Аутор: Snp Online

Ono što je javnosti bilo očigledno, danas je dobilo i formalno-pravni epilog. Novoizabrani predsjednik opstine Tivat je oprostio Porto Montenegru dug od preko pet miliona eura.
Svemu ovome je prethodila sjedinca Skupština opštine Tivat, koja je usvojila Odluku o davanju saglasnosti na Predlog ugovora o načinu ispunjenja dijela međusobnih obaveza po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta između Opštine Tivat i Adriatic Marinas d.o.o.
Socijalistčcka narodna partija smatra da se iza ovoga ugovora krije neodgovornost i bahatost lokalne vlasti koja je iskoristila pravni okvir da nadje način da opravda svoj nezakoniti postupak.
Građani Tivta su sigurni da je iznos od preko pet miliona eura trebalo direktno naplatiti i iskoristiti za brojne infrastrukturne objekte u gradu i naseljima u okolini gradskog jezgra, koji su zapušteni i oronuli. Međutim, svima je jasno da je ovo najvjerovatnije dogovor između stranih investitora i pojedinih moćnika u vrhu državne vlasti, što nam opravdano stvara sumnju da se radi o radnjama koje mogu sadržati elemente bića nekog krivičnog djela.
Zbog toga pozivamo Državno tužilaštvo da ispita ugovor koji je potpisala Opština Tivat , kojim je po nšsem mišljenju oštetećen lokalni budžet.Treba li napominjati, da je bivša predsjednica Opštine odbila da potpšse ovaj, po njenom mišljenju sporan akt i da je to platila gubljenjem pozicije prvog čovjeka grada. Zbog toga su u DPS-u brzo našli novog partijskog činovnika, koji će bez pogovora slušati naređenje centrale i danas finalno potpisati dokument kojim je nanijeta velika šteta Tivćanima.
Vjerujemo da ce građani na sledećim lokalnim izborima kazniti ovakvo postupanje vlasti, a da će trenutni gradski funkcioneri snositi kako političku, tako i krivičnu odgovornost.

Da Crna Gora prolazi kroz period najdublje ekonomske krize mišljenja je Miomir Vojinović, funkcioner Socijalističke narodne partije.

– Poslednji pokazatelji ne predviđaju nimalo optimizma i nažalost govore samo u

prilog tome da aktuelna vlast nije sposobna da reši goruće životne probleme. Javni dug na kraju godine dostići će neverovatnih tri i po milijardi evra, što je skoro 80 odsto BDP-a! To govori samo o tome da aktuelna koalicija na vlasti nije sposobna da reši problem nezaposlenosti i da loš standard građana pokazuje da život u Crnoj Gori postaje sve teži, kao i da su državi potrebne promene, a samim tim i ozbiljna i odgovorna vlast – dodaje Vojinović.

Izvor: Novosti.rs

Prema raspoloživim podacima, državne institucije su u poslednje četiri godine na službena putovanja potrošile 23.250.290 eura Službena putovanja, pored avionskih karata, hotela i hrane, podrazumijevaju često i dnevnice za službenike i funkcionere koji putuju, kao i za njihovu pratnju

Rebalansom budžeta krajem jula Vlada i Skupština su povećale budžet za službena putovanja za 221.000 eura, ali se vlast nije sjetila da izdvoji ni cent za, recimo, fond za pomoć licima kojima je potrebna transplantacija. Dok desetine građana čekaju na transplantaciju organa, a neki i umiru na listama čekanja, Vlada se pravi da ne vidi konstantne objave u medijima u kojima građani mole za pomoć u liječenju. Umjesto pomoći, vlast narodu svakodnevno servira nove namete jer se i službena putovanja servisiraju od poreza koji plaćaju građani.
Poslednji apel za pomoć je bio za Bjelopoljaca Andra Furundžića kome je novac potreban kako bi otputovao u Tursku na liječenje. Njemu je neophodna transplantacija bubrega na klinici Acibaden u Turskoj.
Ovaj dvadesetosmogodišnji Bjelopoljac već četiri godine bije bitku za sopstveni život. Četiri godine triput nedjeljno po 4,5 sati odlazi na dijalizu. Andro i njegova porodica žive u izuzetno teškim uslovima, od svega 200 eura prihoda mjesečno, te nijesu u mogućnosti da sami skupe novac za transplantaciju bubrega na klinici u Turskoj koja sa svim troškovima košta oko 30.000 eura. Zainteresovani novac mogu uplatiti na žiro-račun majke Stanislave Furundžić CKB 510-3003962285147-31.
Da hoće, državne institucije bi lako mogle da obezbijede novac za Androvo liječenje. Do kraja godine institucije će oko 5.560.000 eura potrošiti za službena putovanja, što je uvećanje od 221.000 eura u odnosu na prvobitni plan. Samo 0,54 odsto tog iznosa je dovoljno da se spasi život jednom mladiću.
Milionska potrošnja za službena putovanja samo je nastavak vladine prakse, iako je premijer Duško Marković na početku mandata najavljivao smanjivanje tih izdataka.
Prema raspoloživim podacima, d­ržav­ne in­sti­tu­ci­je su u po­sled­nje če­ti­ri go­di­ne na slu­žbe­na pu­to­va­nja po­tro­ši­le 23.250.290 eura. Ove godine taj iznos će preći 28 miliona eura.
Službena putovanja, pored avionskih karata, hotela i hrane podrazumijevaju često i dnevnice za same službenike i funkcionere koji putuju, kao i za njihovu pratnju. Pre­ma Ured­bi o na­kna­da­ma tro­ško­va za­po­sle­nih u jav­nom sek­to­ru, dnev­ni­ce za slu­žbe­na pu­to­va­nja u poslednje dvije godine su povećane i za iznose do 92 eura.
Uredba je mijenjana nakon što je usvojen Za­ko­n o za­ra­da­ma za­po­sle­nih u jav­nom sek­to­ru, ko­jim su pla­te funk­ci­o­ne­ri­ma po­ve­ća­ne od 300 do pre­ko 1.000 eura, a rad­ni­ci­ma od 20 do 50 eura. Kasnije su funkcionerima smanjivane zarade, ali su im primanja ipak ostala daleko iznad prosječnih u državi.
Najveće povećanje dnevnica zabilježeno je za putovanja u Pa­puu No­vu Gvi­ne­ju, gdje se ranije isplaćivala naknada za dan boravka 39, a sada 131 euro, od­no­sno 92 eura vi­še.
Ipak, nije poznato ko je i kada putovao na tu destinaciju.
Slu­žbe­nik ko­ji bu­de bo­ra­vio u Por­to­ri­ku ima­će dnev­ni­cu od 122 eura, De­vi­čan­ska ostr­va 120, Izra­e­lu 124, Ko­re­ju 128, Ru­si­ju 143, Sje­di­nje­nim Ame­rič­kim Dr­ža­va­ma 112, a Sa­u­dij­skoj Ara­bi­ji 138 eura.
Dnev­ni­ce za od­la­zak u Bu­gar­sku sa 56 povećane su na 79 eura, Dan­sku sa 69 na 94, Esto­ni­ju sa 53 na 63, Fin­sku sa 58 na 85, Fran­cu­sku sa 76 na 85, a Grč­ku sa 65 na 77. Slu­žbe­ni­ci ko­ji po­đu u Ho­lan­di­ju mo­gu ra­ču­na­ti na 92, umje­sto do­sa­da­šnjih 81 euro dnev­ni­ce. Dnev­ni­ca za Ita­li­ju je 80, umje­sto do­sa­da­šnjih 85 eura.
Dnev­ni­ce za Bel­gi­ju, gdje je sje­di­šte EU, po­ve­ća­ne su za tri eura i iz­no­se 81 euro. Bri­sel je, ina­če, jed­na od če­šćih de­sti­na­ci­ja u ko­ju pu­tu­ju na­ši slu­žbe­ni­ci.
Crna Gora je lider kada je u pitanju isplaćivanje dnevnica u regionu. Tako, na primjer, ukoliko državni službenik Hrvatske dolazi u Crnu Goru dnevnica mu je 30 eura. U slučaju da crnogorski službenik ili funkcioner pođe u Hrvatsku dnevnica mu je za 25 eura veća i iznosi 55 eura.
Slovenija, iako članica Evropske unije, ima najmanje dnevnice za službena putovanja. Tako oni imaju pravilo da se dnevnica za putovanje u bivše države Jugoslavije plaća 32 eura. Toliko čak iznosi i dnevnica za odlazak u pojedine djelove Rusije i Kine. Moskva je ipak najskuplja, pa je dnevnica za glavni grad Rusije 64 eura, dok je za naše funkcionere i službenike taj iznos više nego dupliran. Naknada za putovanje do Sjedinjenih Američkih Država takođe nije pretjerano velika i iznosi nepunih 39 eura.
Hrvatska, takođe, članica EU, ima skromnije dnevnice od nas. Hrvati za jedan dan službeno proveden u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji dobijaju do 30 eura. Za Sloveniju im je dnevnica 50 eura, a isti iznos, ali u dolarima se dobija za službena putovanja u Rusiju i Kinu. Najskuplja dnevnica je za Sjedinjene Američke Države i iznosi 95 dolara.

U Srbiji imaju i porez na dnevnice

Isplata dnevnica u Srbiji je specifična jer se na neke od njih obračunava i porez. Za sve države sa područja bivše SFRJ iznos dnevnice je 41 euro. Za putovanje u ostale države podnosi se izvještaj na osnovu kojeg se formira cijena.
Odlazak makedonskog službenika u Srbiju koštaće tu državu 77 eura, u Sloveniju 69, Hrvatsku 67, Crnu Goru 53, Bosnu i Hercegovinu 50. Za putovanje u Kinu isplaćuje se naknada od 68, za SAD 123, a za Rusiju od 58 do 129 eura.

Izvor: Dan.co.me