Vasilije Ivanović, jedan od Rečinjana koji je protiv gradnje mHE, kazao je da će prestati i blokade, ali da će mještani posmatrati situaciju na terenu
Mještani Rečina dogovorili su sa koncesionarom „Hydro logistics“
obustavljanje svih radova na gradnji male hidroelektrane Skrbuša na
mjesec dana.
Vlasnici imanja i aktivisti blokirali su jutros put prema mašinskom
postrojenju mini hidroelektrane Skrbuša kako bi spriječili da do
gradilišta stignu predstavnici koncesionara i izvođača radova mHE.
Vasilije Ivanović, jedan od Rečinjana koji je protiv gradnje mHE,
kazao je da će prestati i blokade, ali da će mještani posmatrati
situaciju na terenu.
Ivanovićfoto: Dragana Šćepanović
Danas je došlo do rasprave između vlasnika imanja u Rečinama, koji su
za, odnosno protiv gradnje mHE, a predstavnici obje grupe mještana su
se na poziv izvršnog direktora „Hydro logistics“ Slavena Burzanovića
tada udaljili sa mjesta protesta kako bi razgovarali.
Aktivista Denis Mekić je ranije danas kazao da će blokirati put dok nadležne inspekcije na dođu na teren i obustave radove.
Predstavnicima koncesionara mještani i aktivisti ranije danas nijesu dozvolili ni pješke da prođu do mašinskog postrojenja, kako bi prisustvovali skupu sa dijelom vlasnika imanja u Rečinama koji se ne protive gradnji.
Mještani koji su za gradnju mHE objašnjavaju da 30 godina nastoje da
dobiju asfaltni put i da će im je tek sada koncesionar to omogućiti. Oni
i predstavnici koncesionara zamjeraju što su „ekološki aktivisti koji
nijesu mještani, uključeni u odbranu rijeke“. Insistiraju da se
dogovaraju s investitorom samo vlasnici imanja u Rečinama.
Na dijelu puta na kojem je dio vlasnika imanja uz aktiviste branio
predstavnicima koncesionara da prođu, stigla je jutros i policija, koja
je kasnije otišla sa mjesta blokada jer, kako su, kazali „nemaju
nadležnosti da postupaju u određenoj situaciji“.
„Ovdje smo zbog prava na zdravu zivornu sredinu, vodu… Mi kao građani, kao nosioci suveriniteta branimo ovdje ono što ja naša najveća svetinja. Mi kao građani branimo Ustav i zakon“, kazao je Mekić u ime okupljenih aktivista policiji.
Martinović: Neko mora odgovarati
Poslanik Demokrata Vladimir Martinović kazao je mještanima Rečina da
se od nove vlasti očekuje da dosljedno sprovede reforme koje od njih
traži Evropska unija.
„Poglavlja koja su ključna u procesu integrisanja naše države u
društvu evropskih naroda su 23 i 24, a takođe i poglavlje 27 koje se
tiče zaštite životne sredine. Dakle, neko mora odgovarati za sve dozvole
i dokumentaciju koju je izdao investitorima širom Crne Gore koja su
devastirali našu prirodu, šume i rijeke. Moram naglasiti da se u Barama
Kraljskim ne brani samo Ljubaštica, Crnja i Čestogaz, kao na Skrbuši
rijeka Skrbuša. Već su sve te rijeke glavne pritoke naše suze Evrope,
naše Tare. Tako da je sve ovo zapravo odbrana rijeke Tare koju svi
zajedno branimo i koju ćemo u to sam siguran odbraniti“, kazao je
Martinović.
Martinovićfoto: Dragana Šćepanović
Za devet sati na Skrbuši je bio zakazan skup vlasnika imanja u
Rečinama koji se ne protive gradnji mHE. Planirano je da sa njima budu i
predstavnici koncesionara.
Ivanović je rekao ranije danas da put nije blokiran za mještane.
foto: Dragana Šćepanović
Protestno okupljanje mještana, koji već nekoliko dana brane nastavak radova na mHE, bilo je najavljeno za 13 sati danas na Skrbuši. Jedini zahtjev koji su uputili koncesionaru je da ukloni mašine i prekine gradnju. Kazali su i da neće pregovarati.
Mi kao građani, kao nosioci suveriniteta branimo ovdje ono što ja naša najveća svetinja. Mi kao građani branimo Ustav i zakon“, kazao je u ime okupljenih aktivista Denis Mekić policiji
Vlasnici imanja i aktivisti blokirali su jutros put prema mašinskom postrojenju mini hidroelektrane Skrbuša.
Kako tvrde, neće dozvoliti da do gradilišta stignu predstavnici koncesionara „Hydro logistics“ i izvođača radova mHE.
foto: Dragana Šćepanović
Već duže traju vebalni konflikti između vlasnika imanja u Rečinama, koji su za, odnosno protiv gradnje mHE.
Predstavnicima koncesionara mještani i aktivisti nijesu dozvolili ni pješke da prođu do mašinskog postrojenja, kako bi prisustvovali skupu sa dijelom vlasnika imanja u Rečinama koji se ne protive gradnji.
Mještani koji su za gradnju mHE ovjašnjavaju da 30 godina nastoje da
dobiju asfaltni put i da će im je tek sada koncesionar to omogućiti. Oni
i predstavnici koncesionara zamjeraju što su „ekološki aktivisti koji
nijesu mještani, uključeni u odbranu rijeke“. Insistiraju da se
dogovaraju s investitorom samo vlasnici imanja u Rečinama.
Na dijelu puta na kojem dio vlasnika imanja i aktivisti brane
predstavnicima koncesionara da prođu, stigla je jutros i policija, koja
je kasnije otišla sa mjesta blokada jer, kako su, kazali „nemaju
nadležnosti da postupaju u određenoj situaciji“.
„Ovdje smo zbog prava na zdravu zivornu sredinu, vodu… Mi kao građani, kao nosioci suveriniteta branimo ovdje ono što ja naša najveća svetinja. Mi kao građani branimo Ustav i zakon“, kazao je u ime okupljenih aktivista Denis Mekić policiji.
Za devet sati na Skrbuši je bio zakazan skup vlasnika imanja u
Rečinama koji se ne protive gradnji mHE. Planirano je da sa njima budu i
predstavnici koncesionara.
Jedan od Rečinjana koji je protiv gradnje mHE Vasilije Ivanović kaže da put nije blokran za mještane.
foto: Dragana Šćepanović
U 13 sati na Skrbuši biće održano protestno okupljanje mještana, koji već nekoliko dana brane nastavak radova na mHE.
Jedini zahtjev koji su uputili koncesionaru je da ukloni mašine i prekine gradnju. Kazali su i da neće pregovarati.
Врло интезивно радимо на нечему, што до сада нијесмо имали, а то је борба против КОВИД-а, гдје ће се установити Савјет за борбу против КОВИД-а, и одговорност за то, биће одговорност Владе, неће бити ни НКТ, које је чини ми се у овом тренутку незаконито, јер таква институција не постоји, него ћемо стати одговорно као Влада иза оног што препоручи Савјет за борбу против КОВИД-а
Мандатар будуће Владе, проф. др Здравко Кривокапић, гостујући на ТВ Вијести
је рекао да ће будућа Влада бити посвећена проблематици актуелне
епидемије коронавируса, те да ће одговорност на том пољу убудуће бити на
Влади, тј на Савјету за борбу против Ковида, а не на Националном
координационом тијелу које, како је казао, тренутно ради незаконито јер „таква институција не постоји“.
Прегледач видео записа00:0000:50
„Врло интезивно радимо на нечему, што до сада нијесмо имали, а то је борба против КОВИД-а, гдје ће се установити Савјет за борбу против КОВИД-а, и одговорност за то, биће одговорност Владе, неће бити ни НКТ, које је чини ми се у овом тренутку незаконито, јер таква институција не постоји, него ћемо стати одговорно као Влада иза оног што препоручи Савјет за борбу против КОВИД-а“, нагласио је Кривокапић
Истакао је да су водили интензивне разговоре о инфраструктури која се односи на болницу за инфективне болести, како би релаксирали капацитете Клиничког центра.
Sramota je da se napadaju mediji i NVO koji su otkrili više korupcionaških afera nego institucije čija je to obaveza, ocijenio Abazović. Niko ne smije biti jači od države, a naročito ne ako se ta snaga crpi iz prijateljskih i biznis veza sa najodgovornijim osobama u pravosuđu, poručio Bečić. Bećirović u sudnici prokleo MANS, “Vijesti” i “Dan” – da im se desi ono što je i njegovom bratu, koji je ubijen…
Mandatar za sastav nove Vlade Zdravko Krivokapić, predsjednik
Skupštine Aleksa Bečić i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović
osudili su ponašanje Zorana Ćoća Bećirovića, koji se prije dva dana u
sudnici kletvama i uvredama obrušio na Mrežu za afirmaciju nevladinog
sektora, “Vijesti” i “Dan”, poručivši da nema tog pojedinca koji može
biti iznad zakona, te da će nova Vlada brzo stati na put bahatim
pojedincima.
Bećirović je prije dva dana pred sudijom Simom Rašovićem, nakon što
je pomenuo da mu je brat Dragan ubijen, prokleo tužene (MANS, “Vijesti” i
“Dan”) – da im se desi ono što i njemu, što su oni doživjeli kao
prijetnje.
On i njegova kompanija “Caldero Trading LTD” tužbu su podnijeli nakon
što je MANS objavio, a “Vijesti” i “Dan” prenijeli tekst – da je
predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica četiri godine od nadležnih
organa krila informaciju o poslu sklopljenom sa kolašinskim biznismenom,
iz kojeg je prihodovala blizu 139 hiljada eura.
“Stav svih nas, ne samo moj lični, je da nema toga pojedinca koji
može da bude iznad bilo koje institucije. Svi moramo da damo doprinos
koji će bilo koje afere i bilo koje slučajeve dovesti do končine, a ta
končina se ogleda kroz ono što mora da odradi pravosuđe. Bilo kakve
prijetnje su neprimjerene, pogotovo što mi živimo u 2020. godini i
valjda taj način koji se može nazvati siledžijsko ponašanje nije
primjeren bilo kome, pa ni tom gospodinu, a pogotovo ne prema
institucijama koje žele istraživačkim pristupom da doprinesu da Crna
Gora bude bolja i kvalitetnija”, rekao je “Vijestima” Krivokapić.
Krivokapićfoto: Boris Pejović
On je istakao da je sprega kriminala, politike i korupcije toliko
izražena i vidljiva i da se i u posljednjem godišnjem izvještaju
Evropske komisije ponovo potenciraju dvije stvari vezane za političku
korupciju – afere “Snimak” i “Koverta”, a koje nijesu dovršene.
“Takođe, u tom istom godišnjem se apostrofira uloga predsjednice
Vrhovnog suda, gdje se napominje da njeno ostajanje na toj funkciji
pomalo bode oči, da ne kažem ništa više od toga. Ako želimo da imamo
korektan odnos prema pravdi, taj korektan odnos mora da bude pravda za
sve, u kome će nezavisnost i nepristrasnost sudstva biti do krajnjih
mjera dovedena. Mi ćemo pokušati u budućem radu da i taj finansijski dio
zavisnosti eliminišemo i da na taj način stvorimo preduslove da se
napokon dešava ono što svi očekujemo – da svi građani budu jednaki pred
pravdom”, poručio je Krivokapić.
ABAZOVIĆ: SVAKO ĆE ODGOVARATI
Komentarišući Bećirovićeve prijetnje, Abazović je za “Vijesti” kazao
da će nova vlast brzo stati na put “bahatim pojedincima koji su tokom
vladavine odlazećeg režima osilili toliko da misle da su nedodirljivi i
da, pored svega sumnjivog što rade, mogu prijetiti novinarima i civilnim
aktivistima, ili čak i napadati ih”.
“Osim što mora biti kažnjivo zakonom, sramota je da se napadaju
mediji i nevladine organizacije i to upravo oni koji svoj posao rade
najbolje i koji su istraživanjem otkrili više korupcionaških afera nego
institucije sistema koje su za to plaćene novcem građana i čija je to
obaveza. Uskoro će ovo biti država jednakih prava za sve i svako će
odgovarati za ono što je radio, pa i biznismeni iz Đukanovićevog (Milo)
okruženja, bez obzira na njihove ‘prijateljske’ veze sa čelnicima
pravosuđa”.
Abazović i Bečićfoto: Boris Pejović
Predsjednik Skupštine saopštio je da oštro osuđuje ponašanje
Bećirovića:
“Koji je umjesto razmjenom argumenata i dokaza, odlučio da
necivilizovanim metodama i istupima napada civilni sektor i slobodne
medije, a sve to pred pravosudnim institucijama naše države. Obračuni
putem uvreda i kletvi, kao obrazaca ponašanja koji nisu svojstveni za
21. vijek i savremeno društvo, a koji su već odavno napušteni, ne smiju
opterećivati ni javni prostor, niti sudske procese”.
NIKO NE SMIJE BITI JAČI OD DRŽAVE
Bečić je poručio i da niko ne smije biti jači i dominantniji od države i njenih institucija:
“A naročito ne ako se ta ‘snaga’ crpi iz prijateljskih i biznis veza
sa najodgovornijim personama u pravosuđu. To je dokaz zarobljenih
institucija, a ujedno to su ostaci i nasljeđe koje će i dalje, a nadam
se ne dugo, opterećivati crnogorsko društvo, sve do momenta
sveobuhvatnih reformi na putu ka Evropskoj uniji”.
Bečić je istakao da će Skupština dati punu podršku i zaštitu civilnom sektoru i slobodnim medijima.
“Takođe, učinićemo sve da unaprijedimo ukupan društveni ambijent i
pravosudne institucije učinimo nezavisnim. Svaki građanin treba da se
prema institucijama države i slobodnim medijima odnosi sa poštovanjem i u
okvirima zakonitog i opšteprihvatljivog obrasca ponašanja svojstvenog
civilizovanom, demokratskom i savremenom društvu”.
Iz MANS-a, “Vijesti” i “Dana” pozvali su nadležne da reaguju i
ispitaju prijetnje Bećirovića, ali i to što sudija nije reagovao. Jedan
od autora teksta zbog kog je Bećirović podnio tužbu, direktor
istraživačkog centra MANS-a, Dejan Milovac, kazao je da je ta nevladina
organizacija pozvala v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića da
ispita ozbiljnost poruka i namjeru Bećirovića. On je poručio da je sada
odgovornost za bezbjednost zaposlenih u MANS-u, “Vijestima” i “Danu”
isključivo u rukama tužilaštva.
“Nakon što je tokom suđenja Zoran Bećirović uputio prijetnje MANS-u,
‘Vijestima’ i ‘Danu’, aludirajući na ubistvo svoga brata, MANS je danas
pozvao VTD-a da ispita ozbiljnost takvih poruka, a posebno namjeru
Bećirovića i sa njime povezanih lica da ih i sprovedu u djelo. Kletve da
‘nam se vrati kao njegovoj porodici’ smo doživjeli kao otvorenu
prijetnju i pritisak da prestanemo da se bavimo njegovim poslovima,
naročito onim koje smo već istraživali poput ovog sa predsjednicom
Vrhovnog suda, Vesnom Medenicom, ali i onih sa prvom familijom”.
Milovac je istakao da riječi koje je Bećirović izgovorio u sudnici
dobijaju posebnu težinu ako se ima u vidu njegova ne tako davna
prošlost, odnos prema istraživačkim novinarima i “veze koje ima u
crnogorskom pravosuđu i odlazećem režimu”.
“Pozivamo tužilaštvo da prekine dosadašnju praksu tolerisanja ovakvih
prijetnji i zataškavanja napada na novinare i civilni sektor. Nakon
jučerašnje izjave Bećirovića, odgovornost za bezbjednost zaposlenih u
MANS-u, ‘Danu’ i ‘Vijestima’ je isključivo u rukama tužilaštva”.
OZBILJNO SHVATITI PRIJETNJE
Da je ponašanje Bećirovića u sudnici neprihvatljivo ocijenio je i
predsjednik Medijske asocijacije jugoistočne Evrope (MAJE) Vuk Maraš.
“Ponašanje Bećirovića je neprihvatljivo i u svakoj demokratskoj
zemlji bi bilo istog trenutka sankcionisano od strane suda. Njegova
izjava, odnosno kako je on naziva ‘kletva’, apsolutno se može doživjeti
kao prijetnja nezavisnim medijima i civilnom sektoru i očigledno
predstavlja pokušaj da se spriječi dalje istraživanje njegovih
potencijalno sumnjivih poslova i izvještavanje o istim”.
Marašfoto: PR Centar
Maraš je istakao da posebno zabrinjava činjenica da sud to nije sankcionisao:
“Ako se ima u vidu da je on jedan od vinovnika nedavnog slučaja
napada na novinara. Naime, upravo je Bećirovićevo obezbjeđenje napalo
novinara samo zato što je pokušao da ga fotografiše dok u društvu
tužioca kupuje u tržnom centru, što su on i tužilac mirno posmatrali.
Zbog toga, bilo kakve prijetnje ka medijima i civilnom sektoru koje
dolaze od osobe tog profila, institucije sistema bi morale veoma
ozbiljno shvatiti, uključujući i sud gdje su te prijetnje izrečene i
sprovesti adekvatne postupke”.
Bećirović je prije dva dana u sudnici rekao da tuženima želi da im se
“ako Bog da vrati sve ovo što su uradili meni i mojoj porodici, neka se
vrati njima i njihovim porodicama sve do praunučeta”.
“Pošto su kletve u Crnoj Gori postale moderne u posljednje vrijeme,
onda im ja želim da sve ono što su oni napravili, pri čemu ne mislim na
njihove porodice, već na njihove principale, da im se ako Bog da vrati
sve ovo što su uradili meni i mojoj porodici, neka se vrati njima i
njihovim porodicama sve do praunučeta”, rekao je Bećirović. To je kazao
nakon što je punomoćnik prvotuženog MANS-a, advokat Dalibor Tomović,
ukazao sudiji da je Bećirović tokom iskaza uputio kletve advokatima i
njihovim principalima.
Tomović je “Vijestima” kazao da u zapisnik nije ušlo da je Bećirović ubistvo svog brata dovodio u kontekst kletve.
Punomoćnik Daily Pressa, advokat Branimir Lutovac, rekao je da to
nije doživio u svojoj tridesetpetogodišnjoj advokatskoj karijeri, ali i
da je Bećirović, osim što je kleo, tužene nazvao lažovima i mafijašima.
Bećirović nije odgovorio na poziv novinara “Vijesti”.
Kadić Bojanić: Što o prijetnjama kažu Bećirovićevi bliski prijatelji iz vrha vlasti?
Izvršna direktorica “Vijesti” Marijana Kadić Bojanić istakla je da u
Bećirovićevom “nastupu” na suđenju brine to što sudija nije precizno
unio u zapisnik prijetnje iznesene u formi kletvi, čime je
“relativizovao riječi čovjeka koji se već godinama spori sa
profesionalnim medijima u Crnoj Gori i nevladinim sektorom”.
“I sve to u zemlji koja ima podeblji ‘dosije’ napada na novinare, u
zemlji čiju vlast Evropska komisija iz izvještaja u izvještaj opominje
na neriješene slučajeve ubistva urednika ‘Dana’ Duška Jovanovića i
pokušaja ubistva iztraživačke novinarke Olivere Lakić”, kazala je ona.
Marijana Kadić Bojanićfoto: TV Vijesti
Kadić Bojanić poručila je da bi bilo neizostavno važno čuti što o
Bećirovićevim prijetnjama kažu njegovi bliski prijatelji, koji su u
samom vrhu vlasti.
“Nije tajna da Bećirović ima moćne bliske prijatelje – predsjednika
države Mila Đukanovića u čijem je društvu često viđen, predsjednicu
Vrhovnog suda Vesnu Medenicu sa kojom trguje nekretnine, tužioca Miloša
Šoškića sa kojim pazari mobilne telefone po tržnim centrima…. Sve
troje treba da su, u skladu sa svojom javnom funkcijom, na braniku
slobode izražavanja i u službi zaštite novinara, pa bi bilo više nego
korisno da se odrede javno prema prijetnjama izrečenim u formi kletvi”,
istakla je.
Marković: Prolazi vrijeme kada su se tekstovi zaustavljali mecima
Pomoćnik glavnog i odgovornog urednika Dnevnog lista “Dan”, Nikola
Marković, rekao je da su prijeteće kletve Bećirovića “samo slika odnosa
koji odlazeća vlast i njeni tajkuni imaju prema slobodnim medijima”.
Nikola Markovićfoto: Boris Pejović
“Očito ne mogu da prežale što vremena kad su se istraživački tekstovi
zaustavljali mecima neumitno prolaze. Koliko su se zaštićeno osjećali
bahati Đukanovićevi drugovi najbolje ilustruje činjenica da su prijetnje
upućene usred sudnice. To je prava slika našeg pravosuđa i odnosa prema
nezavisnim medijima i nevladinim organizacijama. Pozivam tužilaštvo da u
što hitnijem roku pokrene postupak i ispita sve činjenice, kako ne bi
reagovalo postfestum kao u slučajevima Duška Jovanovića, Olivere Lakić,
Tufika Softića i drugih. Nažalost bili smo u prilici da vidimo da je
Bećirović zajedno sa tužiocem bio akter događaja gdje njegov
tjelohranitelj maltretira novinara Dana Vladimra Otaševića”, rekao je
Marković.
Predsjednik Komisije za praćenje istraga napada na novinare ocijenio je i da ovo test za novu vladajuću većinu:
“Da obezbijedi normalne uslove za rad novinarima, jer u vremenima pred nama tek će biti istraživačkih tekstova o sumnjivim poslovima tajkuna i vrha vlasti. Jer od prijetnji do njihove realizacije samo je jedan korak”.
Он је рекао да до сада немају ниједан конкретизован предлог, али да ће имати највјероватније у уторак ујутро. „Направићемо анализу, усаглашавање…“ – додао је Кривокапић
Агенција за националну безбједност (АНБ) треба да буде
деполитизована, са професионалцима, а не у интересу било које партије
или једног човјека, казао је мандатар за састав Владе, Здравко Кривокапић, у вечерашњем гостовању у Вијестима у пола седам на ТВ Вијести.
Кривокапић је казао да има „чврсто рјешење“ када је у питању позиција
министра финансија, али није желио открити о коме је ријеч.
Он
је истакао да су досадашње поруке из партија нове власти, када су у
питању позиције у сектору безбједности, биле изјаве поијединаца које
нису обавезујуће ни за мандатара, ни за три чланице које треба да крену у
конкретизацију договора за састав Владе. Казао је и да досад „нико није исказао своје жеље“ када су у питању кључне позиције у сектору безбједности.
Кривокапић је казао да је направљен динамичан план када је у питању
формирање Владе, са којим су сви упознати, те да ће свака три дана имати
неку новину која би требало да донесе резултате.
Он је рекао да до сада немају ниједан конкретизован предлог,
али да ће имати највјероватније у уторак ујутро. „Направићемо анализу,
усаглашавање…“ – додао је Кривокапић.
Он је истакао да ће три коалиције водити седам кругова преговора, и
да ће у другом кругу бити прецизно дефинисани принципи и критеријуми.
„Ја нисам бунар жеља“, рекао је Кривокапић, истакавши да предложени кандидати морају превасходно бити одраз договора и да буду компетентни и доказани у свом пољу.
На питање да ли је неопходна промјена Закона о слободи исповијести у цјелини, Кривокапић је казао да је његов лични став да у доношењу закона није било добре намјере, те да зато у цјелости није добар. „Али то не значи да се не може поправити на начин како је предлагала УРА и можда неко из савјета за правна питања Митрополије. Допустимо струци да се нађе најбоље рјешење“.
Асфалтирањем два путна правца у мјесним заједницама Бубање (Качмор 600 метара)и Штитари (Јојовићи 500 метара) Општина Беране је завршила са активностима на асфалтирању сеоских путева на подручју општине, у оквиру пројекта ИФАД за 2020. годину, укупне дужине преко пет километара.
„Асфалтирано је укупно седам путних праваца, у шест села наше
општине, дужине 5.150 метара. Пројектом је у старту било предвиђено
асфалтирање 5.040 метара али је Општина додала још 110 метара,
продужењем двије трасе у селима Заграђе (МЗ Полица) и Бубање. Оно што
нас joш очекује јесте изградња водовода у селу Петњик, која ће ускоро и
почети, чиме ће радови предвиђени ИФАД пројектом за ову годину бити
званично завршени„, казао је координатор пројекта у име Општине Беране, Милутин Мићовић
Он је рекао да је пројектом ИФАД предвиђено још за ову годину изградња водовода у Петњику, гдје су радови у току, и очекује се њихов брз завршетак.
„Изградњом водовода у овој мјесној заједници 40 домаћинстава горњег дијела села добиће стабилно водоснабдијевање,
чиме ће званично бити завршени радови у оквиру пројекта“, истакао је
Мићовић и додао да ће локална управа и убудуће наставити са унапређењем
путне инфраструктуре на подручју општине.
Штитари
Он
је напоменуо да је укупна вриједност радова 323.916,89 евра од којих је
учешће Општине Беране 25,51%,, односно 82.261,18 евра, док је остатак
финансирао Међународни фонд за развој пољопривреде – ИФАД.
„Ово је трећа година реализације пројекта од предвиђених пет (2017-2023.)“, подсјетио је Мићовић.
Бубање
Радове у селима Бубање и Штитари обишли су начелник Службе заштите и спашавања Општине Беране Тихомир Богавац и директор Спортског центра Дарко Бубања.
Подсјетимо, захваљујући пројекту ИФАД Општини је укупно одобрено осам апликација за ову годину. Асфалтирани
су, поред поменутих путева у селима Бубање и Штитари, још путни правци у
мјесним заједницама Загорје (1.900 метара), Петњик (400), Дапсиће
(640), Полица (Заграђе, два правца – 1.110). Радови на изградњи водовода
у селу Петњик, предвиђено је да почну ускоро.
Упоредо са овим активностима на сеоском подручју, Општина Беране је наставила са асфалтирањем и реконструкцијом градских саобраћајница.
Недавно је завршено асфалтирање улице, на потезу од Хотела Беране до скретања према спомен комплексу Јасиковац. У току је израда тротоара.
Започели су и радови на реконструкцији Ђачке улице према фудбалском стадиону. Радови обухватају израду ивичњака, тротоара и нових паркинг мјеста код ОШ „Вук Караџић“ и Спортске хале.
Ženska kadetska reprezentacija Srbije osvojila je treću
bronzanu, odnosno šestu medalju na prvenstvima Evrope. Srbija je sinoć u
Podgorici, u utakmici za treće mjesto na 14. Evropskom prvenstvu, u
dvorani „Verde“ savladala Italiju sa 3:1 (22:25, 25:16,
25:18, 25:20), posle 92 minuta igre. Prvi set je pripao Italijankama,
ali su Srpkinje borbenošću, požrtvovanjem i iznad svega željom uspjele
da naprave preokret i na kraju stignu do nove medalje na šampionatima
Starog kontinenta.
Titulom šampiona okitile su se kadetkinje Rusije, koje su u finalu savladale Tursku sa 3:1 (20:25, 25:16, 25:12, 25:23). Peto mjesto osvojila je Rumunija nakon pobjede nad Poljskoj u taj-brejku – 3:2 (21:25, 25:20, 25:21, 22:25, 15:10), dok je sedma pozicija pripala Slovenkama, koje su bile bolje od Slovačke sa 3:1 (25:18, 25:19, 19:25, 25:18).
Na osnovu odluke Administrativnog borda CEV više se ne igraju
kvalifikacije za Svjetska prvenstva. Plasman na 17. Svjetsko prvenstvo
2021. obezbijedili su šest prvoplasiranih ekipa sa šampionata u
Podgorici – Srbija, Turska, Rusija, Italija, Rumunija i Poljska.
Predsjednik Skupštine održaće naredne sedmice konsultacije o formiranju Administrativnog odbora
U Skupštini su formirani poslanički klubovi, pa se, kako je saopšteno
“Vijestima” očekuje da predsjednik parlamenta Aleksa Bečić naredne
sedmice održi konsultacije o sastavu Administrativnog odbora.
“Očekujemo da će predsjednik Skupštine Aleksa Bečić naredne nedjelje
obaviti konsultacije sa predsjednicima poslaničkih klubova, u vezi sa
predlogom za sastav Administrativnog odbora, nakon čega će se steći
uslovi za njegovo formiranje”, rekli su iz Skupštine.
Prema proceduri, klubovi predsjedniku dostavljaju predloge za članove
Administrativnog odbora, a predsjednik Skupštine podnosi predlog za
imenovanje odbora.
Prema Poslovniku Skupštine, Administrativni odbor podnosi listu
kandidata za predsjednika i članove ostalih odbora, na osnovu predloga
klubova poslanika. Odbori se formiraju kao stalni i privremeni.
Konstituisano je ukupno devet poslaničkih klubova.
Klubove su formirali DPS sa Liberalnom partijom, Bošnjačka stranka,
koalicije “Crno na bijelo”, “Mir je naša nacija”, Socijaldemokrate (SD),
Socijalistička narodna partija (SNP), Pokret za promjene.
Poslanički klub zajedno su formirali Socijaldemokratska partija i
Albanska koalicija „Jednoglasno”, kao i DF- Nova srpska demokratija,
DNP, Prava Crna Gora, Ujedinjena Crna Gora i Radnička partija.
Predsjednik poslaničkog kluba DPS-LP je Danijel Živković, a BS-a Ervin Ibrahimović.
Predsjednik Kluba poslanika „Crno na bijelo” je Miloš Konatar, SD-a
Ivan Brajović, koalicije “Mir je naša nacija” Boris Bogdanović, SNP-a
Vladimir Joković, a PzP-a Branko Radulović.
Raško Konjević je predsjednik kluba SDP-a i Albanske koalicije
„Jednoglasno”, a kluba NSD, DNP, Prava Crna Gora, Ujedinjena Crna Gora i
Radnička partija Slaven Radunović.
Koalicija “Genci Nimanbegu – Nik Đeljošaj” nema poslanički klub jer
prema Poslovniku Skupštine, klub čine najmanje tri poslanika.
Nik Đeljošaj je ranije najavio da će predložiti izmjene poslovnika
Skupštine kako bi manjinske partije mogle osnovati klub bez obzira na
broj poslanika.
“To će biti jedan od zahtjeva u pregovorima sa novom vladajućom koalicijom za formiranje vlasti”, rekao je Đeljošaj.
Konstitutivna sjednica parlamenta održana je 23. septembra, a za
predsjednika je izabran Aleksa Bečić iz koalicije “Mir je naša nacija”.
Na sjednici su verifikovani mandati 81 poslanika.
DPS u novom sazivu ima 30 poslanika, koalicija “Za budućnost Crne Gore” 27, koalicija “Mir je naša nacija” 10, a “Crno na bijelo” četiri. SD i BS su osvojile po tri mandata, SDP dva, Albanska koalicija – Jednoglasno i Albanska lista “Genci Nimanbegu – Nik Đeljošaj” po jedan mandat.
Crna Gora će imati podršku i pomoć Evropske komisije koja će podstaći
Vladu da ostvari neophodne reforme na putu ka EU, poručio je evropski
komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji.
On je juče boravio u posjeti Crnoj Gori i sastao se sa liderima
koalicija koje su nakon izbora u avgustu formirale vlast, kao i sa
predsjednikom države Milom Đukanovićem.
Na sastanku Varheljija sa liderima koalicije “Za budućnost Crne Gore”
i “Crno na bijelo” Dritanom Abazovićem i Zdravkom Krivokapićem
razgovarano je o novoj vladi, a nijesu pominjali odlazeću vlast.
Konstatovano je, kako “Vijesti” saznaju”, da treba intenzivirati
saradnju EU i Crne Gore kako bi se izvele sve suštinske reforme, sve sa
ciljem da Crna Gora bude naredna članica EU.
Abazović je “Vijestima” potvrdio da je Varhelji rekao da će vrata EU biti širom otvorena za novu vladu.
Mandatar za sastav nove vlade, Zdravko Krivokapić, napisao je na Tviteru da članstvo u EU ostaje prioritet nove vlasti.
“Zahvalni smo na objektivnom godišnjem izvještaju o napretku,
dosadašnjoj i budućoj EU pomoći, uključujući i novi Ekonomski i
Investicioni plan za Zapadni Balkan”, napisao je Krivokapić.
Varhelji je prethodno govorio na posebnoj sjednici Skupštine i
istakao da računa da će vlast u Crnoj Gori da sarađuje kako bi se
efikasno realizovao Investicioni plan EK za region.
On je kazao da je ubijeđen da se uz odlučan pristup i posvećenost i
stvarnu realizaciju reformi može “kreirati novi pejzaž i za Crnu Goru i
čitav region već u sljedećih četiri do pet godina”.
Pred Crnom Gorom su, kako je kazao, dva ključna prioriteta –
produbljivanje i ubrzanje reforme naročito vezano za vladavinu prava
gdje izvještaj EK jasno kaže da je sljedeći zadatak da se zadovolje
privremena mjerila u okviru poglavlja vladavina prava.
“Drugo je prevazilaženje ekonomske krize zbog koronavirusa koja je
pogodila Crnu Goru posebno teško zbog oslanjanja na turizam. Odgovor na
ova dva ključna izazova je javna uprava koja dobro funkcioniše i
nadovezivanje na napredak koji je već ostvaren”, rekao je Varhelji.
Prevazilaženje ekonomske krize zbog koronavirusa jedan od prioriteta: Varhelji u Skupštini
Prevazilaženje ekonomske krize zbog koronavirusa jedan od prioriteta: Varhelji u Skupštinifoto: Luka Zeković
Podsjetio je da se svijet suočava sa globalnom pandemijom Covid 19, ali
to nije spriječilo EK da zadrži Zapadni Balkan kao ključni prioritet.
On je dodao da postoji ogroman jaz u smislu ekonomskog razvoja između regiona Zapadnog Balkana i EU.
“Što ga prije zatvorimo brže ćemo biti u mogućnosti da stvorimo jake i
održive ekonomije i moći ćete brže da pristupite EU. Ove sedmice
Komisija je predložila široki ekonomo-investicioni plan koji je
zamišljen da podstakne dugoročni oporavak kroz značajan investicioni
paket. To će dovesti do ekonomskog rasta, podržaće implementaciju
reformi koje su potrebne kako biste ostvarili napredak ka EU i
približili Zapadni Balkan jedinstvenom tržištu EU”, poručio je Varhelji.
On je podsjetio da se Investicionim planom predviđa mobilizacija do 9
milijardi eura u vidu grantova za pretpristupnu pomoć u okviru budućeg
Instrumenta pretpristupne pomoći.
Investicioni paket je, kako je dodao, strukturiran od deset budućih
inicijativa u ključnim oblastima koje su od presudnog značaja:
saobraćaj, energetika, životna sredina, digitalna ekonomija, privatna
industrija, mladi.
“Pored toga, investicioni kapacitet Zapadnog Balkana treba da
podstakne mobilisanje novog garantnog mehanizma za region sa ambicijom
da donese investicija od 20 miliona eura, odnosno skoro jednu trećinu
BDP-a čitavog regiona. Plan će u Crnoj Gori podržati realizaciju najveće
javne investicije – izgradnju auto-puta Bar – Boljari, čime će zemlja
biti integrisana u regionalni krak Tent-T mreže”, rekao je Varhelji.
Prema njegovim riječima, to će biti podsticaj za nacionalnu privredu i odgovoriće na socijalne razlike između sjevera i juga.
Najavio i da će željeznička ruta koja povezuje Beograd, Podgoricu i
Luku Bar biti obnovljena od granice do mora, a put od Podgorice do
Sarajeva je takođe izabran jer je to važna veza u regionu.
Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je na zajedničkoj konferenciji za
novinare sa Varheljijem kazao da njegov dolazak u ime svih poslanika
ocjenjuje kao jasan i nedvosmislen pokazatelj da uprkos ekonomskim i
zdravstvenim izazovima današnjice proširenje ostaje prioritet EU.
EK računa na vlast u Crnoj Gori da će sarađivati kako bi se realizovao Investicioni plan: Varhelji i Bečić
EK računa na vlast u Crnoj Gori da će sarađivati kako bi se realizovao Investicioni plan: Varhelji i Bečićfoto: Luka Zeković
“Posebno značajan momenat za našu državu predstavlja činjenica da
izvještaj EK o Crnoj Gori dolazi u ruke nove vlasti. To je početak jedne
nove epohe u saradnji naše države i EU, koja će odgovornije i
dinamičnije sprovoditi neophodne reforme”, rekao je Bečić.
U novom Izvještaju EK, koji je objavljen u utorak, između ostalog je
istaknuto da je potrebna snažna politička volja da se efikasno riješi
pitanje korupcije u Crnoj Gori, da nije bilo pomaka u rasvjetljavanju
ključnih afera, kao ni u oblasti slobode izražavanja, dok nezavisno
sudstvo ostaje izazov.
Bečić je kazao da u Crnoj Gori više nikad neće biti pobjednika i poraženih, te da su sadašnja vlast i opozicija proevropske.
Varhelji je na pitanje da li Brisel ima preporuku u kontekstu
formiranja nove Vlade, posebno kad je u pitanju bezbjednosni sektor u
Crnoj Gori, odgovorio da nije upućen u to, niti upoznat sa programom
buduće vlade.
Đukanović je na sastanku sa Varheljijem istako da je Crna Gora
pokazala da je njen demokratski kapacitet za mirnu tranziciju vlasti na
mnogo višem nivou u odnosu na pojedina očekivanja i potvrdio
opredijeljenost da podrži svaku inicijativu i odluku nove vlade koja je u
korist evropskog napretka.
„Sudićemo po djelima, ne po retorici“, kazao je Đukanović i poručio da će i u narednom periodu biti veoma aktivan sudionik državne politike.