Категорије
Култура

ULCINJ – U CENTRU ZA KULTURU 22. I 23.DECEMBRA

Trinaesto izdanje Festivala dječije pjesme biće održano u 22. i 23. decembra u Centru za kulturu Ulcinj, saopšteno je iz tog javnog preduzeća. Na ovogodišnji festival prijavilo se 24 izvođača koji će se predstaviti tokom dvije večeri. Kako saopštavaju organizatori, pored takmičara iz Ulcinja, ove godine prijavljeni su izvođači iz susjedne Albanije, sa Kosova kao i iz drugih gradova Crne Gore.Tročlani žiri proglasiće tri najbolja izvođača, najbolju kompoziciju, a dodijeliće se i specijalna nagrada „Fićri Hasanaga”. Pokrovitelji XIII Festivala dječije pjesme su: Opština Ulcinj, Turistička organizacija, hotel „Lola” i Centar za kulturu. Festival će obje večeri početi od 19 časova.

Категорије
Друштво

BAR – Traže ukidanje dozvole za vrtić

Predstavnici građanske Inicijative iz Bara podnijeli su tužbu Upravnom sudu Crne Gore kojom traže ukidanje Rješenja Ministarstva održivog razvoja i turizma – Sektor građevinarstvo br. UPI1054-1050/19-2016 od 01.03.2017. godine, kojim je Ministarstvu prosvjete i JPU „Vukosava Ivanović Mašanović” iz Bara izdata građevinska dozvola za izgradnju dječijeg vrtića i jaslica.<br />U tužbi, predstavnici Građanske inicijative su izložili nezakonitosti spornog rješenja koje se tiču povreda pravila upravnog postupka, pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, o čemu su dostavili dokaze. Na osnovu dokumentacije koju su predstavnici inicijative dobili od MORT-a i Opštine, tužitelji su ukazali da je „građevinska dozvola donijeta na osnovu nevalidnih i neadekvatnih dokumenata”.<br />Uvidom u dokumentaciju na osnovu koje je izdata sporna građevinska dozvola kao i uvidom u samu građevinsku dozvolu, nesporno se utvrđuje da investitor JPU „Vukosava Ivanović Mašanović” iz Bara nije dostavila niti u spisima postoji polisa osiguranja od odgovornosti za investitora JPU „Vukosava Ivanović Mašanović” Bar. Sva revidovana projektna dokumentacija se odnosi na investitora JPU „Vukosava Ivanović Mašanović”, a ne i na Ministarstvo prosvjete. Takođe, ne postoje ni polise osiguranja za učesnike u izradi glavnog projekta, kao ni za koja je jedan od revidenata glavnog projekta, čime su direktno prekršene odredbe člana 93 tada važećeg Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekta.<br />Kako su istakli, ono što je zanimljivo jeste da je sporna građevinska dozvola izdata, između ostalog, na osnovu Polise osiguranja od odgovornosti za jedno pravno i jedno fizičko lice, s tim da prava traje od 13.01.2016.godine do 13.01.2017. godine, a druga od 12.01.2016. godine do 12.01.2017. godine (Rješenje koje se osporava donijeto je 01.03.2017.god, što obije polise čini nevažećim). Uvidom u dokumentaciju, predstavnici inicijative građana nisu mogli naći nijednu logičnu vezu između polise osiguranja fiičkog lica koja je priložena sa projektom izrade vrtića, obzirom da, sem što je istekla, na polisi piše da je dio dokumentacije potrebne za dobijanje građevinske dozvole za projekat u Herceg Novom (detanji o ovome opisani su u tužbi a dokazi o tome priloženi, iz razloga poštovanja privatnosti ovdje ne navodimo imena). Apsolutno je nejasno zašto je, između ostalog, na osnovu ove polise izdata sporna građevinska dozvola, jer se ova polisa ne odnosi na lice, odnosno subjekt koje je učestvovalo u izradi glavnog projekta spornog vrtića, niti u njegovoj reviziji, niti ima bilo kakve veze sa projektom izgradnje vrtića.<br />U tužbi se dalje navode razlozi nezakonitosti kao što je činjenica da u građevinskoj dozvoli nije navedena faznost građenja objekta čime je direktno prekršena odredba člana 94 tada važećeg Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekta. Izdata građevinska dozvola zasniva se, između ostalog, i na Urbanističko- tehničkim (UT) uslovima br. 032-07-dj-351-72 od 02.02.2010. godine, koji u tč. 7 – Inžinjersko geološke i hidrološke karakteristike navode da treba „Za potrebe projektovanja odnosno izradu idejnih i glavnih projekata izraditi geomehaničke elaborate za objekte pojedinačno ili grupno, koji definšu geološki sastav terena, inžinjersko geološke i hidrološke karakteristike terena, a u skladu sa Zakonom o geološkim istraživaeima”. Glavni projekat sadrži deset svesaka, među kojima nije geomehanički elaborat, predviđen UT uslovima.<br />Predstvnicima Građanske inicijative je nejasno kako je Rješenje iz 2008. godine moglo biti osnov za donošenje rješenja pobijanog tužbom, s obzirom da je Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine rješenje br. 01-1865/5 donijelo dana 30.06.2008. godine, odnosno skoro dvije godine prije donošenja UT uslova od 02.02.2010. godine, a više od godinu dana prije donošenja Odluke o izmjeni i dopuni DUP-a „Topolica I” od 29.09.2009. godine, kojom Odlukom je definisana namjena urbanističke parcele br.4 u zoni „G“, za izgradnju konkretnog vrtića. Ovakvo rješenje moglo je biti donijeto samo nakon donošenja UT uslova i nakon revizije glavnog projekta, odnosno nakon 24.11.2016. godine.<br />Ovo su samo neke od stavki podnijete tužbe. Kao što su to prethodno rekli, predstavnici Građanske inicijative nastavljaju borbu za očuvanje parka u centru Bara i dvorišta barske gimnazije. Oni ponavljaju da je svako rešenje ovog problema koje ne obuhvata zaštitu čempresa i dvorišta, neprihvatljivo.

Izvor: Dan.co.me

Категорије
Актуелно

20 ГОДИНА – СОЦИЈАЛИСТИЧКА НАРОДНА ПАРТИЈА ЦРНЕ ГОРЕ

Категорије
Спорт

RAFA LJUDINO: Nadal žrtvama poplava na Balearima donirao MILION EVRA

Španski teniser Rafael Nadal pomogao je žrtvama poplava na Balearskim ostrvima tako što je donirao milion evra

Novac je doniran ugroženima iz opštine Sent Ljorens, koja je najviše pogođena strašnim oktobarskim poplavama. Kako navodi „Diario del Mallorca“, pomenuta pomoć će poslužiti za sanaciju štete, ali i za pomoć najugroženijim porodicama.

U poplavama je nastradalo 13 ljudi, a sam Nadal je u oktobru pomogao, jer je otvorio prostorije teniske akademije za žrtve poplava, ali je i učestvovao u sanaciji štete.

– Znali smo da su njegove ljudske osobine ogromne, baš kakav je i njegov talenat za tenis -naveo je Mateu Puigros, gradonačelnik Sent Ljorensa.

Izvor: srbijadanas.com

Категорије
Друштво

Za skupštinske šefove ne važi zabrana uvećanja plata?

Administrativni odbor će do Nove godine odlučiti o zahtjevu za dodatnih 20 odsto na zarade

Predsjednik skupštinskog Administrativnog odbora Luiđ Škrelja rekao je da će najvjerovatnije do Nove godine odlučiti da li će odobriti povećanje plata za 20 odsto šefovima skupštinskih službi, uključujući i kabinet predsjednika.

Šefovi 12 skupštinskih sektora, odnosno organizacionih jedinica, traže izmjenu odluke o utvrđivanju dodataka na zaradu za obavljanje posla na određenim radnim mjestima.

“Taj zahtjev za povećanje plata stigao je u Administrativni odbor i mi ćemo se tek izjasniti. Do kraja mjeseca, odnosno godine biće održana vjerovatno još jedna sjednica”, rekao je Škrelja “Vijestima”.

Organizacione jedinice Službe Skupštine su kabinet predsjednika, kancelarija generalnog sekretara, sektor za podršku zakonodavnoj i nadzornoj funkciji Skupštine, Sektor za istraživanje, dokumentacione poslove i informatičku mrežu, Odjeljenje za odnose sa javnošću, Odjeljenje za protokol, Odjeljenje za internu reviziju,

Služba kadrovskih i opštih poslova, Biro za upravljanje ljudskim resursima.

Takođe i Biro opštih poslova, Pisarnica, Služba za finansijske poslove, poslove materijalnog knjigovodstva i održavanja i poslove javnih nabavki, Biro finansijskih poslova, Biro materijalnog knjigovodstva i održavanja i Biro za javne nabavke.

Skupština je nedavno uvela dodatak od 30 odsto za svoje interne revizore

Skupština je nedavno uvela dodatak od 30 odsto za svoje interne revizore, navodeći da rade složene poslove.

I u zahtjevu za povećanje zarada šefovima službi piše da su njihovi poslovi složeni i da zavređuju povećanje.

Predstavnik Ministartstva finansija Bojan Paunović je prije dva dana na skupštinskom Odboru za politički sistem ponovio da u 2019. nema govora o povećanju budžeta ni u jednom sektoru kada su u pitanju zarade.

Ukoliko bi Administrativni odbor prihvatio predlog skupštinskih šefova, to bi značilo veče plate od naredne godine. Planirani budžet za parlament za 2019. je devet miliona, a za zarade je projektovano 3,1 milion eura.

Ovogodišnji budžet je bio 10,3 miliona, a za plate je išlo 4,3 miliona. Zaposleni u Skupštini su prošle godine pred Novogodišnje praznike dobili 13. platu.

Od konstituisanja novog saziva Skupštine krajem 2016. broj službenika i namještenika povećan je za oko 10 procenata, iako je država proklamovala smanjenje zaposlenih u javnoj upravi, a Evropska komisija u izvještajima insistirala na njenoj depolitizaciji. Predsjednika Skupštine, potpredsjednike i 81 poslanika trenutno prati 210 službenika.

Budžet za narednu godinu planiran je za 201 službenika, piše u vladinom predlogu.

Skupština je u prvoj polovini godine raspodijelila 180 hiljada eura za stambene kredite službenika u parlamentu, iako to nije predviđeno budžetom za 2018.

Među službenicima koji su dobili kredite ima i onih koji su u imovinskim kartonima prijavili da imaju najmanje dva stana. Oglas za dodjelu kredita za poboljšanje uslova stanovanja raspisan je u januaru, a za dodjelu kredita bilo je namijenjeno ukupno 300 hiljada eura.

Na snazi je i Zakon o zaradama u javnom skektoru kojima su povećana primanja poslanicima, koja dosežu i do 2.000 eura.

Još nisu odlučivali o naknadama za izborni odbor

Luiđ Škrelja je rekao da ništa nisu dobili u vezi sa formiranjem Sekretarijata Odbora za izmjenu izbornog zakonodavstva. On je objasnio da Adminisitrativni odbor samo daje saglasnot za naknade.

Predsjednik Odbora za reformu zakonodavstva i potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović (DPS) je u pismu članovima tog tijela već napisao da je ozbiljno radio na formiranju sekretarijata. Gvozdenović je ranije samoinicijativno “raspisao oglas” u kojem je pozvao zaposlene u stručnoj službi parlamenta da se prijave za rad u Sekretarijatu Odbora, što uključuje rad u svih 14 pododbora. Za sada nije poznato da li će se plaćati naknade članovima odbora i stručnoj službi, a ako se ta namjera realizuje, to bi bilo kršenje Zakona o zaradama u javnom sektoru kojim su nadoknade za rad u odborima ukinute, a poslanicima je rad u radnim tijelima uračunat u mjesečnu zaradu. Nije poznato ni koliko je službenika parlamenta nakon

Gvozdenovićevog samoincijativnog oglasa dobilo dodatni posao.

Ostaju kazne za poslanike DF-a

Administrativni odbor je odbio zahtjeve za poništenje odluka o novčanim kaznama, koje su podnijeli poslanici DF-a Milan Knežević, Jovan Vučurović, Branko Radulović, Marina Jočić i Janko Vučinić. Odbor je, kako je objavljeno na sajtu Skupštine, konstatovao da je odluke o novčanim kaznama donio u skladu sa Poslovnikom. Oni su kažnejni zbog neprimjerenih izjava u paralmentu, dok je odluka za Nebojšu Medojevića tada odložena jer je bio u zatvoru.

Većina izjava poslanika ticala se rada tužilaštva i SDT Milivoja Katnića.

Izvor: Vijesti.me

Категорије
Друштво

NAGRAĐENI NAJBOLJI NA NOVOGODIŠNJEM ŠKOLSKOM TURNIRU

Dodjela nagrada najboljim učesnicima na 5. Novogodišnjem školskom sportskom turniru, koji je organizovan za učenike beranskih osnovnih i srednjih škola, upriličena je danas u Velikoj sali opštine Berane.

Tokom novogodišnjeg turnira, održana su takmičenja u malom fudbalu, šahu, košarci i streljaštvu.

Sportska nadmetanja u malom fudbalu i košarci održana su u novoj Hali sportova, strijelci su se takmičili u streljani Donje Luge, a šah je  igran u prostorijama šahovskih klubova “Berane” i “Gambit”.

Sekretar Sekretarijata za sport, kulturu, omladinu i saradnju sa NVO, Goran Folić, kazao je da će Opština Berane i resorni sekretarijat nastojati  da stvore što bolje uslove za organizaciju ovakvih i sličnih školskih takmičenja.

“Zahvaljujem se svim učesnicima turnira, učenicima osnovnih i srednjih škola koji su dali svoj puni doprinos i kroz fer igru, u takmičarskom duhu, pokazali kako se predstavlja svoja škola. Sve pohvale i kolegama-profesorima fizičkog vaspitanja koji su imali ulogu trenera i na pravi način pripremili ekipe za pomenuti turnir, kao i direktorima škola koji su dali zeleno svijetlo da njihove škole učestvuju”, rekao je Folić.

Na 5. Novogodišnjem školskom sportskom turniru, u takmičenju u malom fudbalu prvo mjesto pripalo je osnovnoj školi “Radomir Mitrović”, druga je bila OŠ “Vuk Karadžić”, dok su treći bili učenici OŠ “Vukašin Radunović”. Nagrada za fer plej pripala je učenicima OŠ “Polica”.

Kod srednjoškolaca, u malom fudbalu, najbolja je bila ekipa Srednje stručne škole, drugo mjesto zauzela je Srednja medicinska škola “Dr Branko Zogović”, dok je  trećeplasirana bila Srednja stručna škola “Vukadin Vukadinović”.

Na turniru osnovaca u košarci najbolji je bio tim OŠ “Vuk Karadžić”, drugo mjesto pripalo je učenicima OŠ “Radomir Mitrović”, a treće ekipi OŠ “Vukašin Radunović”.

Najbolji u košarci kod srednjih škola, bili su učenici Gimnazije “Panto Mališić”, drugoplasirana je ekipa Srednje medicinske škole “Dr Branko Zogović”, dok je treće mjesto pripalo Srednjoj stručnoj školi.

Na šahovskom turniru za osnovce, prvo mjesto su osvojili učenici OŠ „Radomir Mitrović“, drugo mjesto su zauzeli učenici OŠ „Lubnice“ a treće OŠ „Donja Ržanica“.

Kod strijelaca ekipno su najbolji bili učenici OŠ „Radomir Mitrović“, drugo mjesto pripalo je OŠ „Vuk Karadžić“ a treće OŠ „Vukašin Radunović“.

Pojedinačno, u  muškoj konkurenciji, najbolji je  bio Tadija Ralević iz OŠ „Radomir Mitrović“, a drugi Jovan Bašić iz iste škole. Treće mjesto zauzeo je Andrej Stefanović iz OŠ „Vukašin Radunović“.

Kod djevojčica najbolja je bila Mina Balević iz OŠ „Vukašin Radunović“, a drugo i treće mjesto su zauzele učenice OŠ „Vuk Karadžić“, Remka Ramusović i Magdalena Bulajić.

Diploma za doprinos u organizaciji školskih takmičenja uručena je direktoru Sportskog centra Goranu Zonjiću.

Za postignute rezultate na novogodišnjem turniru , prvoplasirane ekipe nagrađene su peharom i diplomom, dok su za drugo i treće mjesto uručene diplome. Nagrade najboljima uručili su resorni sekretar za sport Goran Folić, potpredsjednik Opštine Marko Lalević, savjetnik predsjednika za društvene djelatnosti Zoran Jojić i direktor Sportskog centra Goran Zonjić.

5. Novogodišnji školski sportski turnir organizovao je Sekretarijat za sport, mlade, kulturu i saradnju sa NVO, pod pokroviteljstvom Opštine Berane.

Izvor: Radioberane.me

Категорије
Спорт

KOŠARKAŠI BUDUĆNOST VOLI U 14. KOLU EVROLIGE VEČERAS (20) DOČEKUJU FENERBAHČE

Ob­i­sti­ni­le su se slut­nje da bi pa­kle­nih 10 da­na mo­gli sku­po da ko­šta­ju ko­šar­ka­še Bu­duć­nost Vo­li. Pla­vi su pr­vo po­kle­kli pro­tiv Gran Ka­na­ri­je, za­tim kik­sa­li u Za­gre­bu, da bi pre­tr­pje­li ubje­dljiv po­raz od Ana­do­lu Efe­sa u Is­tan­bu­lu. Da bu­de sve još go­re već ve­če­ras mo­ra­ju da iza­đu na meg­dan moć­nom Fe­ner­bah­čeu, ko­ji je za sa­da naj­u­spje­šni­ja eki­pa Evro­li­ge. Ka­ko vre­me­na za sa­na­ci­ju i sre­đi­va­nje re­do­va ne­ma pred struč­nim šta­bom Pod­go­ri­ča­na je da osvje­ži eki­pu i pri­pre­mi je na psi­ho­lo­škom pla­nu ne bi li ba­rem na­mu­či­la fa­vo­ri­zo­va­nog pro­tiv­ni­ka.
– Mo­ra­mo se vra­ti­ti na­kon po­ra­za od Ana­do­lu Efe­sa. Ne mo­že­mo pri­u­šti­ti pra­zne mi­nu­te na ovom ni­vou ko­šar­ke. Naš pro­tiv­nik je naj­te­ži  do sa­da ali mo­ra­mo da­ti sve od se­be, bez ob­zi­ra na sve. Zna­mo ko je bo­lji, ali to ne­ma ni­ka­kve ve­ze sa na­šim tru­dom i za­la­ga­njem, ob­ja­snio je tre­ner Bu­duć­nost Vo­li Alek­san­dar Dži­kić.
Edvin Džek­son ni­je mo­gao da ob­ja­sni za­što pla­vi na stra­ni igra­ju pu­no go­re.
– Dru­ga­či­ja smo eki­pa kod ku­će i na stra­ni, ne zna­mo za­što je to ta­ko. Ima­mo sjaj­ne na­vi­ja­če, ali to ne mo­že bi­ti raz­log za po­raz od 40 raz­li­ke. Ja­sno je da mo­ra­mo da bu­de­mo ne­u­po­re­di­vo bo­lji ne­go pro­tiv Efe­sa. Mo­ra­mo igra­ti pa­met­no, da sma­nji­mo broj iz­gu­blje­nih lop­ti i da ima­mo do­bar skok.
Bek pla­vih Pe­tar Po­po­vić zna šta če­ka nje­go­vu eki­pu pro­tiv Fe­ner­bah­čea, ali je po­ru­čio da će da­ti sve od se­be da što sku­plje pro­da­ju ko­žu pro­tiv fa­vo­ri­ta.
– Po­sli­je ova tri te­ška go­sto­va­nja tre­ba­la nam je jed­na utak­mi­ca ku­ći da ma­lo uhva­ti­mo da­ha, ali če­ka nas Fe­ner­bah­če ko­ji je u do­broj se­ri­ji. Ima­ju de­vet po­bje­da za­re­dom u Evro­li­gi. O nji­ma ne tre­ba tro­ši­ti pu­no ri­je­či. Zna­mo svi ka­kva su eki­pa. Već go­di­na­ma su na oku­pu, sa istim tre­ne­rom. Sja­jan si­stem. Na na­šem te­re­nu ni­ko­me ni­smo la­ko pro­da­li ko­žu, ta­ko da se na­dam da ne­će­mo ni nji­ma. Ne tra­ži­mo ali­bi u umo­ru, ne­do­stat­ku igra­ča. Iza­ći će­mo sprem­ni, da­ti sve od se­be i na­da­mo se na­pra­vi­ti što bo­lji re­zul­tat.
Na dru­goj stra­ni u re­do­vi­ma Fe­ner­bah­čea ima­ju raz­lo­ga za za­do­volj­stvo, ali tro­fej­ni tre­ner Želj­ko Ob­ra­do­vić ipak po­zi­va na oprez.
– Dvo­stru­ke utak­mi­ce u Evro­li­gi su uvi­jek bi­le iza­zov­ne. Bo­ri­će­mo se pro­tiv ri­va­la ko­ji igra do­bro na svom par­ke­tu. Po­ku­ša­li smo da ih iz­a­na­li­zi­ra­mo gle­da­ju­ći utak­mi­ce sa Ba­sko­ni­jom, Bar­se­lo­nom i CSKA. Mo­ra­mo bi­ti sprem­ni za iz­da­nje slič­no onom ko­je su po­ka­za­li u tim su­sre­ti­ma. Ima­ju sjaj­ne stri­jel­ce. Za nas je ključ­no da ih za­u­sta­vi­mo i or­ga­ni­za­to­re igre.
Is­ku­sni ko­šar­kaš go­sti­ju Si­nan Gu­ler oče­ku­je va­tre­nu at­mos­fe­ru u Mo­ra­či.
– U dru­goj utak­mi­ci dvo­stru­kog pro­gra­ma igra­će­mo u vru­ćoj at­mos­fe­ri. Mo­ra­mo bi­ti kon­cen­tri­sa­ni to­kom svih 40 mi­nu­ta i ra­di­ti sve is­prav­no da bi po­bi­je­di­li. Tre­ba svi da da­mo do­pri­nos po­zi­tiv­noj at­mos­fe­ri i agre­siv­no­sti.N.Z.
Da­ru­ša­fa­ka – Žal­gi­ris 71:75, Ma­ka­bi – Him­ki 79:62, Ar­ma­ni – Ba­je­rn 78:80, Re­al – Pa­na­ti­na­i­kos 89:68. Pa­ro­vi 14. ko­la: (če­tvr­tak) CSKA – Ana­do­lu Efes (18.00), Bu­duć­nost Vo­li – Fe­ner­bah­če (20.00), Olim­pi­ja­kos – Gran Ka­na­ri­ja (20.00), Ba­sko­ni­ja – Bar­se­lo­na (21.00). (pe­tak) Him­ki – Da­ru­ša­fa­ka (18.00), Žal­gi­ris – Ma­ka­bi (19.00), Pa­na­ti­na­i­kos – Ar­ma­ni (20.00), Ba­jern – Re­al (20.00)
Iako su ko­šar­ka­ši Bu­duć­nost Vo­li da­le­ko od for­me ko­jom su ru­ši­li Ba­sko­ni­ju, CSKA i Bar­se­lo­nu do­la­zak Fe­ner­bah­čea dje­lu­je kao mag­net na pu­bli­ku. Iz pod­go­rič­kog klu­ba su ju­če ob­ja­vi­li da su pro­da­te sve ula­zni­ce za ovu utak­mi­cu, ta­ko da se oče­ku­je pra­vi ko­šar­ka­ški spek­takl u Mo­ra­či.

Категорије
Друштво

PLJEVALJSKO VEČE U KOTORU OKUPILO ZAVIČAJCE IZ SARAJEVA, BEOGRADA I GRADOVA CRNE GORE

Zaslađeni aromatičnim domaćim sokom od latica majske ruže Nusrete Kulosmanović, oraspoloženi muzikom pljevaljskog benda „Impuls“ i guslara Čedomira Čalića, gosti i zvanice Pljevaljske večeri, održane u subotu u hotelu „Vrmac“ na Markovom rtu, Prčanj, imali su priliku da osjete čežnju zavičajaca iz Sarajeva, Kotora, Beograda, koji su se decenijama unazad iselili iz rodnog kraja, ali se redovno susreću da iznova potvrde svoje rodoljublje i osvježe svoj kulturni identitet. I koreografije „Boka“, „Kosovo“ i „Šumadija“ u izvedbi prve postave Folklornog ansambla „Nikola Đurković“ pod upravom Peđe Šušića, doprinijele su lijepoj atmosferi i dobrom štimungu.
Posjetioci su uživali u izložbi koju je koncipirao akademski slikar Belis Pojatić, direktor galerije „Vitomir Srbljanović“ Pljevlja. Postavka od 31 rada obuhvata i slike sa poslednje izložbe povodom Dana opštine Pljevlja. Među njima su i divni pejzaži ruskih autora Valentina Skačkova i Olge Kopejine, kao i kanadskog slikara Daglasa Edvardsa- Đorđa (pošto je primio pravoslavlje), učesnika likovne kolonije u Pljevljima, Ensara Nikšića iz Sarajeva, tu su i reljefi starih fasada Pljevalja koje radi Vladan Vučković, figure bikova Mire Pejatović, rumeni narovi Zorice Bajčete, slike izvornih umjetnika Ismete Katane, Miloja Starovlaha, Aide Kaltak, Angeline Pajović, a među njima je „zalutala“ i slika Pavla Todorovića iz Kotora, koja je bila na restauraciji kod Pojatića. Osim kroz likovnu umjetnost, svoju bogatu kulturno-istorijsku i prirodnu baštinu su predstavili i kroz književnost: prva promocija romana „Poslednji Svetovidov presto“ autora Rajka Palibrka desila se upravo ovdje. U ime izdavača – Književnog kluba „Dalma“ govorio je Milenko Jović, kao i novinarka Vesna Tanjević i autor, dok su odlomke iz knjige čitale Marta Borović, Ksenija Tešović i Sonja Tešović, djeca Pljevljaka.
Pljevaljsko veče spojilo je prijatelje, potvrdilo stare kulturne i privredne veze i otvorilo vrata novim. Prisutne je u ime domaćina- Udruženja Pljevljaka u Kotoru, pozdravio Ljubenko Borović, a dobrodošlicu im poželio Zoran Brguljan, predsjednik Mjesne zajednice Prčanj.

Категорије
Друштво

SKANDALOZNO: UKINUTA OSUĐUJUĆA PRESUDA OPTUŽENIMA ZA PREBIJANJE MILORADA MIJA MARTINOVIĆA

Viši sud u Podgorici ukinuo je presudu kojom su službenici Specijalne antiterorističke jedinice Boro Grgurović i Goran Zejak osuđeni na po 17 mjeseci zatvora zbog prebijanja Milorada Mija Martinovića. Istom odlukom potvrđena je presuda u dijelu kojim su oslobođeni krivice za demoliranje Martinovićevog vozila.
Viši sud je naložio da se Zejaku i Grguroviću ponovo sudi zbog optužbi za prebijanje Martinovića.
Prvostepenu presudu izrekla im je sudija Osnovnog suda u Podgorici Nada Rabrenović. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici uložilo je žalbu na tu odluku tražeći da se ukine dio presude kojom su okrivljeni oslobođeni odgovornosti za demoliranje auta. Odbrana osuđenih uložila je žalbu na dio kojim su sajovci osuđeni za prebijanje Martinovića.
– U postupku po žalbama izjavljenim protiv presude Osnovnog suda u Podgorici K.br. 856/15 od 12.3.2018.godine, Viši sud u Podgorici je odbio kao neosnovanu žalbu ODT Podgorica u odnosu na oslobađajući dio presude i u tom dijelu potvrdio presudu. Istom odlukom uvažena je žalba branioca okrivljenih i ukinuta je prvostepena presuda u stavu i izreke i u tom dijelu predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje – kazala je za „Dan” Aida Muzurović, samostalni savjetnik za odnose s javnošću u Višem sudu u Podgorici.
Martinović je u izjavi za „Dan” kazao da drugačiju odluku nije ni očekivao i da ga ne bi začudilo ni da na kraju njega osude da je sam sebe prebio.
– Očekivao sam ovakvu odluku od sudova u Crnoj Gori. Pravda u mom slučaju neće biti zadovoljena dok se ne kazne oni koji su naredili moje prebijanje i svi koji su u tome učestvovali. Mnogo puta sam rekao, a ponoviću i sada: odluku ne donose sudovi koji sude po zakonu, već partijski sudovi. Ničemu drugom se nijesam ni nadao dok su ovi ljudi na vlasti. Trebalo je da procesuiraju sve koji su učestvovali u prebijanju, a ne da donose ovakvu odluku – kazao je Martinović.
Prvostepena presuda dvojici sajovca izrečena je u martu ove godine. Tada su oglašeni krivim za mučenje i nanošenje teške tjelesne povrede i osuđeni su na robiju od po godinu i pet mjeseci.
Martinović je prebijen u oktobru 2015. godine, nakon protesta Demokratskog fronta u Podgorici.
Grgurović i Zejak negirali su tokom suđenja optužbe da su počinili krivično djelo mučenje i nanošenje teških tjelesnih povreda na štetu Martinovića. Oni su tada priznali da su 24. oktobra 2015. godine, nakon razbijanja protesta Demokratskog fronta u Podgorici, zadali nekoliko udaraca Martinoviću, ali su tvrdili da su postupali po zakonu, odnosno da su to uradili pošto je oštećeni probio policijsku blokadu, nakon čega je pružao otpor.
Martinović je u sudnici decidirano tvrdio da je napadnut bez povoda, pri čemu je demolirano i njegovo vozilo. Iskaze Grgurovića i Zejaka nazvao je gnusnim lažima i neistinama. Martinović je tvrdio i da je napadnut i prebijen smišljeno, naglašavajući da za ovo djelo treba da odgovara i prvi čovjek SAJ-a. Prema njegovim riječima, dok je išao prema staroj zgradi Vlade, put mu je prepriječilo vozilo, iz kojeg je potom izašlo nekoliko uniformisanih osoba. Tada je počelo batinanje i demoliranje njegovog automobila.
Branilac okrivljenih sajovaca Zdravko Begović kazao je nakon izricanja prvostepene presude da je pritisak javnosti doprinio visokoj kazni.
Ministarstvo unutrašnjih poslova i Martinović sklopili su vansudsko poravnanje da država plati odštetu od 130 hiljada eura za materijalnu i nematerijanu štetu i svaku buduću štetu koja bi po njega mogla da nastane.

Izvor: Dan.co.me

Категорије
Друштво

Konačna odluka o minimalnoj zaradi krajem februara

Završena je sjednica Socijalnog savjeta na kojoj se raspravljao o povećanju minimalne zarade.

„Zaključak je da se do sljedeće sjednice uradi analiza koja bi nedvosmisleno dokazala da je neophodno povećanje minimalne zarade. Poslije prijedloga Socijalnog savjeta Vlada donosi konačnu odluku. Krajem februara je druga sjednica na kojoj bi trebalo donijeti konačnu odluku“, kazao je novinarima nakon sjednice Duško Zarubica, generalni sekretar SSCG.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić istakao da do naredne sjednce neophodno uraditi analizu.

„Radna grupa nije uspjela da za sjednicu pripremi sav materijal. Do naredne sjednice je dat rok i do tad ćemo imati pripremljenu analizu i argumentaciju koja će nas uputiti na to da li da pokrenemo čitav postupak. Unija poslodavaca je spremna da podrži inicijativu ako se smanje troškovi rada, odnosno poreza i doprinosa“, kazao je Purišić.

„Svi smo saglasni da minimalnu zaradu treba povećati, ali da se razmotri na koji način da država i poslodavci taj teret rasporede na adekvatan način“, kazao je Hasan Ramović iz Unije poslodavaca.

Vukašin Zogović ispred Unije slobodnih sindikata je istakao da će istrajati u zahtjevu da minimalna zarada bude povećana na 250 eura.

„Dobili smo zaduženja da dosadašnji rad moramo dopuniti i to završiti do sljedeće sedmice. Ovo nije odlaganje, nego je cilj da se uradi bolja argumentacija. Podržavamo incijativu poslodavaca i nadam se da ćemo imati zajednički stav na narednoj sjednici“, kazao je Zogović.

Minimalna zarada, podsjećamo trenutno iznosi 193 eura.

Predstavnici crnogorskih sidnikalnih organizacija smatraju da bi minimalna zarada trebalo da iznosi 50 odsto prosječne plate.

Socijalni savjet predlaže iznos minimalne zarade, a Vlada odlučuje.

Minimalna zarada je posljednji put povećana 2013., dok su one u okruženju uglavnom usklađivane svake godine.

U Crnoj Gori je minimalna zarada 37 odsto od prosječne, dok je u regionu 47 do 53 odsto.

Minimalnu zaradu od 193 eura, prema podacima sindikata, prima 9,8 hiljada zaposlenih i ona je najniža u regionu.

Izvor: AntenaM.net