Месец: август 2022.

 SVE PARTIJE U PARLAMENTU DA PODRŽE ČLANOVE SUDSKOG SAVJETA, MI SMO NAŠE ISPUNILI, OSTALO JE DO NJIH

Poslanik SNP-a #DraganVukić kazao je “Vijestima” da ako “padne” Vlada, tada treba pričati o novim modalitetima i vidjeti da li je moguće formirati novu vladu.

”Jer nekim partijama je trebalo samo sekund da odgovore da neće sa DPS-om, a ako bi se formirala tehnička ili neka nova Vlada, morali bi da budu sa njima u Vladi, odnosno, DPS bi imao najveći broj resora u toj novoj takozvanoj Vladi”.

On je istakao da je aktuelna, 43. manjinska Vlada bila ponuđena svima, na određenim principima.

”Ti principi su i dalje na snazi što se tiče SNP-a. SNP nije odustao od svojih programskih principa, a ni od onih principa zbog kojih smo ušli u 43.Vladu Crne Gore. Jedan od tih smo ispunili a to je potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC”.

Istakao je da je drugi princip Zakon o porijeklu imovine, treći popis stanovništva, evropska agenda, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, zatvaranje pregovaračkih poglavlja, a da sve to mora da prati bolji standard građana Crne Gore.

Aktuelna Vlada formirana je 28. aprila, i osim GP URA, čine je SDP, SNP, CIVIS i stranke manjinskih naroda. Parlamentarnu podršku, bez učešća u njoj, davao joj je DPS.

Vukić očekuje od svih partija u parlamentu da podrže članove Sudskog savjeta, “prvenstveno od onih koji su rekli da kad se potpiše Temeljni ugovor tada će glasati za članove Sudskog savjeta”.

”Mi smo ispunili naše, ostalo je do njih”.

NA UVREDE DEMOKRATA ODGOVORIĆU SAMO JEDNO: SVAKA VAM JE ISTINA TAKVA!

Dok sam se ja trideset godina borio protiv DPS režima, moja porodica i ja ispaštali više puta zbog toga, čak trpio i policijsku torturu, ljudi iz vaših redova su koristili stanove SNP-a po Beogradu, pomažući vam da postanete političari preko naše „grbače“. Ali moram istaći da niste dobri ispali, šteta za naš rad i trud na vama.

To koliko sam ja, kako rekoste, osvjedočeni i najtvrđi DPS-ovac među funkcionerima SNP-a, morate još jednom dobro provjeriti, jer vam je svaka istina takva.

Za svoje lične neuspjehe ne krivite SNP, jer ću vas podsjetiti da ste i tokom trajanja Krivokapićeve Vlade, bili kočničari donošenja najbitnijih odluka za Crnu Goru, i na taj način vraćajući u život organizovani kriminal i korupciju.

Sva prilika je da vas ne boli samo potpisivanje Temeljnog ugovora i to što smo mi ispunili svoj cilj, nego vas boli kao i DPS, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije koju je ova Vlada sprovela.

Ali, neću vam uzeti za zlo, jer iza svega ovoga stoji samo jedan čovjek, a nije Aleksa Bečić. I mogu vam reći da vas vodi pogrešnim putem, u političku stranputicu.

To koliko sam ja bio „loš“ za svoj grad i koliko je politika SNP-a bila „loša“ govori činjenica da sam kao nosilac liste osvojio najveći broj mandata i da je SNP u Beranama najjača politička partija, i to vas boli – znam.

Ali smo na kraju srećni što više nismo sa vama u koaliciji, jer to koliko ste dobri koalicioni partneri govori činjenica da sklapate dogovore samo tamo gdje vam odgovara, a tamo gdje vam nismo potrebni rušite koaliciju kao što ste to sada uradili sa DF-om u Herceg Novom.

Toliko o vama i vašoj politici.

#MaricaJanković danas je imenovana za v.d. direktorice Doma zdravlja Berane od strane ministra zdravlja Dragoslava Šćekića.

Rođena u Beranama, gdje je pohađala osnovnu školu i Gimnaziju „Panto Mališić“. Nosilac je diplome Luča.

Pravni fakultet je završila u Beogradu.
Sa zvanjem diplomiranog pravnika radila je u advokatskoj kancelariji u Beranama i bila sekretar osnovne škole.

Pravosudni ispit je položila 2018. godine i iste godine advokatski ispit u Podgorici.
Do imenovanja na funkciju v.d. direktorice Doma zdravlja radila je na poslovima v.d. pomoćnika sekretara Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora Opštine Berane.

Udata je i majka dvoje djece.

Da podsjetimo, zbog zatečenog lošeg stanja u Domu zdravlja Berane, ostavku je podnio Mladen Stijović koji je na to mjesto imenovan 28. jula.

Izvor: Budim info

Ministarstvo finansija je u ime Vlade sprovelo potrebne aktivnosti i definisana postupanja saglasno odluci izvršne vlasti o dobrovoljnoj likvidaciji preduzeća Montenegro Works (MW).

– Do kraja tekućeg mjeseca, a nakon godišnjih odmora u državnoj upravi, u Vladi se priprema informacija oko zaokruženih aktivnosti skraćenog postupka doborovoljne likvidacije, a slijedeći podatak da su se u račun Državnog trezora, nakon brisanja društva iz registra privrednih subjekata, prenijela novčana sredstva u iznosu neznatno većem od 325.000 eura – navodi se u saopštenju.

Vlada uz resorno Ministarstvo je, kako su kazali, odgovorna da pokrene snažni reformsko-administrativni ciklus izmjena i unaprjeđenja poslovnih procesa unutar resorne uprave, s ciljem jačanja jednoobraznog i neselektivnog pristupa poreskim obveznicima, uz puni razvoj neophodnih modela saradnje kao i objektivnog razvoja IT sistema.

– Vlada je odlučna da zaokruži okvir dosljednog, zakonski-utemeljenog praćenja i analize fiskalnih rizika privrednih društava u državnom vlasništvu – rekli su iz Ministarstva.

U tom resoru smatraju da je cilj umanjenja pozadinskih i ostalih političkih netransparentnosti u i oko imenovanja organa upravljanja privrednih društava u većinskom vlasništvu države potrebno realizovati u korist pažljivog upravljanja državnom imovinom, kao i zbog benefita ukupnom ekonomskom razvoju u Crnoj Gori.

Izvor: Ministarstvo finansija

 GRAĐANI DA NE BRINU, SIGURNA ISPLATA ZARADA, PENZIJA I SOCIJALNIH DAVANJA

On je u intervjuu Politici kazao da će Ministarstvo finansija obezbijediti stabilne i održive javne finansije, uz sve izazove na domaćem terenu i sve teškoće spolja koje su posljedica rata u Ukrajini.

“Obaveza Vlade je da građane sačuva od inflatornih šokova u najvećoj mogućoj mjeri, odgovornim upravljanjem i mjerama koje se sprovode, unapređuju i dodaju u skladu sa potrebama građana i privrede i mogućnostima državne kase”, rekao je Damjanović.

On je naveo da mnogo veće i finansijski jače države trpe posljedice i pripremaju se za moguće jesenje dodatne šokove.

“Pojedine mjere, poput prepolovljenih akciza na gorivo i smanjenje poreza na dodatu vrijednost (PDV), već daju rezultate. Djelovaćemo proaktivno i država će uraditi sve što može da zaštiti i građane i privredu”, poručio je Damjanović.

On je najavio da će pojačati, između ostalog, podršku penzionerima, jednoj od najugroženijih kategorija stanovništva, nepravedno zapostavljanoj i zakidanoj godinama.

“Primanja najvećeg broja penzionera debelo kaskaju za minimalnom zaradom i podnose najveći teret nove poreske politike, što je nedopustivo. Radimo na tome da minimalna penzija bude 60 odsto minimalne zarade. Uz postojeće mjere, plan je da se penzionerima obezbijedi jednokratna podrška”, rekao je Damjanović.

Minimalna penzija biće povećana u septembru, pa u januaru, da bi dostigla 270 EUR. Već nakon ta dva koraka, granica minimalne penzije bi iznosila 60 odsto minimalne plate.

Damjanović je kazao da je Vlada spremna ukoliko bude najava nestašica ili dodatnih cjenovnih šokova.

“Posebno je važno to što ćemo teret krize iznijeti bez povećanja opšte stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) od 21 odsto ili drugih, dodatnih poreskih opterećenja”, dodao je Damjanović.

On je, odgovarajući na pitanje kada se može očekivati suštinski rebalns budžeta, saopštio da je on planiran u septembru.

“Tehnički je spreman, a jedini razlog zašto nije usvojen krajem jula je procjena da treba sačekati efekte ljetnje turističke sezone. Nije tačno planiran budžet za ovu godinu, imamo novonastale obaveze kao posljedica konstituisanih obaveza. Deficit za ovu godinu nije dobro predviđen, jer su projektovani fiktivni prihodi, koji nemaju zakonskog pokrića”, objasnio je Damjanović.

On smatra da se moraju naći nove mjere fiskalne konsolidacije. Ova Vlada, prema njegovim riječima, želi da bude i podrška privredi, da odmrzne strateške projekte, uz prioritet da očuva i unaprijedi standard građana.

“Moramo biti realni i ponašati se u skladu sa guberom – da se pružimo koliko je realno, jer od bajke se ne živi. Sve što se radi mora da bude održivo u budžetu i da to korespondira sa rastom ekonomske aktivnosti i produktivnosti”, rekao je Damjanović.

On je, govoreći o iznosu koji fali crnogorskom budžetu i potencijalnom zaduživanju kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), naveo da je utvrđeno da crnogorskom budžetu fali oko 170 miliona EUR za ovu godinu.

“Projekcija da će u ovoj godini za to i stvaranje fiskalne rezerve na početku naredne godine biti neophodno do 270 miliona. Potrebno je obezbijediti i nedostajući novac za narednu godinu koja je puna neizvjesnosti. Ministarstvu finansija je najvažnije da obezbijedi najpovoljniju moguću pozajmicu”, rekao je Damjanović.

On je kazao da su fokusirani na saradnju sa međunarodnim institucijama poput Svjetske banke, Evropske investicione banke (EIB), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i sa domaćim likvidnim bankama.

“Obveznice nećemo emitovati, jer kamata nije povoljna”, dodao je Damjanović.

Crna Gora sada, kako je rekao, ne pregovara sa MMF-om o zaduženju, a u razgovorima sa tim značajnim partnerom bili su otvoreni da čuju sve mogućnosti koje bi država kao članica MMF-a mogla da koristi usljed eventualne potrebe.

“Vidjećemo da li će i kada eventualno biti finansijskog aranžmana i po kojim uslovima. Ono što je sigurno, ni u jednoj opciji ne bismo pristali na smanjenje plata i penzija”, rekao je Damjanović.

On je, na pitanje šta namjerava da uradi da u budžet “kaplje” novac, s obzirom na to da država gubi ozbiljan dio prihoda na tržištu prometa naftnim derivatima i igara na sreću zbog neadekvatnog zakonskog okvira, odgovorio da državni budžet gubi, ali da je to istovremeno uspješna mjera, s obzirom na to da Crna Gora predvodi države sa najnižim cijenama goriva u regionu.

“Do polovine jula budžet je uskraćen za deset miliona EUR akciznih prihoda od goriva, ali je tih deset miliona direktna podrška građanima i privredi da bi normalno funkcionisali. Bez obzira na smanjenje cijena goriva na berzi koje smo imali nakon dužeg niza poskupljenja i povećanja cijene, ostao sam i ostali smo pri namjeri da do 30. avgusta, do kraja sezone imamo umanjenje polovine akcizne obaveze, što je oko 22 centa i direktni je interes potrošača”, naveo je Damjanović.

On smatra da je to dobra poruka i kao jedna vrsta dodatne ‘turističke ponude’, da Crna Gora budemo cjenovno konkurentna i da to osjete i turisti.

Damjanović je, govoreći o poreskom dugu, kazao da je on značajno uvećan od momenta kada je prekinut njegov šestomjesečni mandat u Upravi prihoda i carina do izbora direktora na javnom konkursu.

“On iznosi oko 600 miliona, a kad sam bio u Upravi bio je oko 440 miliona EUR. Porastao je dijelom zbog metodologije obračuna zarada”, objasnio je Damjanović.

On je ocijenio da je apsolutno neophodna veća odgovornost, posebno javnih funkcionera, i da rad konstantno bude usmjeren u javnom interesu. Evidentno je da je bilo privilegovanih u dugogodišnjem periodu, jer im je “moglo biti” da gomilaju dugovanja.

“Najvažnije je da se pokušaji zloupotrebe sprečavaju na vrijeme, a svi će najbolje pokazati patriotizam tako što će zaštita budžeta svih poreskih obveznika i plaćanje obaveza biti iznad svega. Nadam se da će vladavina prava zaživjeti, posebno uz promjene u tužilaštvu i potrebnu političku zrelost da se dođe do najboljih, najkompetentijih, nezavisnih rješenja za nosioce najodgovornijih funkcija u pravosuđu”, rekao je Damjanović.

On je, govoreći o radu kompanije Montenegro Work (MW), kazao da je Vlada donijela nedavno odluku o dobrovoljnoj likvidaciji tog preduzeća iz više razloga, a prije svega zbog činjenice da skoro godinu funkcioniše neodrživo, ali i nezakonito.

“Model rada MW-a bio je premnogo novca za čitanje već dostupnih revizija. Nema opravdanog razloga da ta firma na ovaj način nastavi da posluje, uz korišćenje i trošenje državnih resursa”, smatra Damjanović.

Vlada će, u saradnji s međunarodnim partnerima, napraviti mehanizam za nadzor nad upravljanjem državnim kompanijama koji je održiv i zakonom zasnovan.

“Do kraja godine je planirano formiranje fiskalnog savjeta kroz sistemski Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i odgovarajuće direkcije u Ministarstvu finansija koja će se baviti fiskalnim rizicima državnih preduzeća, što je i imperativni zahtjev naših evropskih partnera. Time ne da ćemo nadomjestiti ovo što je ova firma do sada uradila, nego ćemo mnogo više uraditi i prevazići njihov angažman u smislu onoga što država može da radi”, rekao je Damjanović.

On je, govoreći o nezadovoljstvu lokalnih samouprava načinom ubiranja sredstava za budžet, kazao da je nova poreska politika uticala negativno na lokalne samouprave, posebno one siromašnije.

“Potrebno je sistemsko rješenje za taj problem, umjesto što je ostavljen “otprilike iznos” za pokrivanje razlike koju trpe crnogorske opštine”, naveo je Damjanović.

Opštine su za tri mjeseca ove godine izgubile 2,67 miliona EUR prihoda, zbog čega je Vlada taj novac nadoknadila iz tekuće budžetske rezerve.

“Za pokriće gubitaka opština po osnovu manje prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica, prireza na dohodak fizičkih lica i Egalizacionog fonda, planirano je 15 miliona EUR iz budžetske rezerve, koja nema toliko novca za ovu namjenu, uzimajući u obzir potrošeno i predviđena plaćanja iz rezerve. I u julu je odlučeno da im se nadomjesti 3,44 miliona EUR za april i maj”, precizirao je Damjanović.

On je, na pitanje da li se ukidanjem doprinosa za zdravstvo marginalizovao Fond za zdravstveno osiguranje, kojem u ovom trenutku treba blizu 70 miliona EUR, odgovorio da je na taj način stvorena jedna vrsta neizvjesnost u njegovom finansiranju.

“Značajna i krupna odluka je donijeta bez analiza, a čime se dovelo u pitanje finansiranje zdravstvenih usluga i otvorio put za privatne zdravstvene ustanove”, rekao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, u ozbiljnom dvomjesečnom radu da skeniraju stanje i dođu do pravih bilansa, ispostavilo se i da fali oko 65 miliona EUR za funkcionisanje Fonda.

“To ćemo obezbijediti i, u saradnji sa Fondom i resornim ministarstvom, doći do održivih rješenja za funkcionisanje državnog zdravstvenog sistema”, zaključio je Damjanović.

VRIJEDI LI IZJAVA ČASTI BEČIĆEVIH DEMOKRATA?

Nema toga građanina Crne Gore koji nije čuo javno obećanje funkcionera Bečićevih Demokrata da svojom čašću i ličnim integritetom garantuju da nikada neće podržati Demokratsku partiju socijalista, niti će, radi vršenja vlasti, biti u koaliciji ili činiti skupštinsku većinu sa DPS-om. Ovu izjavu časti, Demokrate su potpisale 2019. godine.

Građane Crne Gore danas zanimaju odgovori Bečićevih Demokrata na sledećih pet pitanja:

Da li su Bečićeve Demokrate spremne da, suprotno izjavi časti koju su sami potpisali, sa DPS-om ruše reformsku Vladu Crnu Gore, u kojoj maltene svaki njen segment postiže ozbiljne uspjehe, završavajući obaveze bez obzira na zatečeno loše stanje, kako u pravnom smislu, tako i u finansijskom.

Da li su Bečićeve Demokrate spremne da, suprotno izjavi časti koju su sami potpisali, podrže inicijativu DPS-a da se sruši Vlada Crne Gore zato što je, kako je DPS i obrazložio svoju inicijativu za raspravu o povjerenju Vladi, ova Vlada potpisala istorijski Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom?

Da li je za Bečićeve Demokrate izjava časti, koju su sami potpisali, danas postala bezvrijedni dokument na putu rušenja Vlade Crne Gore sa DPS-om?

Da li je budućnost Bečićevih Demokrata u striktnom pridržavanju izjave časti, koju su sami potpisali, ili u direktnom političkom savezništvu sa DPS-om koje bi Demokrate usmjerile na put političkog beščašća?

Da li su Bečićeve Demokrate svjesni činjenice da glasanjem za pad Vlade Crne Gore zajedno sa DPS-om glasaju za obustavljanje najsnažnije borbe protiv organizovanog kriminala koja je postojala u istoriji crnogorske politike?

Odgovori na ova pitanja čine suštinu razumijevanja inicijative DPS-a za rušenje Vlade Crne Gore koja može biti ostvarena samo ukoliko Bečićeve Demokrate pogaze svoju izjavu časti o tome da neće podržavati DPS i da DPS-om neće činiti skupštinsku većinu.

Zato je osnovna stvar da Bečićeve Demokrate građanima odgovore na ovih pet pitanja. Pa izvolite gospodo, saopštite građanima Crne Gore vaše odgovore na ova pitanja.

Bečićeve Demokrate podsjećamo i na činjenicu koja je dobro poznata građanima Crne Gore – da poslanici Socijalističke narodne partije nisu glasali ni za rušenje Krivokapićeve vlade ni za smjenu Alekse Bečića sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore i da smo u prvih sto dana ove Vlade ostvarili naš prioritet broj jedan a to je potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom. 

PROMIJENIĆE SE STOTINE VLADA, ALI UPAMĆENA OSTAJE ONA KOJA JE POTPISALA TEMELJNI UGOVOR

Socijalistička narodna partija je uvijek ostala dosledna u svojim obećanjima i svojim stavovima, to smo dokazali više puta.

Dug je bio put da ostvarimo svoj cilj, da ispunimo volju građana, taj je put bio i trnovit za SNP, ali istrajali smo i ponosno ističemo da je jedan od naših uslova za ulazak u Vladu ispunjen, a to je Temeljni ugovor.

Prema saznanjima, Demokrate će glasati za obaranje 43. Vlade Crne Gore i na taj način resetovati DPS, poništiti Temeljni ugovor, ponovo uspostaviti neprijateljski odnos prema Srbiji, spriječiti ulazak Crne Gore u Otvoreni Balkan, zaustaviti evropski put Crne Gore.

Ovim činom bi Demokrate opet, po ko zna koji put, spriječile izbor članova Sudskog savjeta i na taj način usporile suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije protiv kojih se ova Vlada itekako borila.

Govorili su sve vrijeme da je SNP taj koji je izdao izbornu volju građana od 30. avgusta, potpisivanjem Temeljnog ugovora dokazali smo da smo jedino služili volji građana Crne Gore, sada nam je svejedno. Mi smo jedan od naših prioriteta ispunili i ponosni smo na to.

Nikako ne smijemo zaboraviti činjenicu da je DPS istakao da je prioritet nad prioritetima njihovog čina rušenja Vlade i daljeg političkog djelovanja poništavanje Temeljnog ugovora sa SPC, u šta će im, po mojim saznanjima Demokrate i pomoći.

Naše bratske odnose sa Srbijom narušio je Milo Đukanović, DPS i njihovi sateliti, ali Joković i Abazović nakon toliko vremena su uspjeli da ih obnove i poprave, sada ćemo se, djelovanjem DPSa i njihovih satelita, vratiti na isto!

Pa pitam sada, ko je satelit Demokratske partije socijalista, ko je izdajnik, ko se sve vrijeme koleba u donošenju odluka i iskazivanju stavova!?

Mi smo ponosni na ono što smo uradili, i bilo kako bilo, mogu se promijeniti stotine Vlada, ali samo će 43. Vlada na čelu sa premijerom Dritanom Abazovićem i ministrima SNP ostati upamćeni po tome da su riješili pitanje Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori! Pitanje koje je otvoreno prije deset godina, pitanje koje niko do sada nije imao hrabrosti da riješi.

Nije nam čudno što Demokrate mijenjaju svoj stav prema DPS-u, bilo bi čudno da ostanu dosledni u onim svojim predizbornim izjavama da neće sa DPS-om. Bilo bi čudno da uopšte imaju stav, jer od njih to nismo navikli.

U Beranama smo bili u koaliciji sa DF-om i Demokratama, ovog puta smo zaobiđeni kada je u pitanju lokalna samouprava i prihvatili to kao trenutnu realnost, politički i dostojanstveno. Bez, narodski rečeno, kukanja i prenemaganja kao što je to slučaj sa Demokratama na državnom nivou.
Mi smo ponosni i na ostvareni rezultat u Beranama, na to što smo postali najjača politička snaga u gradu, a u trenutku kada su nas svi napadali i kada smo bili po mnogima „otpisani“ . I vratićemo se još jači, jer je vlast u Beranama magla i prašina.

Ponosan sam na potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC i na to što smo ostali dosledni!

POD LUPOM KRIVIČNA DJELA POČINJENA OD 2000. GODINE

Ukoliko Zakon o porijeklu imovine bude usvojen, pod lupu mogu doći i krivična djela počinjena i prije više od 20 godina, kazao je za Dnevnik Televizije Crne Gore ministar pravde #MarkoKovač.Krivično djelo „stvaranje kriminalne organizacije“ prepoznato je u Crnoj Gori 2010. godine, i predlagači smatraju da je optimalno rješenje da se definiše da provjere mogu da budu vezane za period deset godina prije ili poslije izvršenja krivičnog djela. „Njegova vremenska odrednica će biti deset godina prije i/ili poslije izvršenja krivičnog djela iz oblasti organizovanog kriminala, što znači da će u opseg djelovanja kako finansijske istrage, tako i kasnije kroz mogućnost pokretanja trajnog oduzimanja imovinske koristi biti djela koja su počinjena negdje u periodu od 2000. godine pa dalje“, kazao je Kovač. Nacrt zakona predviđa i oduzimanje sporne imovine i prije pravosnažne presude.Za to je, kako je potvrdio Kovač, dovoljno da ona bude vrijedna najmanje 50.000 eura i da Specijalno državno tužilaštvo podigne optužnicu.“Moram da naglasim da smo paraleno sa ovim izmjenama radili i na izmjenama Zakona o krivičnom postupku gdje smo predvidjeli drugaičiju dinamiku potvrđivanja optužnice, tako da će taj postupak sada ići mnogo brže imajući u vidu da više neće postojati ročište za potvrđivanje optužnice, već će taj dio biti izmijenjen kroz žalbeni postupak“, kazao je Kovač. Nacrt zakona tretira i slučajeve obustave finansijske istrage.Nakon što se utvrdi da ne postoje uslovi za oduzimanje imovine, tužilac sa spisima predmeta obavještava poreski organ koji dalje preuzima slučaj.“Pored toga što se finansijska istraga neće zaključiti kroz vođenje postupka za trajno oduzimanje imovnske korisiti, tu se priča ne završava, nego se predmet ustupa poreskom organu“, kazao je Kovač.Kovač smatra da je dobijen kvalitetan tekst koji će već krajem sedmice biti pred ekspertima Evropske komisije.Ministar očekuje da od njih, krajem septembra, Vlada dobije zeleno svijetlo kako bi se išlo ka usvajanju tog zakona u parlamentu.

PREČIŠĆENA LISTA STEČAJNIH UPRAVNIKA DOSTAVLJENA PRIVREDNOM SUDU

Diskriminatorska podjela stečajnih predmeta po nalogu bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića bila je uvod u izmjene i dopune zakona o stečaju koje su zvanično stupile na snagu 18. januara ove godine. Uvedeno je pravilo da se upravnik bira metodom slučajnog odabira kako bi se garantovala ravnomjerna zastupljenost svih licenciranih stečajnih upravnika.

Druga bitna novina je obavezno licenciranje svih stečajnih upravnika, odnosno, polaganje stručnog ispita pred posebnom Komisijom koju formira Ministarstvo pravde.

Ovo je posebno zasmetalo jednom broju stečajnih upravnika bliskih Jovaniću, pa je kako je saopšteno iz Privrednog suda 31. marta, organizovan sastanak Jovanića sa predstavnicima Komore stečajnih upravnika koji su Jovaniću saopštili da su podnijeli inicijativu Ustavnom sudu za pokretanje postupka ocjene ustavnosti odredbi u Zakonu o stečaju koje se odnose na produženje licence stečajnih upravnika, ispit provjere znanja za stečajne upravnike, kao i rokove za podnošenje prijave i polaganje ispita.

Podsjetimo, Ustavni sud je 2018. godine u slučaju sudskih tumača odlučio da je u skladu sa Ustavom rješenje iz Zakona o tumačima, po kojem su sudski tumači ponovo morali da polažu ispit ukoliko su željeli da nastave da se bave tim poslom, smatrajući da se ne radi o stečenom pravu, već da država ima ovlašćenje da propiše ponovnu provjeru znanja.

Iz Ministarstva pravde kojim rukovodi #MarkoKovač kazali su da su se na listi stečajnih upravnika 18. februara nalazila 223 upravnika od kojih je 114 predalo prijavu za provjeru znanja, a ostalih 109 koji nijesu podnijeli prijavu izbrisano je rješenjem ministarstva.

”Prečišćena lista je dostavljena Privrednom sudu. Dakle, 114 stečajnih upravnika se trenutno nalazi na listi i njih Privredni sud može angažovati u stečajnim postupcima”, istakli su iz Ministarstva pravde.

Na pitanje da li ovaj broj zadovoljava potrebe Privrednog suda i može li doći do zastoja u otvaranju i sprovođenju stečajnih postupaka iz Ministarstva pravde su kazali da je to pitanje za Privredni sud.

Ministarstvo je 3. juna objavilo poziv za organizovanje još jednog roka za polaganje stručnog ispita za stečajne upravnike.

Na prečišćenoj listi stečajnih upravnika nema Zejaka, Lješkovićke, Jovićke, Radinovića i Mrvaljevića koji su uhapšeni u akciji SDT-a.

BOLNICAMA U BERANAMA I KOTORU OPREDIJELJENO 387.200 EURA ZA NABAVKU MAMOGRAFA

Berane će postati centar za invazivnu hemodinamsku obradu kardiovaskularnih bolesnika za sjeverni, a Kotor za južni region CG

Vlada je ukinula Odluke o načinu i uslovima raspodjele novčanih sredstava prikupljenih donacijama radi ublažavanja i suzbijanja posledica nastalih usled epidemije zarazne bolesti kovid-19, a neutrošena sredstva od 5.160.000 eura Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore preusmjeriće na glavni račun državnog trezora.

Ministarstvo finansija je dobilo zaduženje da raspodijeli novčana sredstva u okviru potrošačke jedinice Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, po specifikaciji Ministarstva zdravlja.

Sredstva će biti raspodijeljena za bolnice u Baru, Kotoru, Bijelom Polju, Risnu, Kliničkom centru Crne Gore i Domu zdravlja Cetinje. Najviše sredstava i to preko 2,2 miliona eura opredijeliće se za nabavku angio-sale u bolnicama u Kotoru i Beranama.

„Cilj je razvoj savremene kardiologije kako na sjeveru, tako i na jugu države, kao i smanjenje priliva kardioloških pacijenata u Angio-centar Kliničkog centra Crne Gore. Berane će postati centar za invazivnu hemodinamsku obradu kardiovaskularnih bolesnika za sjeverni, a Kotor za južni region Crne Gore, jer i jednoj i drugoj opštini gravitiraju pacijenti iz brojnih okolnih opština“, navodi se u obrazloženju odluke o raspodjeli novca.

Kupuju dva mamografa

Bolnicama u Beranama i Kotoru opredijeljeno je i 387.200 eura za nabavku mamografa.

Skrining raka dojke se od 23. decembra 2015. godine sprovodi u četiri opštine u Crnoj Gori (Podgorica, Danilovgrad, Cetinje i Kolašin). Da bi se proširio na nacionalni nivo, potrebno je nabaviti dva digitalna
mamografa i to za OB Kotor koji bi zadovoljio potrebe južne regije i OB Berane za potrebe sjeverne regije. S obzirom na to da je mamografija primarni skrining test u skrining programu raka dojke, na taj način bismo se približili ciljanoj populaciji jer nije realno očekivati da se žene iz Pljevalja skriniraju u KCCG, povećao bi se broj žena kod kojih se bolest otkrila u najranijoj fazi, te smanjili troškovi lijećenja. Ukupno 339 žena i tri muškarca oboljela su od raka dojke 2013. godine. Svaka peta žena preminula od maligne bolesti, preminula je zbog raka dojke (642 žene, 127 žena umrlo od raka dojke, 2013. godine) – navodi se u obrazloženju.

Iznos od 758.809 eura opredijeljen je za kupovinu magnetne rezonance u Opštoj bolnici u Baru, jer ta ustanova ne posjeduje uređaj, a veliki broj pacijenata ima potrebu za ovom uslugom. Kupovinom uređaja za Bar smanjiće se pritisak i na KCCG. Barska bolnica dobiće i 251.966 eura za nabavku hitne opreme.

– Postojeća oprema, kao što su laparoskopski stub, operacioni stolovi, set instrumenata za laparoskopiju i aparatura za Službu anesteziologije je dotrajala i ima polovičnu funkciju. Nabavka navedene opreme osavremenila bi i unaprijedila rad OB Bar i dovela do poboljšanja kvaliteta rada i zdravstvene zaštite pacijenata – navodi se u odluci o raspođeli.

KCCG će doviti 463.000 eura za komoru za citostatike, softver sa licencama za doktore, a dodatnih 60.516 eura za video-endoskopski stub sa 4K monitorom. Osim toga, dobiće i 121.421 euro za skrining za nopvorođenčad.

Opšta bolnica Bijelo Polje sredstvima od donacija za suzbijanje korone takođe će riješiti dio problema. Njima je opredijeljeno 259.640 eura za digitalni RTG i sanitetsko vozilo.

Postojeći RTG nije digitalni, star je preko 14 godina. Zbog efikasnog rada radiološke dijagnostike, neophodna je nabavka novog digitalnog RTG aparata. Sanitetska vozila u OB Bijelo Polje su dotrajala sa kilometražom od preko 500.000 km, pa će kupovina novog vozila omogućiti bezbjedan transport i zbrinjavanje pacijenata – navodi se u odluci.

Dom zdravlja Cetinje dobiće 330.000 eura za rekonstrukciju jer su na objektu evidentirana oštećenja koja utiču na prodor atmosferske vode i stvaranje vlage, što u velikoj mjeri otežava korišćenje prostorija. Specijalnoj bolnici Risan opredijeljeno je 325.246 eura od kojih treba da nabave RTG digitalni aparat visoke klase, jer je postojeći više puta servisiran, a zbog tehnološkog napretka za postojeći uređaj na tržištu već dvije godine nema RTG filmova. Osim toga, nabaviće i reanomobil s obzirom na svakodnevnu potrebu za transportom teških pacijenata, vozilo je ustanovi neophodno.

Izvor: DAN