Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice raspisala je tender za asfaltiranje Bjelopoljske ulice u Tološima. Ulica je zbog gradnje zgrada u potpunosti prokopana, te skoro pa jedva prohodna. Koordinator za rad mjesnih odbora SNP-a Zoran Marinović i član mjesnog odbora SNP-a Tološa Danilo Brnović ukazali su da nadležni u Glavnom gradu dozvoljavaju u Tološima izgradnju zgrada u ulicama gdje se automobili i pješaci jedva mimoilaze i koje nemaju dovoljno parking mjesta – Primjer je Bjelopoljska ulica koja izgleda kao kaljuga. Investitori tih zgrada prekopali su asfalt, koji su mještani radili od svog novca i postavili vodovodne cijevi kako bi se priključili na mrežu, ali se nijesu vratili da ulicu poprave. Dva mjeseca mještani ne mogu da funkcionišu. Asfalt koji su prije 30 godina mještani sa opštinom finansirali više ne postoji. Ove zgrade nemaju ni dovoljno parking mjesta – istakli su Marinović i Brnović. Oni navode da ako su investitori platili komunalije, valjda je Glavni grad dužan da vrati ulicu u prvobitno stanje. – A ako nijesu plaćene onda službenici Glavnog grada moraju odgovarati. Do kada će ova samovolja, bahatost, bezakonje i lični interesi vladati u Podgorici – pitaju se Marinović i Brnović. D.Lj.-M.D.S.
DVODNEVNA KONFERENCIJA SAVJETA ZA REGIONALNU SARADNJU
Savjet za regionalnu saradnju će u sklopu
dvodnevne konferencije koja počinje danas putem interneta obilježiti
početak rada prve tematske regionalne omladinske laboratorije o
zaposlenosti mladih, čiji je cilj da se podstakne dijalog između
donosilaca politika i mladih ljudi kako bi se razmotrila glavna pitanja i
usaglasile ključne preporuke za region koje će se sprovoditi u kasnijoj
fazi procesa.
Više od 21 odsto stanovnika zapadnog Balkana čine mladi ljudi između 18 i 24 godine. Jedna četvrtina njih se ne školuje, nije zaposlena, niti se na neki drugi način osposobljava, 51 odsto mladih najviše brine zapošljavanje, 59 odsto vjeruje da finansijska nesigurnost doprinosi radikalizaciji i nasilnom ekstremizmu, a zabrinjavajućih 71 odsto mladih ljudi bi razmislilo o odlasku iz regiona i radu u inostranstvu.
Mnogi umjetnici koji žive i rade van Crne Gore, a koji su ovdje rođeni, kao i mnogi koji žive ovdje, doživjeli su diskriminaciju, i to u zavisnosti od bliskosti sa vladajućim režimom, i na osnovu toga kako se izjašnjavaju, ocijenila je glumica Vanja Milačić. Ona je na okruglom stolu u organizaciji NVO „Ne damo Crnu Goru”, održanog u Podgorici govorila o primjerima negativnog uticaja politike na kulturu i umjetnost. – Došlo se u situaciju da se Crna Gora lišila kulturnog dobra i kulturnog nasljeđa svih ljudi koji su otišli, posebno ka Srbiji – konstatovala je Milačić. Ona ocijenila da ako je u Crnoj Gori sazrelo mišljenje da državljani Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi nisu ništa manje Crnogorci od Crnogoraca iz prethodnog režima, onda to pruža odličnu osnovu za novi koncept kulture u kojoj bi svi građani bez obzira na nacionalnost i njihovo izjašnjavanje bili jednaki i poželjni za kulturu jednog naroda. – Smatram da je to evropski koncept, i da to u ovom trenutku kada su svi građani Crne Gore dobili mogućnost da budu jednaki, jeste fundament koji ne treba ispustiti – zaključila je Milačić. Moderatorka okruglog stola prof. dr Neda Andrić je pojasnila da je tema: „Kultura: Film i pozorište”, široko postavljen, a opet vrlo aktuelna, jer postoji potreba za slobodnim i kreativnim dijalogom među različitim akterima koji su svako na svoj način uključeni u ovu priču. – Pravi je trenutak da se zapitamo koliko je posljednjih 30 godina i u kojoj mjeri naša kultura bila opterećena provinicjalizmom, koliko je pod pritiskom univerzalizma bila a nacionalna apstrakcija, i u kojoj mjeri je uspijevala da prevaziđe i jedno i drugo i da iskorači ka univerzalnom – rekla je dr Andrić. Kako kaže dr Vjera Mujović, glumica, potrebno je promišljanje o slici jedne države, imidžu koji se sporo i teško mijenja, jer zavisi od identiteta. A, bitno je i da se „uspostavi konsenzus oko osnovnih tačaka, oko temelja oslonaca najvažnijih karakteristika identiteta”, smatra Mujović. – Treba da govorimo o vrijednostima i da učvrstimo, preispitamo i repozicioniramo naš identitet. On je i hibridan, i ne može da stoji samostalno, ali s aktuealnom krizom identiteta moramo da imamo čvrste oslonce u smislu što smo i ko smo – naglasila je Mujović. Naročito se to, po njoj, vidi kada su pitanju problemi vezani za sociološke kategorije jezika kojim govorimo. – Svugdje se zna kojim jezikom govorimo, i to ne smijemo da dozvolimo da postane političko pitanje, i da jezik postane sredstvo podjele i razaranja – kaže Mujović. Po njoj, bitno je da se umjetnost i kultura tretiraju kao mostovi kojima se ne samo povezujemo s drugima, već kreiramo ljepšu sliku o sebi. Smatra i da ne treba minimizirati kulturnu i umjetničku saradnju Crne Gore i Srbije. Odnosno, da je važno angažovati snažne umjetničke ličnosti bez obzira na nacionalnost, i omogućiti im da se u Crnoj Gori osjećaju kao kod kuće. S osnovnim dešavanjima u crnogorskoj kinematografiji i njenim razvojem, te kojim načinima Filmski centar CG tome doprinosi, prisutne je upoznao mr Sehad Čekić, direktor ustanove. Po njemu, iako treba još mnogo učiniti, u kinematografiji i nije sve tako crno jer su dosad imali podršku Vlade Crne Gore, resornog Ministarstva kulture i drugih, napominjući da je ova godina bila prilično teška zbog pandemije. Čekić je istakao i da film – kinematografija nijesu i ne mogu biti stoprocentno nacionalna kategorija, o čemu svjedoče i brojne regionalne koprodukcije, kao i činjenica da crnogorski autori dobijaju sredstva i iz evropskih fondova. On ističe da je pored ekonomske stimulacije, važno i da društvo bude na odgovarajućem civilizacijskom nivou i da umjetnici mogu slobodno da kreiraju, slobodno se izražavaju, da mogu da provociraju ustaljene društvene norme. – To je bitno u ovom momentu povišenog ekstremizma i jedne vrste agresivnosti evidentnog i na društvenim mrežama i medijima – kaže Čekić. Po filozofu, dr Filipu Ivanoviću, bitan segment u cijeloj priči jeste umjetničko i kulturno obrazovanje, a koje se često ispušta iz vida, i to od najranijeg do akademskog nivoa. On je dodao i da iako imamo na papiru odličene kulturne strategije, i zakone, praksi ih demantuje. To se pokazalo i prilikom nedavne dodjele sredstava sa konkursa Ministarstva kulture za NVO. Osvrnuo se i na neke ranije prakse. – Mnogi projekti finansirani od Ministarstva kulture promovisani na javnom servisu su politikantski i nacionalistički, serije koje pseudoistorijski tretiraju teme. Poželjni su istorijski filmovi, ali ulagati veliki novac u nacionalizam i politikanstvo nije dobra strategija za kulturu – kaže Ivanović, dodajući da Crna Gora tu ipak nije izuzetak u odnosu na okruženje. Po njemu, poraz je cijelog društva i umjetničke zajednice da imamo samo jednog kandidata za Oskara. O ograničenjima u sprovođenju programa, predloga i radu jedne opštinske ustanove kulture, koja ne djeluje samo na lokalnom nivou, govorila je mr Gordana Krcunović, direktorka JUK „Herceg Fest”. Osvrnuvši se na prethodni period, u kome kako kaže nije bilo mjesta u javnom prostoru za sve, naročito one koji misle drugačije od tadašnjeg vladajućeg režima, Krcunović kaže da se mora početi njegovati kultura dijaloga. Odnosno, kako je Krcunović rekla, da više ne vladaju principi teatrokratije, i da se umjetnici ne njeguju kao državni projekat. S obzirom na ograničenja, Krcunović ističe da se u prethodnom periodu može govoriti i o nepoštovanju elementarnih ljudskih prava, kakvo je i pravo na kulturu. – Govorimo o nivou mimikrije i licemjerja na političkoj i kulturnoj sceni, jer mogu da kažem da je kulturna politika, zvanična agenda, u stvari bila agenda jedne političke partije – kaže Krcunović. Istakla je i nemogućnost da Opština Herceg Novi dobije odobrenje Ministarstva kulture za mnoge svoje projekte iz kulture i umjetnosti. Na sličnom fonu govorio je i mr Vojislav Kilibarda. Reditelj Zoran Rakočević, najveći dio izlaganja posvetio je nemogućnosti da nezavisne pozorišne produkcije dobiju podršku na konkursima, naročito Ministarstva kulture, dodajući da sada, kada na površinu isplivavaju razne afere, očigledno da je novca bilo i dosad, ali oni nijesu, kako je rekao uspijevali da „provale loziku” kako bi došli do sefa – državnog budžeta. Zajedno sa kolegom, filmskim rediteljem Senadom Šahmanovićem, osvrnuo se i na nedostatak kulturnih sadržaja na sjeveru Crne Gore, u sredinama iz kojih potiču. – Posvetiti se estetizaciji naše stvarnosti umjesto politizaciji kao što je to bio dosad slučaj – rekla je dr Andrić, naglašavajući potrebu osvješćivanja lične odgovornosti, a kako bi se desile promjene, svojevrsni je zaključak okruglog stola. Tema „Kultura: Film i pozorište” može se pogledati na Fejsbuk stranici NVO „Ne damo Crnu Goru”.
Velika anketa „Frans fudbala“ danas je dobila epilog – francuski
magazin objavio je najbolji fudbalski tim svih vremena na osnovu glasova
žirija sastavljenog od 140 renomiranih novinara.
NAJBOLJI TIM SVIH VREMENA
LAV JAŠIN (Rusija): Zvali su ga “crni pauk”.
Vjerovatno najveći golman u istoriji fudbala, jedini čuvar mreže koji je
dobio Zlatnu loptu “Frans fudbala”. Cijelu karijeru posvetio je
moskovskom Dinamu, ispred čijeg stadiona se nalazi bronzana statua, i
reprezentaciji SSSR-a, koju je vodio do titule na prvom Evropskom
prvenstvu 1960.
PAOLO MALDINI (Italija): Jedan od najboljih
defanzivaca svih vremena. Podjednako uspješno je igrao i centralnog
beka. Definicija „ol-raund” odbrambenog igrača moderne ere. Čak 25
godina igrao za Milan, osvojio pet pehara klupskog prvaka Evrope –
parira mu samo Pako Hento iz Reala 50-ih i 60-ih. Dres reprezentacije
Italije oblačio 126 puta.
FRANC BEKENBAUER (Njemačka): Zvali su ga Kajzer
Franc – na terenu je plijenio elegancijom. Čuveni urugvajski novinar i
pisac Eduardo Galeano napisao da je mogao da igra u odijelu i cipelama. U
jednoj anketi izabran za trećeg najboljeg fudbalera 20. vijeka, a
drugog evropskog (iza Johana Krojfa). Vođa moćnog Bajerna 70-ih. Sa
Bavarcima osvojio četiri Bundeslige, četiri nacionalna Kupa, Uefin Kup
pobjednika kupova, ali i tri vezana Kupa evropskih šampiona. Predvodio
reprezentaciju Njemačke do evropskog (1972.) potom i do svjetskog trona
(1974).
KAFU (Brazil): Rekorder po broju nastupa za Brazil –
čak 142 puta oblačio dres “karioka”. I posljednje sezone u Milanu, kada
je imao 38 godina, igrao na sličnom nivou kao i u prethodne dvije
decenije. Jedan od najdarovitijih, tehnički najprefinjenijih bekova svih
vremena. Svjetski prvak 1994. i 2002.
ĆAVI (Španija): Možda i najbolji zadnji vezni svih
vremena. Otjelotvorenje tiki-taka stila, kojim je Barselona harala
Evropom od 2006. do 2015, kada je osvojila četiri Lige šampiona. Ćavi je
uz to bio svjetski i dvostruki evropski prvak sa Španijom. Obožavan ne
samo zbog fudbalskog znanja, već i zbog radne etike i izuzetno skromne
ličnost.
LOTAR MATEUS (Njemačka): Legendarna njemačka desetka
iz 80-ih i 90-ih godina prošlog vijeka. Igrao na pet svjetskih
prvenstava – 1982, 1986, 1990, 1994. i 1998. Proslavio se na Mundijalu u
Italiji 1990, kada je izabran za najboljeg fudbalera, pošto je donio
„elfu” treću titulu svjetskog prvaka. Maradona ga je opisao kao najvećeg
igrača protiv kojeg je igrao. Tokom karijere u Borusiji Menhengladbah,
Bajernu i Interu, igrao na raznim pozicijama – čak i u odbrani.
DIJEGO MARADONA (Argentina): Argentinska fudbalska
ikona nad ikonama, za kojom ovih dana tuguje cijeli svijet. Dilema ko je
veći, on ili Pele, trajaće dok je fudbala, ali mnogi ga smatraju
jedinim i neponovljivim. Na Mundijalu u Meksiku 1986. predriblao cijelu
odbranu Engleza za gol u četvrtfinalu. Na istom meču dao gol rukom, koju
je sam nazvao – božjom. Zvali su ga “el pibe” (klinac), a neki su ga te
1986. oslovljavali i kao “mali zeleni” – zaista je na SP u Meksiku
izgledao kao igrač sa druge planete. Donio je Argentincima drugu
svjetsku krunu. Pretile su ga kontroverze gdje god se pojavio, jednako
privlačan bio je njegov život van terena. Simbol Napolija, sa kojim je
osvojio dvije titule Serije A. O njemu su pisane knjige, pjevane pjesme,
snimani filmovi – i snimaće se još…
PELE (Brazil): Kralj fudbala. Fifa je 1999. izabrala
za najboljeg igrača 20. vijeka. Još kada je imao 17 godina Vlada
Brazila ga je proglasila nacionalnim blagom i zabranila njegov izvoz.
Zato je cijelu karijeru proveo u zemlji kafe, sambe i fudbala, Evropa ga
je vidjela samo na Mundijalu u Švedskoj 1958, gdje je osvojio prvi
titulu svjetskog prvaka, i 1966. u Engleskoj gdje je bio povrijeđen. Mit
koji ga okružuje zbog toga je možda još veći. Jedini fudbaler koji je
osvojio tri svjetska prvenstva – prvo kao tinejdžer, a treće, 1970. u
Meksiku, kao neprikosnoveno najbolji igrač planete. Ušao u Ginisovu
knjigu rekorda sa 1.279 postignutih golova na 1.363 utakmice, računajući
i prijateljske – niko, naravno, nije toliko dao. Magazin “Tajm” ga
uvrstio među 100 najuticajnijih ličnosti 20. vijeka.
LEO MESI (Argentina): Maradona ga je davno proglasio
svojim legitimnim nasljednikom. Jedan od najvećih fudbalera svih
vremena – deceniju i po igra na vrhunskom, najvišem mogućem nivou.
Rekordnih šest puta osvojio Zlatnu loptu za najboljeg fudbalera svijeta,
osvojio četiri Lige šampiona, 10 titula prvaka Španije. U Barseloni i
La Ligi srušio sve moguće rekorde – noseći dres katalonskog kluba
postigao nestvarnih 445 golova. Nema, međutim, tog digitrona koji će
sabrati njegove driblinge, genijalne poteze kojima već 15 godina
oduševljava fudbalski svijetu. Jedino što mu nedostaje jeste velika
titula s Argentinom.
KRISTIJANO RONALDO (Portugal): Jedan od najboljih, a
vjerovatno fizički i motorički najsavršeniji igrač u istoriji fudbala.
Umjesto opisa, dovoljno je pobrojati statistiku i trofeje – 633 gola na
846 utakmica na klupskom nivou, 101 gol u reprezentaciji Portugala, pet
Zlatnih lopti za najboljeg igrača na planeti, četiri Lige šampiona,
Evropsko prvenstvo sa reprezentacijom, tri titule Premijer lige u
Engleskoj. CR7, hvala bogu, još igra fudbal – “tek” mu je 35 godina.
RONALDO (Brazil): Još jedan Brazilac koji je išao
provjerenom rutom – PSV, pa Barselona. Njega su, doduše, zvali “il
fenomeno” – ono što je Ronaldo Luiz Nazario de Lima prikazao 1996. i
1997. u dresu katalonskog kluba ušlo je u sve fudbalske antalogije. Ni u
njima, međutim, nisu mogli da se opišu svi njegovi vanserijski
driblinzi, genijalni potezi i golovi kojima je oduševljavao planetu.
Prešao je u Inter, dva puta se teško povrijedio, i nastavak karijere je
bio doveden u pitanje. Značajno je usporio, ali čarolija nije nestala –
odveo je Brazil do titule svjetskog prvaka 2002. i postao najbolji
strijelac u istoriju mundijala (kasnije ga je prevazišao Njemac Klose).
Igrao potom za Real i Milan.
Mjesta u najboljem timu nije bilo za Krojfa, Ronaldinja, Zidana, Platinija, Puškaša, Van Bastena, Bufona, Romarija…
U glasanju je kao predstavnik Crne Gore učestvovao urednik sportske redakcije „Vijesti“ Danilo Mitrović.
U njegovom izboru u idealnom timu svih vremena bili su:
Čelnici nove tivatske lokalne vlasti iznijeli nove dokaze nezakonitog rada i zloupotreba bivše DPS vlasti
Bivša DPS-SD-HGI vlast u Opštini Tivat nenamjenski je spiskala skoro
milion eura koje joj je Vlada Crne Gore prenijela za gradnju pristupne
saobraćajnice kompleksu Luštica Bay, sumnjivo je dijelila novac iz
budžeta sebi bliskim NVO-ima, a pod krajnje kontroverznim okolnostima sa
računa Opštine je platila istraživanje javnog mnjenja agenciji IPSOS
kojeg nema nigdje u arhivi Opštine.
To su saopštili aktuelni čelnici tivatske Opštine iz koalicije
građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i Goran Božović – časno i
dogovorno za bolji Tivat na održanoj konferenciji za novinare.
Gradonačenik Željko Komnenović istakao je da će insistirati da
nadležni državni organi rasvijetle sve okolnosti po kojima je Opština
Tivat pod vlašću DPS-a, u 2020. ušla prenijevši neutrošenih skoro tri
miliona eura iz budžeta za prošlu godinu, uzela dva miliona eura kredita
kod Prve banke, i uz redovne prihode koje je imala, 16. oktobra kada je
upravu preuzela nova vlast, ostavila grad sa skoro praznom kasom i sa
dubiozom od 3,5 miliona eura.
„Ostavili su nam skoro 600.000 eura neplaćenih samo raznih računa,
počev od struje, telefona, roba i usluga, čak i neplaćene sve račune za
dva svoja ključna predizborna građevinska projekta – kružne tokove u
Kukuljini i kod zgrade stare Opštine. Mi smo morali da platimo čak i
dugove koje su nam ostavili prema roditeljima novorođene djece, kao i
građanima koji su dživjeli štetu od elementarnih nepogoda – lanjskih
poplava“, kazao je Komnenović.
On je oddao da je „posebno interesantan način na koji je bivša
gradska uprava predvođena gradonačenikom Sinišom Kusovcem (DPS)
nenamjenski utrošila 902.217 eura koje joj je 31. decembra 2019.
uplatila Vlada sa namjenom da se tim novem finansira izgradnja pristupne
MR 2 saobraćajnice turističkom kompleksu Luštica Bay“.
„Ovaj novac je prethodno Luštica Develompnet uplatila državi na ime
zakupnine zemljišta na Luštivi, a Vlada je onda prebacila Opštini Tivat
jer je ova imala obavezu da sagradi tu 650 metara dugu saobraćajnicu.
Međutim, iako je prethodna uprava grada raspisala tender za izbor
izvođača, radovi nikada nisu počeli jer je novac u međuvremenu
nenamjenski potrošen na, kako nam je objašnjeno „redovno poslovanje i i
plaćanje dospjelih tekućih i kapitalnih obaveza. To je izričito kršenje
Zakona o finansiranju lokalne smaouprave koji propisuje da novac koji
Opštine dobijaju od države, može biti utrošen samo za namjenu za koji ga
je država izdvojila i dala lokalnoj upravi, pa ćemo mi pokrenuti
pitanje zakonske odgovornosti za sva odgovorna lica iz bivše uprave
grada koja su odobrila ovakve nelegalne trasnakcije sa skoro milion eura
javnih sredstava“, kazao je Komnenović.
Dodao je da je i o ovome u međuvremenu razgovarao sa ministrom
finansija i socijalnog staranja Milojkom Spajićem i ministrom za
kapitalne investicije Mladenom Bojanićem.
Istakao je da Opština Tivat koja je suočena sa izuzetno lošom
finansijskom situacijim i koja se svakodnevno bori da zadrži elementarnu
likvidnost, računa na pomoć Vlade u izlasku iz takve situacije, ali da
će biti neminovno da grad uzme dugoročni kredit od oko tri miliona eura
kako ne bi bankrotirao.
Komnenovoić je istakao da je nerazumnim postupanjem bivše vlasti,
novoj ostalo oko tri miliona eura obaveza za plaćanje uzurpiranog
privatnog zemljišta na Klačini gdje je izgrađeno postrojenje za
prečišćavanje otpadnih voda i da je već pravosnažno okončano nekoliko
sudskih postupaka koje su mještani za vrijeme bivše uprave, pokrenuli
protiv Opštine jer je Kusovac odbijao da se sa njima nagodi i plati im
manje iznose za ekspropijaciju.
„Već sada imamo nekoliko takvih pravosnažno presuđenih sporova u
korist mještana i ja se tim ljudima javno zahvaljujem što su pokazali
dobru volju i nisu do sada blokirali račun Opštine da sa njega skinu
novac za svoju zemlju, već su nam dali prostora da se dogovorimo o
dinamicu isplate tih obaveza“, kazao je Komnenović dodajući da je to još
jedan dokaz lošeg i štetnog rada bivše gradske uprave.
Potpredsjednik Opštine Vladimir Arsić (NP) kazao je da „sistemstski i
detaljno provjeravaju“ sve ugovore koje je sklapala bivša vlast i da su
među njima našli brojne slučajeve zloupotreba i rasipanja gradskog
novca.
Kao posebno interesantan on je naveo slučaj dodjele novca za projekat
do tada nepoznate NVO „Mladi Boke Kotorske“ koja se pojavljivala čas
pod tim, a čas pod nazivom „Mladi Boke zajedno“. Toj NVO za koju
aktiuelni čelnici Opštine pretpostavjaju da je bliska DPS-u, bivša vlast
je i prije nego je NVO uopšte započela sa realizacijom projekta za koji
je zvanično dobila nova, uplačen kompletan iznos od 5.000 eura.
„Interesantno je da su nam taj novac sami vratili u budet odmah pošto
smo se mi počeli detaljnije raspisivati i ovom slučaju i „češljati
dokumentaciju“, uz izgovor da projekat navodno ne mogu realizovati zbog
bolesti nekih svojih članova“, kazao je Arsić dodajući da će zbog ovog
slučaja biti pokrenut prekršajni postupak protiv bivše opštinske
sekretarke za mlade, sport i rekreaciju Darka Ognjenović (DPS).
Prekršajna prijava slijedi i bivšoj sekretark za finansije Rajki
Jovićević (DPS) zbog činjenice da je ona odobrila isplatu 15.000 eura
novca iz budžeta agenciji za istraživanje javnog mnjena Ipsos, iako
nabavka te vrsta usluga nije bila predviđena Planom javnih nabavki ni za
prošlu, ni za ovu godinu, u arhivi Opštine ne postoji originalan
faktura za tu uslugu, niti uopšte u Opštini Tivat postoji dostavljeno to
istraživanje koje je grad platio a Isos sproveo na temu „zadovoljstvo
građana radom lokalne uprave“.
„Interna revizija koja je po našem nalogu analizirala ovaj slučaj
otkrila je niz propusta sumnjivih radnji sa upisom u djelovodnike,
zvaničnim storniranjem, pa plaćanjem nepotpisane kopije fakture na
osnovu nepotpisanog ugovora Opštine i Ipsosoa i utroškom ukupno
15.104,85 eura novca iz gradskog budžeta po ovom osnovu. Iako ga je
navodno naručila i platila, Opština Tivat ne posjeduje to istraživanje
niti znamo da li je ono sprovedeno, ali iz priloga ugovora sklopljenog
sa Ipsosom, vidi se da je to zapravo bilo istraživanje među biračima u
Tivtu u kontekstu utvrđivanja rejtinga stranaka – najvjerovatnije za
potrebe DPS-a“, kazao je Arsić.
Za 40 odsto skresali broj radnih mjesta u lokalnoj upravi
Potpredjsednik Opštine Goran Božović (GB) kazao je da su završili
reorganizaciju organa i službi u Opštini, imenovali v.d. nove starješine
i izradili novu sistematizaciju u skladu sa kojom se već postupa i na
raspolaganje Sekretarijatu za lokalnu upravu kao zvanično neraspoređeni,
u narednih šest mjeseci stavlja višak radnika.
„Sistematizacijom koju smo zatekli od bivše uprave, bilo je
predviđeno ukupno čak 216 radnih mjesta u lokalnoj upravi, od čega su
bila popunjena 202. Po novoj sistematizaciji koju smo mi u međuvremenu
napravili, u Opštini Tivat predviđeno je 96 izvršilaca i još oko 30
zaposlenih u Službi zaštite i spašavanja gdje nova interna
sistematizacija još nije završena zbog bolovanja v.d. načelnika. Dakle,
ukupno oko 125 radnika je optimum sa kojim će Opština Tivat ubuduće
funkcionisati, a to je više od 40 odsto manje izvršilaca od onoga što je
bilo za vrijeme DPS-SD-HGI uprave. Pokazalo se da su procjene sa kojima
smo baratali prije izbora, bile tačne i da je oko 40 odsto zaposlenih u
Opštini bilo čisti tehnološki višak, produkt partijskog zapošljavanja
radi kupovine glasova i nepotreban trošak za građene“, kazao je Božović.
Po novoj sistematizaciji, Opština će godišnje štedjeti oko milion
eura koje je do sada napotrebno trošila na plate viška radnika, ali će
se taj efekat pokazati tek 2022.
Dodao je da osim 14 izvršilaca po ugovorma o privremenim i povremenim
poslovima koji su istekli ili raskinuti kao nezakoniti, te dvoje
stalnih radnika koji su sami dali otkaz, do sada niko od zaposlenih nije
otpušten već je višak stavljen na rapsolaganje za narednih šest
mjeseci, koliko će primati punu platu, a potom će sa onima za koje ni
tada ne bude mjesta u Opštini, biti raskinut radni odnos uz zakonske
otpremnine.
„Dakle, netačne su i zlonamjerne priče opozicije da ostavljamo ljude
na ulici jer će svi oni koji su proglašeni vškom, biti obezbjeđeni u
narednih godinu dana koliko će dobijati zarade. Nije taćno da otpuštamo
ljude zbog njihove partijske pripadnosti, o čemu svjedoči činjenica da
je u Opštini ostalo da radi mnogo članova i aktivista DPS, SD i HGI,
među kojima su čak i neki članovi OO tih partija, odbornici i kandidati
za poslanike. Presudno za određivanje ko će ostati, a ko neće, bila je
objektivna potreba Opštine za određenim radnim mjestima, osposobljenost
tih ljudi, ali i službene ocjene koje su im dosadašnje DPS-SD-HGI
starješine organa, davali za njihov rad u prethodnom periodu. Ko je imao
lošije ocjene, odlazi, ko je radio dobro i ima potrebe za njegovim
radnim mjestom, ostaje“, istakao je Božović.
On je kao „gnusne laži“ odbacio optužbe SD-a da je nova vlast
otpustila službenika koji je mimo protokola, pustio himnu na jednoj od
sjednica SO, odnosno službenika sa 38 godina staža jer mu je kćerka bila
na listi te partije.
„To je beskrupulozna podmetačina i nema veze sa istinom da je neko
dobio otkaz zbog himne. Na tom radnom mjestu ostaje službenik koji je
godinama imao bolje službene ocjene od ovoga. Službenik sa 38 godina
staža nema toliko, već čak 40 godina staža i odavno ima ispunjene uslove
za penziju, a on je tehnološki višak u Opštini bio godinama, a ne samo
sada“, istakao je Božović.
„Radimo što smo obećali narodu, niko da ne podiže nacionalne tenzije“
Osvćući sa na optužbe opozicije iz DPS, SD i HGI da nova vlast u
Tivtu otpušta članove tih partija „i one koji se deklarišu kao
Crnogorci“, te na „povratak Tivta u devedesete“ zbog slavlja dijela
građana na ulicama sa trobojkama i bakljama prilikom izbora nove Vlade,
gradonačelnik Komnenović je kazao da koalicija NP-BF-GB „radi samo ono
za što smo dobili povjerenje građana na izborima 30. avgusta“i dodao da
je stanje toliko loše da bi „i DPS morao da otpušta zaposlene u Opštini
da je ostao na vlasti“.
„Pošto nemaju načina da objasne ovoliki budžetski deficit, brojne
zloupotrebe njihovih kadrova i nanošenje štete gradu, opozicija forsira
priče o navodnim nacionalnim podjelama i provokacijama. Sva okupljanja u
proteklom peridu na uicama Tivta bez obzira na to koje nsu zastave na
njima nošene, organizovana su iz jednog centra i ona nikome ne idu u
prilog. Očuvanje međunacionalnog sklada je apsolutni prioritet naše
vlasti da bi se posvetili saniranju teških ekonomskih posljedica i
devastacije Tivta od DPS-a i njegovih satelita. Samo oni koji nemaju
odgovor na pitanje kako su „crnogorski Monte Karlo“ doveli do milionskih
dugova i prosjačkog štapa, insistiraju na nacionalnim podjelama i
plasiranju priča o nečijoj tobožnjoj ugroženosti, ali im nećemo
dozvoliti da se tek tako izvuku od ovih, za njih vrlo neugodnih
pitanja“, istakao je Komnenović.
Božović je kao „klasičnu laž i podmetačinu“ označio tvrdnje DPS da je
sa zgrade Opštine ispaljivan vatromet kada je izabrana nova Vlada
istakavši da se to „nikad do sada nije radilo niti će“.
Apelovao je na sugrađane „da se svi uzdrže od aktivnosti kojima se podstiče netrpeljivost“ i podvukao da Tivtu i njegovo novoj upravi „treba mir i sklad da bi svi zajedno što prije izašli iz krize i vratili se normalnim tokovima napretka“.
Ovih dana slušamo žalopojke partija iz bivšeg vladajućeg režima, kako nova vlast planira zapošljavanje svojih kadrova po dubini. Ali, ono što su radili bivši vlastodršci i njihovi sateliti sa dovođenjem svojih rođaka, kumova, prijatelja, prevazilazi sve do sada viđeno. Jedan od primjera je preduzeće „Monteput“ a slučajevi partijskih zloupotreba u toj državnoj kompaniji, kao da su birani iz starih rubrika „Vjerovali ili ne”.U ovom privilegovanom kolektivu, godinama i na pravdi Boga naplaćuju prolaz kroz tunel „Sozina“, iako je ta investicija otplaćena prije par godina. Umjesto da poslušaju glas javnosti da se građanima Bara, a posebno Crmnice omogući popust, zato jer mnogi svakodnevno odlaze na posao pa im za prolazak kroz tunel često ode i trećina ili četvrtina dohotka, oni su razmišljali o svojim privilegijama. Pod izgovorom da se pripremaju za budući autoput, u ovoj kompaniji je za poslednje četiri godine više nego dupliran broj uposlenih, tako da je broj sa 75, porastao na oko 150 radnika. Smatrajući je svojim plijenom, Bošnjačka stranka je uhljebila veliki broj svojih članova, mnogo više nego što je to radila DPS, dok je to bio njen plijen. Glavni kriterijum bio je da si član stranke, a da li i koliko treba radnika – to je manje važno. Naravno, ovi eksperti su se trudili da normativnim aktima prate svoj „napredak“ pa su za poslednjih pet godina, napravili četiri sistematizacije radnih mjesta, ponekad im tepajući da su „dopune“ i tome slično. Sada su aktuelne hitne izmjene kolektivnog ugovora, sa željom osiguranja debelih otpremnina u slučaju da budu zamijenjeni mjerama nove Vlade.Naročito je ovo ponašanje kulminiralo nakon 30. avgusta ove godine, kada su zatečeni porazom počeli haotično da tonu još dublje. Izmišljaju se radna mjesta, šefova i šefčića na svaka 2-3 radnika, posao dobijaju bez adekvatnih kvalifikacija, rješenja o zaposlenju političkim gubitnicima i sl. U ovoj kompaniji prema informacijama, zaposlili su i sinove visokih funkcionera DPS-a, sina aktulenog čelnika ANB-a, kao i brataničnu bivšeg premijera.Ovdje je brzometno dobio mjesto predsjednika Odbora direktora, Nikola Divanović, kratkotrajni predsjednik budvanske opštine. Izvršnom direktoru Jonuzu Mujeviću je nakon parlamentarnih izbora, produžen ugovor na još godinu dana, nakon što mu je istekao prije mjesec dana.Naravno, jasne su namjere čelnika ovih i ostalih državnih institucija, agencija, uprava, preduzeća i sličnih. Cilj je da se „upumpa“ što više radnika, optereti buduća vlast očiglednim balastima, potroši što više novca, kako bi je teret „vađenja“ napravio nesposobnom i neuspješnom, bez obzira što je odlazeća vlast opljačkala svoj narod, dovela ga u dužničko ropstvo i na duži rok zadužila buduće generacije. Patriotski nema šta!
U ponedjeljak će biti zaključen sporazum o zajedničkom djelovanju triju partija – Socijalističke narodne partije, Pokreta za promjene i Prave Crne Gore, koje broje pet od ukupno 14 odbornika koliko ima koalicija koju je predvodio Carević.Pregovori o zaključenju postkoalicionog sporazuma između koalicije “Marko Bato Carević – Za budućnost Budve” (DF) i izborne liste “Dragan Krapović – Budva je naša nacija” (Demokrate) su propali, nakon što dvije strane nijesu našle zajednički jezik tokom desetodnevnih intenzivnih razgovora.Njihova namjera, kako su “Vijestima” ispričali, je da upravo oni iniciraju pregovore i da ih dovedu do kraja, jer dvije strane po ko zna koji put ne mogu naći zajednički jezik.Dogovor je bio i da u svim preduzećima gdje direktori budu Demokrate, zamjenici budu iz DF-a, i obratno.Ipak, do dogovora nije došlo, iako je navodno nova grupacija – SNP, PzP i Prava Crna Gora, bila saglasna sa ovakvom podjelom vlasti.Izvor: Vijesti
Socijalistička narodna partija smatra nedopustivim da u vrhu policije i dalje sjede najbliži saradnici bivšeg režima, i u tom pravcu još jednom tražimo hitnu smjenu direktora policije i njegovih najbližih saradnika. Više smo nego sigurni da su građani na poslednjim izborima zdušno podržali i glasali za korjenite promjene u službi policije, kao i da na ta mjesta dođu pravi profesionalci, koji će stati na čelo borbe protiv kriminala i korupcije, trgovine narkoticima, uz očekivano vidljive i uspješne rezultate. SNP podsjeća da su na na čelu policije još uvijek oni kadrovi DPS-a koji su predvodili batinjanja mirnih ljudi po Crnoj Gori, kao što su sebi dozvolili hapšenja i maltretiranja sveštenika naše Srpske pravoslavne crkve. Takvi ljudi, bez imalo prodesionalizma ne mogu dalje biti na tim pozicijama. Za nas u SNP-u pitanje odlaska prvih ljudi policije je ključ funkcionisanja naše vlade, i u tom pravcu jednostavno ne postoji kompromis ili neka druga vrsta rješenja.Na konstataciju aktuelnog ministra unutrašnjih poslova da neće diskriminisati nekog ko je partijski aktivan, podsjećamo ga da je naša partija i prije njegovog imenovanja predložila dokazane profesionalce i kadrove koji su spremni odgovoriti svim izazovima i zahtjevnim zadacima, koji se nesumnjivo nalaze u ovom resoru. Sa druge strane, vjerujemo da je i ministar svjestan činjenice da ministarstvo unutrašnjih poslova i uprava policije nikako ne smiju biti jednopartijski obojeni, te da uprave i direktorati moraju zadovoljiti kriterijume profesionalizma i uspješnosti u radu. Još jednom pozivamo aktuelnog ministra da što prije raskrstimo sa imenima, zbog kojih smo i u međunarodnim okvirima trpjeli kritike, te da se na ta mjesta postave ljudi koji istinski vole ovu državu, i spremni su se uhvatiti u koštac sa najvećim problemima i izazovima, koji stoje pred nama.
UČINITI SVE DA MLADI OSTANU DA ŽIVE U SVOJOJ SREDINI
Juče je održana osma sjednica IO OO SNP Anrijevica kojoj su prisustvovali predsjednik SNP Vladimir Joković i potpredsjednik SNP i predsjednik opštine Berane Dragoslav Šćekić.Izvršni odbor kao organ partije koji kontroliše sprovođenje izbornog programa partije, pružio je punu podršku rukovodstvu opštine na čelu sa predsjednikom Željkom Ćulafićem da afirmišući principe partije učini sve što je u njihovoj moći da Andrijevica postane bolje mjesto za život svih njenih građana kao i da se koliko je to moguće pospješi zapošljavanje kako bi što više mladih ljudi ostalo da živi u svijoj sredini.
Episkop budimljansko-nikšićki i administrator Mitropolije
crnogorsko-primorske Joanikije kazao je da je predsjednik Crne Gore Milo
Đukanović “pogrešno razumio da je osnivanje Episkopskog savjeta 2006.
bio korak ka odvajanju Crkve u Crnoj Gori”.
Joanikije je, kako je saopšteno iz Mitropolije crnogorsko-primorkse
naveo i da je Đukanović “nije shvatio da je prva dužnost tog Savjeta
čuvanje jedinstva Srpske Pravoslavne Crkve”.
On je reagovao na intervju Đukanovića agenciji Beti, u kojem je
predsjednik Crne Gore, između ostalog, rekao da je sa pokojnim
mitropolitom Amfilohijem odmah nakon referenduma o nezavisnosti 2006.
razgovarao o tome da se crkva u Crnoj Gori zove Pravoslavna, bez
nacionalnog predznaka, i da “ta ideja na startu nije bila odbačena”
“Budući da je blaženopočivši Mitropolit predložio osnivanje pomenutog
Savjeta, on je i tim potezom kao i ukupnim arhipastirskim djelovanjem
dao veliki doprinos crkvenom jedinstvu. Sa blaženopočivšim se moglo
slobodno razgovarati na različite teme, ali o raskolu i odvajanju od
svetosavskog trona nije. Nikad, i ni u jednoj prilici”, naveo je
Joanikije.
Dodao je da je “kobna bila greška Đukanovića što je povjerovao da
može izmanipulisati Crkvu i ličnosti kakav je bio Mitropolit
Amfilohije”.
“Bezuspješno je i sa nekom vrstom opsjednutosti ulagao veliki napor u
taj ćorav posao. Blaženopočivšem nije dao mira dok je hodao po zemlji, a
sada pokušava da ga svojim klevetama uznemiri i na onom svijetu.
Đukanoviću ostavi već jednom Mitropolita na miru”, kazao je Joanikije.
On je naveo i da Đukanović, “za koga se piše i govori da ima najviše
nezakonito stečene imovine u Crnoj Gori (i šire) hoće da provjerava kako
je Crkva sticala imovinu za posljednjih osam vjekova”.
“Principijelno, nema što. Svi su jednaki pred zakonom osim predsjednika. Milo takođe kaže da je on htio da oslobodi Crkvu u Crnoj Gori od srpsko-crnogorskih podjela. On koji je za tri decenije svoje vladavine istrajno i ostrašćeno zavađao i dijelio braću, rođake, komšije. Jedan te isti narod, s tim što se od 1945. godine, različito izjašnjavaju. Ruku na srce, vjerujem da ih je htio “izmiriti”, ali tako da Srba nestane. Blaženopočivši Mitropolit Amfilohije je, naprotiv, svoju dušu i cijelo svoje srce založio da sav od Boga povjereni mu narod oslobodi od mržnje i nataloženih zabluda, podjela, brozomore i ostalih pošasti. Da svi budu slobodni i časni ljudi pa nek se izjašnjavaju po svojoj savjesti kako hoće. Mitropolitova vizija je bila sloboda i bratska sloga, a Milova teror i Goli Otok”, navodi episkop budimljansko-nikšićki i administrator Mitropolije crnogorsko-primorske.
