Аутор: Snp Online

Humanitarna akcija doniranja školskog pribora za djecu u Dječjem domu Mladost u Bijeloj aktuelna je još samo nekoliko dana i to u pet knjižara ne teritoriji Podgorice. Kako navode iz organizacije, pribor je do 14. avgusta moguće donirati u četiri gradske knjižare- na Trgu nezavisnosti, preko Morače i u tržnim centrima Delta i Gintaš, kao i u knjižari preko puta OŠ „Dr Dragiša Ivanović” na Zlatici.
– Ukoliko ima još ljudi dobre volje koji žele da doprinesu akciji koju smo simbolično nazvali „Za njihovu srećniju budućnost” mogu to učiniti do utorka, 14. avgusta. Već 16. krećemo da tu djecu obradujemo sa svime što smo za njih prikupljali. Paralelno sa ovom akcijom imali smo i akciju prikupljanja garderobe za tu djecu i već smo prikupili toliko paketa da ne znam kojim prevoznim sredstvom ćemo to sve uspjeti da im odnesemo ali jedva čekamo. Jako smo zadovoljni odzivom i vjerujem da će poziva i pomoći biti još do 14. avgusta, do kad traje akcija – navode iz organizacije.
Istakli su i da su do sada prikupili školskog pribora-olovki, pernica, lenjira i drugih u vrijednosti od 400 eura, a da garderobe ima u desetinama paketa.

Opština Žabljak donijela je odluku da sve đake koji pohađaju prve, druge, treće i četvrte razrede u OŠ „Dušan Obradović“ u Žabljaku i OŠ „Vuk Knežević“ u Njegovuđi daruje kompletima udžbenika, kazao je „Vijestima“ predsjednik Opštine Veselin Vukićević.

„Na ovaj način dajemo doprinos njihovom uspješnom školovanju. Iako je to možda simbolično nadam se da smo pomogli i njihovim roditeljima jer nijesu mala sredstva koja oni izdvajaju za kupovinu svega što đacima treba za školu“, kazao je Vukićević, i dodao da je Opština budžetom predvidjela sredstva za ovu namjenu kao i sredstva za stipendiranje studenata i nagrađivanje najboljih svršenih osnovaca i srednjoškolaca.

Izvor: Vijesti.me

Sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo, rekla je da namjeravaju da se broj đaka koji dobijaju besplatne knjige iz godine u godinu povećava, a u konačnom da lokalna uprava obezbijedi komplete za sve osnovce

Opština Herceg Novi obezbijedila je besplatne komplete udžbenika za 1.054 učenika prva tri razreda osnovne škole.

Iz Opštine su saopštili da je proteklih godina lokalna uprava poklanjala knjige svim prvacima na teritoriji Herceg Novog, ali da će ove godine poklon udžbenike prvog dana škole dobiti svi đaci prva tri razreda osnovnih škola „Dašo Pavičić“, „Milan Vuković“, „Ilija Kišić“ i „Orjenski bataljon“.

Komplet udžbenika je obezbijeđen za ukupno 1.054 učenika – 337 u prvom razredu, 334 u drugom i 383 u trećem razredu.

„Opština Herceg Novi na ovaj način obezbjeđuje vrijedan i koristan poklon mladim sugađanima koji su krenuli putem obrazovanja, ali i značajno pomaže njihovim roditeljima“, navodi se u saopštenju.

Sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo, rekla je da namjeravaju da se broj đaka koji dobijaju besplatne knjige iz godine u godinu povećava, a u konačnom da lokalna uprava obezbijedi komplete za sve osnovce.

Osim udžbenika, Opština će obezbijediti i kompletan đački pribor za učenike iz porodica sa lošijim materijalnim stanjem.

Izvor: Vijesti.co.me

Nakon dvoipočasovne rasprave na vanrednoj Skupštini u Herceg Novom, o alarmantnoj situaciji u Opštoj privatnoj bolnici Meljine, pune politikanstva i demagogije, iskristalisala su se tri novo-stara zaključka o kojima su se odbornici javno izjašnjavali.

Sa 17 glasova vladajuće koalicije usvojen je zaključak Dragane Stanišić iz SNP-a, da Skupština opštine predloži Vladi Crne Gore da pored finansiranja izvršenih usluga, preuzme i finansiranje zarada zaposlenih do okončanja sudskog spora sa Atlas grupom, kao i da predloži Skupštini Crne Gore donošenje lex specijalisa kojim bi bili stvoreni pravni uslovi za rješenje problema Bolnice Meljine.

Potrebnu većinu nijesu dobila dva zaključka odborničkog kluba DPS-a, da Opština opredijeli jedokratnu pomoć za isplatu dvije mjesečne plate zaposlenima u Bolnici Meljine, zbog javnog interesa nastavka nesmetanog funkcionisanja zdravstvene ustanove. Takođe nije prošao ni zaključak da Opštna Herceg Novi prati dešavanja u Bolnici i najmanje jednom u 3 mjeseca organizuje SO na tu temu.

Obrazloženje Slobodana Radovića Kruša da je DPS bio uzdržan oko prvog zaključka, jer Vlada ne može prihvatiti da finansira plate privatnoj ustanovi, a onda i predsjedika Skupštine, Miloša Bigovića da je on bio uzdržan oko predloga DPS-a da Opština obezbijedi 2 plate osoblju, jer se ne smije dozvoliti da neko ko se zadužio sa 100 miliona eura na takav način ispravlja greške, dovoljno govori o odnosu pema ovoj ustanovi, moći i nemoći lokalne vlasti da spasi Bolnicu.

Inače, vanredna Skupština je počela ocjenom predsjednika dr Miloša Bigovića da je nedolazak pozvanih predstavnika Vlade, Atlas grupe i menadžmenta Bolnice,  “krajne neodgovorno, neprofesionalno i neljudski”, ali ne prema odbornicima, već prema građanima Herceg Novog. Podsjetio je da je, bez obzira ko je u Opštini bio na vlasti, grad imao uvijek jedinstven stav i podržavao zaposelne u Bolnici. Tako je i 2015. godine, kada je DPS bio u vladajućoj koaliciji sa Izborom usvojeno jednoglasno niz zaključaka kojima je zatraženo da Bolnica bude u sistemu javnog zdravstva i da se raskine ugovor sa Atlas  grupom.

Odbornici vlasti ukazivali su da je prodavac Vojne bolnice “namigivao” Atlas grupi prilikom potpisivanja ugovora, kojeg ni u čemu nije ispoštovao. Vlada je po više osnova iz ugovora mogla da aktivira činidbenu garanciju i raskine ugovor, ali je “namigivala investitoru čitavih deset godina i sada se nalazimo u ovoj situaciji”, kazala je dr Tamara Vujović (Demokrate).

Milorad Ivanović (Izbor) rekao je da iako lokalna uprava nema veze sa bilo kojom privatizacijom u Herceg Novom, treba da najoštrije zatraži da Vlada otkloni sve izvjesniju opasnost od nestanka Bolnice. Njenim nestankom građanima bi bilo oduzeto ustavno pravo na zdravstvenu zaštitu.

Maja Bakrač (DPS) podsjetila je da je na inicijativu njene partije pokrenuta vanredna Skupština, da izlazak na ulicu odbornika nije način za rješenje statusa Bolnice, te da je dva puta u državnom parlamentu tražila da se pomogne ustanovi. Ustvrdila je da Vlada radi sve što je u njenoj nadležnosti da sačuva Bolnicu i pored ostalog donijela privremenu odluku o njenom uključivanju u javni sistem zdravstva. Pokrenula je raskid ugovora sa Atlas grupom, a svakog mjeseca država uplaćuje Bolnici 100 hiljada eura, što nije dovoljno…  Zamjerila je što Opština ne vidi prioritete i izdvaja novac za boks mečeve i crkvene manifestacije umjesto za pomoć osoblju Bolnice.

Njoj se priklonila i Nada Karadžić (DPS), ukazujući da su trenutno najveći problem Bolnice zarade.

Mirko Džuović (Demokrate ) i Jovan Subotić (Novska lista) kritikovali su odnos Vlade prema Hreceg Novom koji je za Podgoricu “sociološki eksperiment”:

– Najviše me pogađa što odluke da odbijaju dijalog donose ljudi koji se ne liječe u Crnoj Gori kada im to treba – kazao je Subotić.

Andrija Radman (DPS) demagogiju je upravo pripisao aktuelnoj vladajućoj koaliciji. Jer, rebalansom Opština može obezbiejditi sredstva za radnike Bolnice, a to je u interesu grada. Podsjetio je da je to činila prethodna vlast, kada je trebalo obezbijediti prostor za boravak najmlađih i to bez reklamerstva.  Dok sudske instance ne riješe spor bolnica mora biti u funkciji:

– Može se sve ako se hoće, ako se neće, onda pričamo o namigivanju i demagogiji – poručio je Radman.

Uslijedila je njegova replika sa Milošem Bigovićem, koji se saglasio sa Radmanom da se sve može kada se hoće, zato se čudi što Vlada neće da pomogne. Dokumentovao je dopisima “prebacivanje odgvornosti” za Bolnicu sa Savjeta za privatizaciju na Ministarstvio zdravlja, pa oni na Ministarstvo finansija i tako u krug.

Nevena Keković (DPS) podsjetila je da su rješenje za Bolnicu nudile Demokrate u predizbornoj kampanji, a sada ga nemaju, a to je bio izborni štih i drugih partija iz vlasti.

Na sve je prilično razočarano reagovala predsjednica Sindikata Bolnice Slavica Drobnjak, očekujući da odbornici budu realniji. Brine je što se ispolitizovala teška situacija u ustanovi. Kazala je da znaju da Opština nema mogućnosti da finansijski pomogne, ali da su iz Sindikata tražili od Vlade da se uključi u rješavanje statusa ustanove i lokalna uprava.

– Zajednički treba da idemo ka očuvanjiu institucije od značaja za grad i građane. Mi se bavimo liječenjem i nemamo ni politički, niti nacionalni, niti bilo kakav drugi uticaj. Stavili smo plate na drugo mjesto u zahtjevima, jer prvo treba sačuvati instituciju. Ministarstvo je pozitivno odgovorilo i tokom iduće sedmice očekujemo neka rješenja – kazala je Drobnjak i zamolila odbornike da ne koriste Bolnicu za ubiranje političkih poena..

Tatjana Fanfani (SD) priznala je da je nedolazak pozvanih neodgovoran čin koji govori o njima samima, jer, “na kraju ćemo ipak dočekati rješenje iz Vlade Crne Gore”. Saglasna je sa predlozima Slobodana Radovića da ipak treba pomoći radnicima, kao zahvalnost Opštine prema njehovom trudu i zalaganju.

U završnoj riječi predsjednik Opštine Stevan Katić ustvrdio je da se potvrđuje  maćehinski odnos države prema Hreceg Novom. Jer, ugrožen je opstanak Bolnice.:

– Ne znači ništa radnicima jedna plata ili dvije, jer je neko 10 godina tolerisao loše stanje. Bolnica je puna tereta i ograničenja, a to je vlasniku dozvoljavao neko iz države. Trebalo bi predložiti lex spcialis u državnom parlamentu da Bolnica postane dio javnog zdravstva, do rješavanja spora sa Atals grupom, da Vlada preuzme sve zaposlene Bolnice i da se ne čeka 20 godina do okončanja sudskog spora – kazao je Katić, upozoravajući da je stanje i u drugim Bolnicama javnog zdravstva veoma loše.

Na to je Andrija Radman zamjerio Katiću na demagoškom pristupu, jer savjetuje šta Vlada treba da uradi izbjegavajući što bi mogla da uradi Opština.

Izvor: Radiojadran

NAŠ UGLEDNI DOMAĆIN I PREDSJEDNIK OPŠTINSKOG ODBORA SNP ŠAVNIK NIKOLA BIJELIĆ…

Diplomirani pravnik, šezdesetdvogodišnji Nikola Bijelić skoro dvije decenije uz podršku supruge i šestoro djece uspješno se bavi stočarstvom u šavničkom selu Bare, piše Privredni portal.

Iako je završio pravni fakultet i radio kao opštinski sudija za prekršaje u Šavniku i sekretar u PTP Sinjevina od 2001. godine, Bijelić je odlučio da, nakon stečaja i likvidacije preduzeća, napusti pravnu profesiju, te da prihode stiče od stočarstva.

“Roditelji su uvijek držali nešto stoke. Sve poslove vezane za stočarstvo naučio sam kao dijete, a podučavao sam se i kasnije i uvijek sam ih rado obavljao, jer sam volio stoku. U radnom odnosu bili smo i ja i supruga, a kako smo u skoro isto vrijeme ostali bez posla, moralo je nešto da se radi i izdržava tada već petoro djece. Kasnije se rodilo i šesto”, kaže za Privredni portal Bijelić.

Bijelići su odlučili da se vrate u Bare, a odluku su svi u familiji prihvatili bez negodovanja.

“Porodica je na sve ovo reagovala uz podršku, sa shvatanjima da se sluša domaćin kuće, a i oni su bili svjesni da drugog izlaza nema. Rekao sam im da je to način i da se može pošteno svojim radom zarađivati. Čovjek je svoj na svome, radi kako sam osjeti i shvati da je najbolje kada nije potčinjen nikome, radi u dogovoru sa porodicom”, ističe Bijelić.

Brigu o farmi vodi Nikola sa suprugom, sinom i jednim radnikom, dok ostala djeca kada dozvole školske obaveze priskaču u pomoć. Zahvaljujući napornom radu uspjeli su da prošire stočni fond.

“Od stoke trenutno posjedujem oko 330 grla ovaca i jagnjadi, 15 krava, dva bika i desetoro teladi. Stočni fond smo postepeno povećavali iz sopstvenog podmlatka, tako da smo do ovog broja došli poslije oko 4 godine ozbiljnog bavljenja stočarstvom”, naglašava Bijelić.

Kada sve sabere i oduzme, Bijelić kaže da od stočarstva može da se živi.

“Učinkom nijesam nezadovoljan, ali nijesam ni prezadovoljan. Od stočarstva se može živjeti, ne idemo u zajam, ali se ne može baš zaraditi. Ulaganja u poljoprivredu su velika, ako hoćete da se bavite ozbiljno i odgovorno”, ističe farmer iz šavničkih Bara.

Bijelić kaže i da se stočarstvom nije lako baviti, naročito na sjeveru gdje za stoku, u toku zimskog perioda, treba obezbijediti veliku količinu sijena i koncentrovane stočne hrane.

”Čovjek mora uvijek biti prisutan među stokom, naročito ovcama. Slobodnog vremena nema, bez za nešto lakog sna. Da bi se čovjek bavio ozbiljno poljoprivredom treba da ima uređenu infrastrukturu, prije svega puteve i vodu. Mještani sela Bare izdižu na katune planine Sinjajevine, gdje se zadržavaju od 5-6 mjeseci, a poznato je da je bezvodna planina, sa loše urađenim putevima”, pojašnjava Bijelić.

Iako je mogao mnogo lakše da zarađuje za život, Bijelić kaže da se ni jednog trentka nije pokajao što se opredijelio za poljoprivredu i stočarstvo.

“Radio sam kako sam smatrao da je najbolje, nikome nijesam polagao račune. Radi se kako se porodica dogovori, nijesmo ničiji najamnici. Moram napomenuti da mi je žena glavni oslonac u domaćinstvu koje se ozbiljno bavi poljoprivredom”, kaže Bijelić.

Svima koji imaju mogućnost da se bave stočarstvom i poljoprivredom Bijelić savjetuje da se ne plaše posla.

“Mladim djevojkama bih poručio da ne bježe od udaje na selu, jer nije taj posao toliko težak, brzo se nauči, a kada se formira porodica žena postaje glavni inicijator posla. Poručio bih svima koji vole zdrav život, zdravu i kvalitetnu hranu, slobodu u radu da se okrenu selu i tu nađu egzistenciju”, zaključio je Bijelić.

Izvor: Kolektiv.me

Odbornici DPS-a u Skupštini Opštine u okviru Glavnog grada – Golubovci Ana Stijepović, Zoran Klikovac i Dragoljub Maraš podnijeli su ostavke. Razlog podnošenja ostavke je nespojivost funkcije odbornika sa funkcijom direktora javne ustanove. Ostavku na mjesto odbornika dao je i Dušan Radonjić koji je predsjednik GO do izbora predsjednika opštine u okviru Glavnog grada – Golubovci.
Ana Stijepović je direktor Centra za socijalni rad za Glavni grad i opštine Golubovci i Tuzi, dok je Zoran Klikovac, direktor škole „Sergije Stanić”, a Dragoljub Maraš, direktor OŠ „Niko Maraš”. Stijepović i Klikovac su i u prošlom skupštinskom sazivu bili odbornici, a ujedno i direktori te je opozicija konstantno ukazivala na konflikt interesa, dok vlast to nije prihvatala.
Odbornik SNP-a Slađana Kaluđerović kazala je da obrazloženje o nespojivosti funkcija odbornika DPS-a sa funkcijama direktora javne ustanove, pokazuju zabrinjavajući nivo licemjerja aktuelne vlasti koja je ista ta lica održavala u skupštinskim klupama prethodne četiri godine.
–U pitanju je naknadna pamet DPS-a jer „ono što je važilo prije tri mjeseca, danas ne važi”. Pored toga što zdrav razum ne prihvata nametnutu DPS logiku, u Zakonu o sprečavanju korupcije jasno stoji da javni funkcioner koji obavlja poslove u državnoj upravi i organima lokalne samouprave ne može obavljati funckiju poslanika i odbornika. Uprkos tome nadležne institucije, koje bi trebalo da se staraju o neselektivnoj primjeni zakona na kojem počivaju, imaju dvostruke aršine prema odbornicima vlasti i opozicije. Zato i ne čudi što DPS tretira zakon kao švedski sto-kad im odgovara uzmu, kad im ne odgovara ostave, dok su opozicioni odbornici konstantno pod lupom. Ali i ovog puta se pokazalo da je vrijeme majstorsko rešeto, odnosno da su funkcioneri DPS-a upravo bili ti koji su u konfliktu interesa. Nažalost, i dalje bez sankcija –rekla je Kaluđerović.

Izvor: Dan.co.me