Категорија: СНП

Poslanik SNP Dragan Vukić rekao je da možda najveći izazov, a samim tim i problem prihvatanje uvođenja i primjene ove industrije, u stepenu zrelosti jednog društva kao što je crnogorsko.Prema riječima Vukića, analizirajući ekonomske pokazatelje ove industrije u svijetu, očigledan je njen enormni rast i razvoj što se najbolje može vidjeti iz prikazanih cifara.“Kapitalizacija ovog tržišta 2020. godine iznosila je 13,4 milijarde dolara, da bi po svim procjenama 2025. godine njegova vrijednost iznosila 33,6 milijardi. Prema časopisu „Fortuna“ dramatičan rast industrije kanabisa 2028. godine doveo bi do tržišne kapitalizacije od 200 milijardi dolara”, naveo je on.Vukić je rekao da što se Balkana tiče, kanabis legalizovan u Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj i u procesu je legalizacije u Albaniji.“Smatramo da je potrebno preduzeti sve da se javnost detaljno informiše o svim prednostima medicinskog kanabisa, kao i koliki bi pozitivan uticaj njegova legalizacija imala na ekonomski razvoj države”, rekao je on.Vukić je kazao da se SNP zalaže se za legalizaciju medicinskog kanabisa, gdje bi, kako je pojasnio, THC bio ograničen Evropskim standardima, dok bi se industrijski kanabis tzv. „hemp“ gajio na što većim površinama u Crnoj Gori, što bi, kako je kazao, dovelo do radno intenzivnog zapošljavanja.“S druge strane, direktan uticaj na turizam bio bi enorman, što se najbolje vidi na primjeru Holandije. Veoma je bitno da Crna Gora u tom smjeru formira svoj brend koji bi bio prepoznatljiv na globalnom tržištu”, zaključio je Vukić.

Izvor: Vijesti online

Istaknuti član lokalnih Demokrata i predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja ničim izazvan prozvao je našu partiju kazavši da im otkako postoje ( taman da pomislimo da je sa njima nastalo sve pa i višestranačje u Crnoj Gori ) prebrojavajamo krvna zrnca. Možda bi i pokušali prebrojati, kada bi na fotografijama postavljenim sa konvencije Demokrata, vidjeli bar jedno lice. Ovako, osim njihovog lidera i njegovih facijalnih ekspresija u stilu najvećih populista i diktatora, ostaje nam da se pitamo da li su konvenciju pratili živi ljudi ili je lutkarsko pozorištance u pitanju. Možda je to bi neki novi vid marketinga? Vidjeti sve a ne vidjeti nikoga. A njihova krvna zrnca? Dobro su nam poznata. Do skoro su bili dio nas. Ali kada su se dobro okoristili pojedinačno i sa članovima svojih porodica pa im i to bilo malo onda su nas napustili. I nisu nas napustili samo se odvojio kukolj od žita.Da li se članovi Demokrata stide svog vođstva ili je možda i obrnuta situacija u pitanju? Jer osim turističkih posjetilaca Pljevalja, na izbornoj konvenciji bio je i ne mali broj onih koji su dugogodišnje dresove promjenili u jeku transfer sezone nakon 30. avgusta 2020. godine.U svakom slučaju, pokušaji mistifikacije da se izborna konvencija prikaže kao uspješna i pobjednička, padaju u vodu pri samom pogledu na fotografije.Ova skupina koja se posvađala sa gotovo svima u Crnoj Gori, i dalje pokušava tim mistifikacijama da nametne sebe kao stranku koja bi da se pita, kadrira i postavlja uslove gotovo na svim lokalnim nivoima.Pošto cilj ne bira sredstva a poslije nekoliko neuspješnih pokušaja u različitim strankama sa različitim ideologijama od velikosrbina do pacifiste Nikoli Rovčaninu se konačno ostvario životni san da postane predsjednik OO neke političke partije.

Gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković razgovarao je juče sa ministrom prosvjete u Vladi Crne Gore Miomirom Vojinovićem. Posebna pažnja tokom razgovora posvećena je problemu izgradnje sale za potrebe Osnovne škole Lovćenski partizanski odred i dogovoreni su konkretni koraci na rješavanju ovog dugogodišnjeg problema, saopšteno je iz Prijestonice.

Ministar Vojinović je boravio u posjeti Cetinju povodom donacije 100 tablet računara koju je Prijestonici poklonio konzorcijum ,,Žičara Kotor Lovćen”.

Đurašković i Vojinović su, kako se navodi, razgovarali o izazovima u obrazovanju i radu sa djecom i mladima na Cetinju kao i o mogućnostima buduće saradnje Prijestonice i Ministarstva prosvjete.

Izvor: https://www.antenam.net

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković zajedno sa generalnim direktorom Direktorata za poljoprivredu Miroslavom Cimbaljevićem i načelnikom Direkcije za stočarstvo Rankom Bogavcem, posjetio je gazdinstva farmera i proizvođače mlijeka, Aleksandra Kostića i Marka Dumnića u opštini Nikšić. U razgovoru sa farmerima predočene su potencijalne mogućnosti, sa posebnim fokusom na obezbjeđivanju dovoljnih količina zemljišta za obradu, sa ciljem proizvodnje kabaste hrane za farme.

Proizvođači su, kako je saopšteno iz tog resora,  upoznali ministra o dosadašnjim rezultatima i budućim planovima u proizvodnji kao i o problemima sa kojima se suočavaju u sektoru proizvodnje mlijeka.

“U razgovoru sa farmerima predočene su potencijalne mogućnosti, sa posebnim fokusom na obezbjeđivanju dovoljnih količina zemljišta za obradu, sa ciljem proizvodnje kabaste hrane za farme”, naveli su iz Ministarstva.

Joković je istakao da će to biti i jedan od fokusa ministarstva u narednom periodu, kako bi se obezbijedila što veća količina kvalitetne kabaste hrane naročito za područje Nikšića i Danilovgrada.

“Takođe ministar je sa poljoprivrednim proizvođačima razgovarao o mogućnosti razvoja prerađivačkih kapaciteta, i razvojnim projektima za unapređenje poljoprivrednog sektora u ovom kraju”, dodaju.

Farmeri su, kako se navodi, iskazali zahvalnost na posjeti ministra i zalaganjima resornog ministarstva, posebno u dijelu podrške proizvođačima u toku regionalne krize na tržištu stočne hrane i poljoprivrednih inputa.

“Joković je naglasio opredeljenje da uvijek iz prve ruke želimo čujemo i naučimo od naših poljoprivrednih proizvođača kako bismo to primjenili kroz propise i zajednički išli u pravcu daljeg razvoja i podrške našim proizvođačima i cjelokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji”, zaključili su iz Ministarstva.

Izvor: https://www.cdm.me

Institut za javno zdravlje (IJZCG) stoji rame uz rame sa najsavremenijim medicinskim centrima u Evropi i svijetu, kazao je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić na svečanoj akademiji u Crnogorskom narodnom pozorištu, kojom je u petak obilježeno stotinu godina rada Instituta.„Institut za javno zdravlje Crne Gore jedna je od vodećih zdravstvenih ustanova tercijarnog nivoa, koja je stasavala cijeli jedan vijek i od Stalne bakteriološke stanice osnovane 1922. godine na Cetinju, sa svojih tada 11 zaposlenih, izrasla u renomiranu ustanovu, koju čine izuzetni profesionalci posvećeni i predani zdravlju stanovništva. Tačno prije stotinu godina postavljen je temelj na koji je decenijama izgrađivan današnji Institut, čiji je osnovni zadatak očuvanje i unapređenje zdravlja građana“, rekao je Šćekić na početku svečanosti.„Zahvaljujući njihovom pravovremenom i stručnom pristupu, utemeljenom na naučnim i medicinskim doktrinama u ovoj oblasti, proteklih decenija ozbiljne i smrtonosne zarazne bolesti stavljene su pod kontrolu, a neke čak i u potpunosti iskorijenjene. Ovo je prilika da zato svima njima Crna Gora danas kaže jedno veliko – hvala“, rekao je ministar, kako je saopšteno iz IJZCG.Šćekić je rekao da je ugled koji IJZCG uživa, zahvaljujući rezultatima, prepoznat i van granica naše zemlje od strane renomiranih međunarodnih institucija, što potvrđuju brojne licence, akreditacije i sertifikati koje je ta ustanova, kako je kazao, sasvim zasluženo dobila. „Svojim kadrovskim, prostornim i tehničko-tehnološkim kapacitetima naš Institut stoji rame uz rame sa najsavremenijim medicinskim centrima, u Evropi, a zašto ne reći i u svijetu“, naveo je ministar.

Izvor: Vijesti online

Veoma ohrabruje činjenica da premijer Crne Gore dolazi iz zelene partije, pa s pravom možemo očekivati dobru saradnju Skupštine i Vlade u svim pitanjima od značaja za životnu sredinu, saopštila je danas predsjednica Skupštine Danijela Đurović koja se povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine obratila javnosti.

Obraćanje Đurović prenosimo u cjelosti:

„Širom svijeta 5. juna se obilježava Svjetski dan zaštite životne sredine. Crna Gora je 20. septembra 1991. proglašena prvom ekološkom državom u svijetu, pa je zaštita životne sredine jedan od njenih prioriteta.

Mjere koje se tiču unapređenja životne sredine zauzimaju značajno mjesto u svim strateškim dokumentima u kojima su definisani prioriteti i pravci razvoja Crne Gore, dok je posvećenost naše zemlje zaštiti životne sredine i razvoju utemeljenom na principima održivosti, prepoznata i u Ustavu, kao najvišem pravnom aktu države.

Zaštita životne sredine predstavlja jedan od najznačajnijih i najkompleksnijih izazova sa kojima se suočava čitav svijet, pa i Crna Gora. Klimatske promjene, emisije štetnih gasova, odlaganje otpada, očuvanje biodiverziteta i ostala važna pitanja u ovoj oblasti utiču na sve segmente društva i zahtijevaju ozbiljan pristup svih donosilaca odluka.

Bogatstvo flore i faune je prepoznatljiva karakteristika Crne Gore, pa u tom smislu treba podsjetiti da Crna Gora ima skoro 13 odsto teritorije pod nacionalnom zaštitom i prepoznata je kao područje u ovom dijelu regiona i Evrope koje obiluje raznovrsnošću biodiverziteta (preko 3.200 biljnih vrsta nalazi se na teritoriji Crne Gore, 60 odsto teritorije države je pokriveno kvalitetnom šumom, a od 526 ptičjih vrsta u Evropi 347 čini našu ornitofaunu, itd).

Da bi naše životno okruženje bilo dodatno očuvano, neophodna je sinhronizovana aktivnost svih društvenih aktera u pravcu bržeg i ravnomjernijeg ekonomskog i društvenog razvoja koji će biti u skladu sa ekološkim principima. Takođe, promovisanje i ostvarivanje koncepta očuvanja životne sredine podrazumijeva kontinuiran međusobni dijalog svih zainteresovanih strana, kako bi se obezbijedili adekvatni rezultati od kojih će korist imati cijelo društvo.

Na osnovu ovih činjenica, a u kontekstu sve intenzivnijeg procesa evropskih integracija koji je Crna Gora izabrala kao svoj strateški put, potrebno je predano raditi na preuzimanju i implementaciji zahtjevnih evropskih standarda usmjerenih na obezbjeđivanje efikasne zaštite životne sredine.

Pandemija koronavirusa, rat na tlu Evrope i velika ekonomska kriza, nažalost, još uvijek traju i sprječavaju donosioce odluka da se ozbiljnije posvete pitanjima ekologije. Ovi događaji predstavljaju veliku opomenu da treba spašavati našu životnu sredinu dok još nije kasno jer je briga za njenu dobrobit, zapravo, briga za čovjeka, za zdravlje svih nas i budućih generacija.

Skupština Crne Gore će jako voditi računa o činjenici da je Crna Gora ekološka država i na temelju toga donositi zakonska rješenja koja će ići u pravcu unapređenja naše životne sredine. Samo na taj način mogu se stvarati pretpostavke da se na svjetskom tržištu Crna Gora pozicionira kao prepoznatljiva, jedinstvena i vrijedna destinacija.

U tom smislu, veoma ohrabruje činjenica da premijer Crne Gore dolazi iz zelene partije, pa s pravom možemo očekivati dobru saradnju Skupštine i Vlade u svim pitanjima od značaja za životnu sredinu.

Naša prelijepa zemlja zaslužuje da joj posvetimo punu pažnju i da je našim potomcima ostavimo u mnogo boljem stanju nego što smo je zatekli.“

Ukoliko neki neće SNP u vlasti u Beranama, najracionalnije je ne izabrati vlast u toj opštini, sačekati 23. oktobar i tada ponovo izaći na izbore, ali mnogi, pogotovo politički iskusniji znaju, da će im SNP tada trebati možda i više, na nekim važnijim mjestima, ocijenio je lider SNP-a Vladimir Joković u emisiji Patriotske igre na ADRIA TV.

„Mnogi govore kako neće sa SNP-om u Beranama i to samo zato što je SNP dio Vlade. Ako nećete sa SNP-om u Beranama, onda nećete nigdje, zašto to ne kažete“, ističe Joković.

Dodaje da najviše kritikuju SNP oni koji su napustili tu partiju.

„Zamislite niskost pojedinaca koji su bili u SNP-u pa su odnijeli mandate SNP-a, formirali neke druge partije i oni sad izađu onako zajapureni u nekoj njihovoj mladalačkoj, misle, snazi, ali ja bih rekao u neznanju. Kažu nam vi ste prevarili vaše časno članstvo, a ja ih pitam što ste vi napuštali to časno članstvo? Časni časne ne napuštaju, nego nečasni sa časnima ne mogu. U SNP-u su ostali časni i časni su donijeli ovakvu odluku“, rekao je Joković.

Dodaje da se postavlja pitanje, ko je SNP-u najviše štete nanio od osnivanja, oni protiv kojih su se najviše borili ili oni koje su školovali i podizali.

„Kritike tih me ne interesuju. Njih je najviše pogodilo gubitak međunarodne reputacije i to što SNP od osnivanja nije imao veće međunarodno poštovanje.

Osvrnuo se i na Vladu Zdravka Krivokapića i odnos prema SNP-u.

„Kada sam vidio preskanje i minimalizaciju SNP-a od onih koje je SNP učinio prepoznatljivim, pa neki bi i sad sadili paprike da im nije bilo SNP-a. I sad oni hoće da kritikuju SNP. Ne mogu se svoji politički roditelji kritikovati, nego se na njih treba ugledati. Pa i ako roditelj pogriješi ne treba odmah izaći i govoriti moj otac je uradio to i to. Oni ne mogu da shvate da su izdajnici SNP-a i da će zauvjek nositi taj teret. Kažu SNP nas je izdao, pa ne može SNP izdati izdajnika“, zaključio je Joković.

Predsjednik Opštinskog odbora Socijalsitičke nardone partije i dosadašnji prvi čovjek Opštine Tihomir Bogavac kazao je juče u izjavi za „Dan“ da je njegova partija sprema za dogovor sa dosadašnjim koalicionim partnerima. Međutim, kako je naveo, ključ raspleta političke situacije u ovom gradu nije u rukama SNP-a već rukama drugih stranaka.“Problem nije u SNP-u, jer ako neko želi da se dogovori mimo nas može to slobodno da uradi. Ukoliko se to ne desi i ode na nove izbore nije krivica SNP. Uostalom mi smo, ako to oni hoće, spremni da pregovaramo sa dosadašnjim koalicionim partnerima. Ako pokažu volju sigurno bi se dogovorili vrlo brzo, ali ako to oni neće mi tu nijesmo krivi, kao što nijmo krivi ni za njihove nesporazume“, naglasio je Bogavac.

Izvor: DAN

Ministar finansija Aleksandar Damjanović , u emisiji „Okvir“ na TVCG, kazao je da u Budžetu za ovu godinu nedostaje 50 miliona eura i pojasnio razloge zbog čega je neophodan rebalans.

Damjanović je kazao da postoje problemi u planiranju budžeta za tekuću godinu.

„Već su ti podaci izneseni, vezani za dug Fonda zdravstva i obaveze koje su mnogo veće. Razlog za rebalans budžeta je neostvarivanje nekih prihoda za koje ne postoji ni zakonska osnova iako ih je prethodna Vlada planirala. Pokušaćemo da vidimo što je sa Zakonom o igrama na sreću koji je dvije godine u fiokama, sa markiranjem goriva, izmjenema zakona u vezi sa nezakonitim bogaćenjem, da makar spasimo jedan dio godine“, rekao je ministar.

On je saopštio da na rashodnoj strani slijede obaveze koje se tiču zakona i amandmana koji su prilikom usvajanja Budžeta usvojeni a nisu tada planirani u Budžetu.

„A oni su reda takođe nekoliko desetina miliona eura. Ali i zbog opreza zbog rasta inflacije, cijena hrane i naftnih derivata, ne smeta da se blagovoremeno obave pripreme“, kazao je Damjanović.

U ovom trenutku, uoči početka turističke sezone, kako je naveo, možemo da govorimo o nekih 50 miliona eura koji nedostaju da bi se uravnotežili prihodi sa rashodima.

„Vidjećemo možemo li računati na dobru turističku sezonu, pa pokušati da taj rebalans umjesto u junu sagledamo na kraju sezonu“, rekao je Damjanović.

Naveo je da su blagovremeno počeli razgovore sa međunardnim institucijama – Svjetskom bankom i MMF-om.

„Kamate su veće nego ranije. One su i dalje takve da to Crna Gora može da istrpi“, ocijenio je Damjanović.

On je poručio da država neće ući u kreditne aranžmane koji će tražiti korak unazad što se tiču zakonskih obaveza i prava koja su konstituisanja.

„Vlada i Ministarstvo finansija su rekli da će, bez obzira što je konstituisano a nije plaćeno, da će to izmiriti“, rekao je Damjanović.

„Politička nestabilnost, sukob unutar Vlade, i na relaciji Vlada – parlament, uzrokovao je lošu komunikaciju koja je u novembru i decembru morala da bude bolja da bi se dobio dobro isplanirani Budžet, sa dobrim mehanizmima zaštite.“

„Naredna godina ne može da se čeka na način tako što praznite polako svoje depozite, jer tako finansirate deficit, i da ih dovedemo na minimum u oktobru, novembru i decembru, pa da se sjetimo 15. decembra da će nam ptrebati neka rezerva kada uđemo u narednu godinu“, rekao je Damjanović.

Poručio je da se mora razmišljati blagovremeno i biti svjestan situacije u kojoj se nalazi Crna Gora.

„Da se nalazi u surovom geopolitičkom okruženje gdje se ekonosmki pravi šteta Crnoj Gori koje mora da preduzima u ekonomskom smislu slijedeći politiku EU koja se tiče rata u Ukrajini. Tu govorim o gubicima za turizam, strane direktne investicije, pitanje je da li će nam neko kompezovati dmakar dio tih gubitaka. Sve su to faktori koji pokazuju da se mora biti mudar i pametan i blagovremno ispregovarati i eventualno obezbijediti, u skladu sa potrebama, neke rezerve“, naglasio je Damjanović.

Najavljeno vanredno povećanje penzija

Penzioneri, Fond zdravstva i lokalne samouprave su najviše pogođeni novom poreskom politikom.

Od septembra minimalne penzije će iznositi od 220 do 230 eura.

Ministar je najavio dodatno povećanje penzija.

„Sad smo imali jedno, uzrokovano rastom minimalne i prosječne zarade i ono je bilo u nekim procentima, uslovno rečeno, koji se neće ponoviti kada bude naredno usklađivanje, jer plate neće rasti tom dinamikom.

Vanredno povećanje penzija, kako je dodao, najviše će uticati na minimalne penzije, ako i one prosječne i ispod prosjeka.

Ima ponuda za refinansiranje kineskog kredita

Damjanović je saopštio da ima ponuda za refinansiranje kredita kineske Eksim banke za auto-put Podgorica-Mateševo.

„Ne bi niko srećniji od mene bio kada bi znali da Crnoj Gori ne treba ni centa duga.“

„Došle su od stane ozbiljnih međunarodnih finansijskih institucija, čak i od nekih država“, naveo je ministar.

Kazao je da treba razmišljati da se koriste mehanizi koje nisu kreditna podrška.

„Mislim da ima ozbiljnog prostora da se koriste IPA fondovi Evropske unije, da se sagledaju mogućnosti donacija, ali i realizaciji postojećih kreditinih aranžmana gdje plaćamo penale“, kazao je Damjanović.

Ispoštovaće sve zakone i socijalna davanja

Kada je riječ i dječjim dodacima, naknadama za novorođenčad, povećanju zarada ljekara, ministar je kazao da će Vlada ispoštovati sve zakonske obaveze koje slijede.

„Naravno, kroz analizu tih zakona imaćemo određene korekcije, nadam se, u pozitivnom smjeru“, naveo je Damjanović.

On je ocijenio da je jedan od težih zadataka ove Vlade da, spremajući Budžet za narednu godinu, pripremi ozbiljan i sveobuhvatan Zakon o zaradama u javnom sektoru.

„Postojeći zakon je nakon nove poreske politike koja je definisana zakonom u decembru potpuno izremećen i trebali bi da dođeno do jedng usaglašavanje, da napravimo, uslovno rečeno, takav zakon koji stimuliše“, kazao je Damjanović.

Fond zdravstva ni na nebu ni na zemlji

Damjanović je istakao da su se ozbiljno usložili problemi u finansiranju zdravstvenih usluga. Kaok je kazao Fond zdravstva je sada „ni na nebu ni na zemlji“.

„Ukinuli smo obaveze i doprinos i to smo gurnuli u potrošnju. Fond zdravstva je spao samo na budžetsko finansiranje i transfere, a nismo u dovoljnoj mjeri nadomjestili, preko leđa zdravstva smo isfansirali određene stvari. Dobili smo veće plate, ali problematične zdravstvene usluge“, upozorio je Damjanović.

On je saopštio da ima podatke da je 37 miliona eura naslijeđen dug prema Montefarmu za ljekove i medicinska sredstva, te da je za tekuće finansiranje potrebno oko 90 miliona eura dodatnih sredstava.

„Umjesto 334 miliona eura koji su budžetom opredijeljeni za ovu godinu, uključujući naslijeđene dugove trebalo planirati oko 400 miliona eura“, naveo je Damjanović.

On je za to da se vrati određeni procenat doprinosa na obavezno zdravstveno osiguranje koje je, kako je naglasio, obavezna ustavna kategorija.

Naveo je da je ranije predložio da se dopronosi ne ukidaju već da se stave na nula odsto kako bi se kasnije mogli vratiti.

„Zašto neko ko ima platu hiljadu – hiljadu i po eura ne bi imao 5 odsto dopronosa za zdravstv? Zašto bi on bio oslobođen doprinosa kao onaj sa platom do 450-500 eura?“, istakao je Damjanović.

Traže model za oduzete cigarete

Damjanović je saopštio da će još četiri-pet dana trajati izmiještanje cigareta koje su zaplijenjene u Slobodnoj zoni Luke Bar.

Naveo je da se paralelno sa izmještanjem na bezbjednu lokaciju vrši popis po brendovima, udnosno po uvoznicima te da se očekuju precizne brojke.

„Biće to količina koja je veoma ozbiljna. Cigarete su vrijedne više od 25 miliona eura“, naveo je Damjanović.

Kazao je da cigarete imaju jednostavnu sudbinu.

„Jedna količina će se vjerovatno uništiti zbog svega onoga što nalažu carinsku zakon, a jedan dio ne može da se plasira na domaće tržište zbog naših propisa jer se ne mogu akcizirati, mogu samo da se sa posebnom taksom oporezuju i da napuste Crnu Goru. Nadam se da ćemo moći da ostanemo u zoni domaćih i međunarodnih zakonskih propisa“, kazao je Damjanović.

Izvor: https://www.rtcg.me