiteljima Mitropolije, od strane vlasti prijeti progonstvo.
Stefan Vukčić Kosača crkvu u Zagrađu gradio je s namjerom da u njoj bude sahranjen, ali su istorijske okolnosti odlučile drugačije. Odmah nakon gradnje svetinja je vrlo brzo zapustjela, a inače na brdu iznad nje uzdiže se i Kosačin Soko grad koji je svjevremeno bio prestonica Hercegovine.
Na jučerašnjoj svečanosti istaknuto je da će se u nekom doglednom vremenu i taj lokalitet, gdje takođe postoje ostaci jedne crkve, obnoviti, kao i Crkva Šćepanica, zadužbina Sandalja Hranića u kojoj su i njegovi zemni ostaci, a koja se nalazi na Šćepan Polju.
– Iako nas u opštini Plužine nema mnogo, na ovom mjestu pokazali smo da ima dosta darodavaca i ljudi koji žele da se sve svetinje koje su u Pivi pomažu i obnavljaju. Nadam se da će tako biii i ubuduće – rekao je predsjednik Opštine Plužine Mijuško Bajagić.
Bogat kulturno-umjetnički program u porti manastira, uz učešće folklornih ansambla, guslara, pjesnika i pjevačkih grupa pripremio je plužinski Centar za kulturu.

Medalje i gramate zaslužnima za obnovu hrama
Vladika Joanikije je juče odlikovao medaljama i arhipastirskim gramata najveće dobrotvore i priložnike Manastira Zagrađe. Zlatnu medalju Sv. velikomučenika i pobjedonosca Georgija prvog stepena uručio je arhimandritu Lazaru za obnovu i ukrašavanje manastira. Isto priznanje dobili su predsjednik Opštine Plužine Mijuško Bajagić, Todor i Koviljka Grubač, Radan Živković, Staniša Bakrač i Vasilije Blečić. Srebrna medalja Sv. Georgija pripala je porodici počivšeg Radenka Vučića, zatim Miroju Vukoviću, Joku Blagojeviću, Đorđiju Živkoviću, Branku Radojičiću, Radivoju Čaviću i Veljku Rikalu.

Arhipastirske gramate pripale su Opštini Plužine i njenom Komunalnom preduzeću, HE „Piva“, zatim komandiru policijske stanice Plužine Vladimiru Vojinoviću, Zlatku Roćenoviću (Granični prelaz Šćepan Polje), Miju Šimunu(Granična ispostava Šćepan Polje), Carinskoj ispostavi Hum, Željku Šljivančaninu, Vojislavu Pantoviću, Tadiji Bajoviću, BiljaniGašović, Aleksandru Živkoviću, Danilu Grubaču, Nebojši i Rajki Šipčić, Predragu Karabasilu, Mlađenu Vukoviću, Milenku Cicmilu, Savi i Vanji Kujundžić, Dejanu Popadiću, Ristu Grediću, Milinku Ivanoviću i Periši Đakoviću.

Koalicija za održivi razvoj (KOR) uputila je prošle sedmice zahtjeve, od kojih, kako su rekli, neće odustati, dok se ne ispune

Aktivisti organizacije KOR danas su na raskrsnici u centru Podgorice izašli sa natpisima „Zatrubi za spas crnogorskih šuma“ kojima su pozvali vozače da u znak protesta zatrube.

Akcija KOR-a traje od 10 do 11 časova.

Oni su pozvali sve koji su u automobilima u tom periodu da „zatrube za spas naših šuma“.

Koalicija za održivi razvoj (KOR) održala je prošle sedmice svegrađanski protest za spas ekološke Crne Gore.  Oni su uputili zahtjeve, od kojih, kako su rekli, neće odustati, dok se ne ispune.

Zahtjevi: 

1. Donošenje zakona o javnom interesu kojim se definiše da je ekološka država prioritetni pravac razvoja Crne Gore; 

2. Rješavanje ekocida u Pljevljima; 

3. Proglašavanje Sinjajevine regionalnim parkom prirode i odustajanje od namjere da se ta planina pretvori u vojni poligon; 

4. Obustavljanje izgradnje svih mini hidro-elektrana u Crnoj Gori i ukidanje subvencija za projekte te vrste; 

5. Rješavanje istorijskih ekoloških crnih tačaka – KAP, Termoelektrana Pljevlja, Toščelik..  

6. Donošenje akta o zaštiti rijeka Zeta, Cijevne i Morače; 

7. Sanacija devastiranog dijela korita rijeke Tare; 

8.  Zaštita Jadranskog mora od svih vidova devastacije 

9.   Utvrđivanje odgovornosti za štete učinjene životnoj sredini i

10. Smjena direktora Nacionalnih parkova Crne Gore Elvira Klice, zbog katastrofalnog stanja u nacionalnim parkovima.  Za svaki ispostavljeni zahtjev Koalicija za održivi razvoj spremna je Vladi Crne Gore da ponudi rješenje.

Izvor: Vijesti.me

HERCEG NOVI – Podizanjem zastave Federacije evropskih karnevalskih gradova na Sahat kulu, u Herceg Novom je počeo Dies Natalis, 39. rođendan najveće karnevalske porodice na svijetu. Na glavnom gradskom trgu okupili su se predstavnici iz 15 država u svečanim uniformama, među kojima članovi Internacionalnog borda Federacije. Prisutne su u ime grada pozdravili potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević i odbornica Tamara Vujović, kao i hercegnovska Gradska muzika i mažoretke.
Miloš Konjević je rekao da je organizacija 39. rođendana Federacije u Herceg Novom, i to u godini jubileja Praznika mimoze, važan događaj za grad.
Predsjednik Federacije Lars Algel iz Švedske, i potpredsjednik Josip Silov iz Hrvatske, nisu krili sjajne utiske o gradu i domaćinima. Algel je kazao da je Dies Natalis sjajna promocija za Herceg Novi i cijelu Boku „koja je prava karnevalska regija fantastične ljepote”.
Biti član Federacije znači biti u umrežen, imati kontakte i učestvovati u razmjeni sa drugim karnevalskim gradovima – istakao je Algel i poručio da FECC otvara svijet i nudi nevjerovatne mogućnosti koje sada i Herceg Novi može da koristi. Kako je zaključio, grad treba da nastavi da radi dobar posao, a cijela Federacija će pomoći da novski karneval bude što bolji.
Od danas će i zemlje čiji predstavnici nisu bili na Prazniku mimoze znati za vas jer će učesnici pričati o Herceg Novom, slika će obići svijet, a i mi kao Federacija objavićemo na svojim stranicama slike sa Dies Natalisa – kazao je Josip Silov.
Slijede sastanci Internacionalnog borda i potpisivanje sporazuma o saradnji Opštine Herceg Novi sa Federacijom.