Archive for: октобар 2018

„Četvrtkom u Baru“ od 29. oktobra: Počinje drugo izdanje Zimske scene „Barskog ljetopisa“

Drugo izdanje Zimske scene „Barskog ljetopisa“, ustanovljene prošle godine sa ciljem da se barska publika animira i tokom zimskih mjeseci, počinje 29. oktobra i trajaće do 11. aprila 2019. godine.

Nakon uspješno realizovane prve Zimske scene Festivala koja je pobrala pozitivne reakcije publike, priča o kulturi u gradu pod Rumijom se nastavlja uz težnju organizacionog tima „Barskog ljetopisa“ da se publici, u godišnjem kontinuitetu,  pruži prilika da prati kvalitetne  sadržaje iz sfere muzike, teatra, književnosti i likovne umjetnosti.

Ovogodišnja Zimska scena biće otvorena u ponedjeljak, 29. oktobra predstavom Kokana Mladenovića „Jami distrikt“ u produkciji „Bitef teatra“ i Centra za kulturu Tivat. Riječ je o komadu čije je igranje, usljed nepredviđenih okolnosti, otkazano dva puta u toku trajanja 31. „Barskog ljetopisa“ a za koji je vladalo veliko interesovanje publike pa vjerujemo da je ovo odličan izbor da započnemo novi segment Festivala koja će tokom narednih šest mjeseci animirati kulturno-umjetničku scenu grada.

Nakon otvaranja, programi drugog izdanja Zimske scene će se, slično prošlogodišnjoj praksi, održavati jednom sedmično po principu alternacije. Tako će, „Četvrtkom u Baru“, nastupati pozorišni ansambli iz zemlje i okruženja, internacionalni, regionalni i crnogorski muzičari, likovni umjetnici i literarni stvaraoci.

U koncipiranju programskog okvira ovogodišnje Zimske scene selektorski tim Festivala na čelu sa direktoricom Ksenijom Popović Ivanišević insistirao je na afirmaciji najviših umjetničkih standarda istovremeno podstičući alternativnije oblike stvaralaštva. Posebna pažnja usmjerena je ka mladim barskim i crnogorskim umjetnicima.

Kada je riječ o pozorišnom programu, selekcija Borisa Miškovića, poput prošlogodišnje, biće fokusirana ka predstavama manjeg obima, koje se igraju izvan standardnih pozorišnih prostora. Zahvaljujući takvom izboru ostajemo jedinstveni u odnosu na druge festivale nudeći publici intimniju teatarsku atmosferu.

Muzički program drugog izdanja Zimske scene će zadržati okvir ustanovljen za vrijeme 31. „Barskog ljetopisa“, pa ćemo tako biti u prilici da čujemo koncerte crnogorskih muzičara, u selekciji Aleksandre Vojvodić Jovović kao i koncerte muzičara regionalne/internacionalne scene koje će  nastaviti da selektuje maestro Bojan Sudjić. Zadržaćemo i novinu ustanovljenu prošle godine pa, pored klasične, njegovaćemo i džez muziku koja je, sudeći po reakcijama, naišla na izuzetno dobar prijem.

Sa druge strane, reagujući na informacije koje dobijamo od publike, tokom ovogodišnje Zimske scene redukovaćemo broj likovnih izložbi i književnih večeri, istovremeno insistirajući na visokom kvalitetu njihovih sadržaja, u selekcijama Anastazije Miranović i Miluna Lutovca.

Sve informacije o programima i aktuelnostima drugog izdanja Zimske scene Barskog ljetopisa publici će biti dostupne u medijima, na društvenim mrežama i posredstvom sajta www.barskiljetopis.me .

Izvor: FOSmedia.me

Radiće novu odluku o mjesnim zajednicama

Najavu izrade nove odluke o mjesnim zajednicama Radmila Čagorović, odbornik SNP-a, koja je kroz formu odborničkog pitanja tražila odgovor kada će Glavni grad postupiti po postojećoj odluci o mjesnim zajednicama uzima sa rezervom.
–Mi ćemo čekati novu odluku o mjesnim zajednicama da vidimo šta će biti urađeno. Od 2016. godine ne funkcionišu mjesne zajednice i smatram da vladajuća koalicija to namjerno radi kako bi nastavila sa izbornim malverzacijama. Za dvije i po godine od kada one ne funkcionišu građani MZ nemaju kome da iznose probleme, a koji se tiču komunalne infrastrukture i životnih potreba građana. Mi ćemo sačekati novu odluku ali bojim se da će ona biti napravljena u korist vladajuće koalicije – navela je Čagorović.

Izvor: Dan.co.me

CNP na festivalu „Dani komedije” u Prilepu: „Urnebesna tragedija” u Kumanovu

Predstavom „Urnebesna tragedija” Crnogorsko narodno pozorište učestovuje na Internacionalnom festivalu „Dani komedije”, koji se održava po 21. put u Prilepu. Naše čitanje kultnog teksta Dušana Kovačevića, koje je režirao Veljko Mićunović, pred prilepskom publikom biće izvedeno sjutra uveče u 20‘časova, na sceni Centra za kulturu „Trajko Prokopjev”. Publici će se pokloniti Ana Vujošević, Mladen Nelević, Aleksandar Gavranić, Nada Vukčević, Branimir Popović, Branka Stanić, Meto Jovanovski, Mišo Obradović i Momo Pićurić.
Dramaturgiju potisuje Slobodan Obradović, scenografiju i kostimografiju Miodrag Tabački, izbor muzike Veljko Mićunović.
Pored CNP-a na festivalu učestvuju i Dramski teatar Skoplje, NUCK „J.H. Džinot” teatar Veles, NUCK „Aco Šopov” teatar Štip, Teatar komedije Skoplje, Produkcija GMP Beograd, Državni omladinski teatar Erevan, Makedonski narodni teatar Skoplje, Satirični teatar „Aleko Konstatinov” Sofija, Produkcija „Trag” Beograd, NUCK „Anton Pasnov” teatar Strumica, Albanski teatar Skoplje, Romski teatar „Ptici” i NUCK „Trajko Prokopjev”.
Naš naciponalni teatar je sa ovom predstavom učestvovao i osvajao nagrade na festivalima širom zemlje i regiona – Sterijinom pozorju, Danima satire „Fadil Hadžić” Zagreb, Gradu teatru, Međunarodnom festivalu glumca Nikšić, Jugoslovenskom pozorišnom festivalu Užice, HAPS-u, Festivalu komedije „Osmijeh Sarajeva”, a predstavio se publici i na gostovanjima u Tivtu, Šapcu i Novom Sadu.

Izvor: Dan.co.me

Zetski dom: Na narednom MIT-u dodjela nagrade “Balkanska carica”

MIT festival (Montenegro International Theatre), koji se održava u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju, u svom petom izdanju ovog proljeća dobija nove i važne karakteristike koje ga uzdižu na novi nivo.

Festival dobija svoj Statut, Umjetničko vijeće koje formira program festivala i koje će imenovati žiri, a biće dodijeljena i prva “Balkanska carica”, nagrada za najbolju predstavu, koja će se dodjeljivati u okviru jedne od omiljenih teatarskih smotri.

Umjetničko vijeće MIT festivala čine: Paolo Magelli- pozorišni reditelj; Gian Maria Cervo-dramski pisac; Dino Mustafić- pozorišni reditelj; Slobodan Milatović- pozorišni reditelj i Lidija Dedović- predsjednik Savjeta i umjetnički direktor Kraljevskog pozorišta.

Na prijedlog Umjetničkog vijeća u januaru biće imenovan žiri za dodjelu nagrade „Balkanska carica“, a njegov sastav biće poznat javnosti na proljeće 2019.

Izvor: FOSMedia.me

Vučević: Ovo može biti moja najbolja sezona

Nikola Vučević počinje sedmu NBA sezonu u Orlandu. Reklo bi se još jedna u nizu u istom klubu, istom gradu, pred istim navijačima…

Ipak je, na neki način, posebna, jer je posljednja po važećem ugovoru, koji mu ističe narednog ljeta.

Orlando je u predsezoni odigrao pet mečeva, dobio dva, a doživio tri poraza. Vučević je bio na nivou na kome je svih ovih godina – prosječno 17,4 poena i 9,8 uhvaćenih lopti.

„Zadovoljan sam kako je prošla predsezona i kako sam igrao.Važno mi je bilo da se vratim u ritam s obzirom na to da nismo igrali od aprila. Dobro sam radio tokom ljeta i osjećam se spremnim i mislim da ovo može biti moja najbolja sezona“, nastavlja Vučević.

Vučević je lider Orlanda, sa kojim, međutim, još čeka na plej-of. “Magični” su posljednji put u doigravanju bili prije šest godina. Novi pokušaj vodiće novi trener Stiv Kliford, koji je došao iz Šarlota, a koji je od 2007. do 2012. bio u stručnom štabu tima sa Floride, kao saradnik Stena van Gandija.

„Novi je trener, ima i novih igrača…Trebaće vremena sigurno da se uklopimo. Za ovaj kratak period koji smo imali sa novim stručnim štabom, možemo biti zadovoljni nivoom sadašnje forme. Mislim da će nam novi trener dosta pomoći u odbrani, što je za nas mnogo bitno s obizrom da smo tu imali problema u prošlosti, a bez odbrane se teško dolazi do dobrih rezultata.“

Orlando otvara sezonu u noći između srijede i četvrtka, duelom sa Majamijem…

„Već treću godinu zaredom sezonu otvaramo protiv Majamija. S njima su uglavnom teške utakmice. Majami ima odličnu ekipu, predvođeni su Goranom Dragićem, Vejdom i Vajtsajdom…Neće biti lako, ali nadam se da ćemo sezonu početi pobjedom.“

U Istočnoj konferenciji, koja je prošlih godina bila manje kvalitetna od Zapadne, ali koja je bila neizvjesna i prilično izjednačena, sada se izdvojio jedan tim. Boston je i glavni konkurent Golden stejtu za titulu.

„Boston je među najboljim ekipama u NBA ligi. Veoma su jaki, popunjeni su na svim pozicijama. Vratili su im se Gordon Hejvord i Kajri Irving, koji su bili povrijeđeni. Tu su još Džejlen Braun, Džejson Tejtum, Al Horford, koji im donosi veliko iskustvo. Odlično su vođeni, Bred Stivens je jedan od najbolji trenera u ligi. Zaista imaju odličan tim, koji je najozbiljniji rival Golden stejtu za NBA prsten.“

Na Zapadu, sada već tradicionalno, Golden stejt se izdvaja, jer je šampionski sastav pojačan moćnim centrom Demarkusom Kazinsom.

„Golden stejt je napravio osnovu tima kroz draft – Kari, Tompson i Grin, nakon toga je stigao Iguadala, pa Durent, koji je poslije Lebrona Džejmsa najbolji igrač u ligi, a sad i Kazins. I pored takvih imena i individualnih kvaliteta, njihova najveća snaga je što uspijevaju da igraju nesebično i kao pravi tim. Spremni su da se odreknu individualnih nagrada zarad glavne nagrade, a to je NBA titula. Igraju stvarno najljepšu košarku.“

Golden stejt je atrakcija, ali Lejkersi tim u fokusu. Glamurozna franšiza iz Los Anđelesa dobila je ljetos superstara – Lebrona Džejmsa.

„Šta god Lebron da napravi uvijek izazove euforiju. Njegova popularnost je enormna. Očekivanja su porasla njegovim dolaskom – Lejkersi su velika franšiza, dugo su bez velikih rezultata, ove sezone se očekuje da se umiješaju za borbu za visok plasman na Zapadnoj konferenciji. Biće zanimljivo, jer će i Lebron prvi put u karijeri igrati na Zapadu, nakon dugogodišnje dominacije na istočnoj obali“, zaključio je Vučević.

Drago mi je da se Evroliga vratila u Podgoricu

Nikola Vučević tokom lokauta 2011. godine igrao je za Budućnost u ABA ligi i Evrokupu. Ove sezone „plavi“ nastupaju u Evroligi nakon 15 sezona.

„Drago mi je da se Evroliga vratila u Podgoricu poslije toliko godina. Sigurno da Budućnosti neće biti lako u Evroligi, ali će to biti veliko iskustvo za klub i igrače da budu dio krem takmičenja. Dosta je novih igrača stiglo i trebaće vremena da se ekipa uklopi. Ne treba im stvarati pritisak, jer je i ovo veliki uspjeh za klub. Meni je posebno drago, jer sam u Budućnosti proveo tri mjeseca i to mi je jedan od najljepših perioda u karijeri“, kazao je Vučević.

Mornar se razvija na pravi način

Crna Gora osim u Evroligi ima predstavnika i u Evrokupu ove sezone, barski Mornar, klub u kome je Vučević igrao u mlađim kategorijama.

„Mornar raste iz godine u godinu. Đoko i Pajo Pavićević i ostatak stručnog štaba prave odlične rezultate sa klubom, a igranje u Evrokupu je velika stvar za Mornar i grad Bar.“

Vučević je ovog ljeta organizovao Kamp u Baru, koji je okupio 60 talentovanih dječaka, uzrasta od 12 do 15 godina. Specijalni gost bio je Goran Dragić.

„Planiram da nastavim sa kampom. Stvarno sam prezadovoljan kako je sve prošlo – zapravo, djeca su bila prezadovoljna, a kada su oni zadovoljni onda sam i ja. Cilj kampa je da se djeca druže, upoznaju nove drugare i da zavole još više košarku.“

Ronaldo se dobro uklopio

Fudbal je neizbježna tema razgovora sa Nikolom Vučevićem. Nikada nije krio da je navijač Crvene zvezde i Juventusa. “Crveno-bijeli” su u Ligi šampiona, a torinski “crno-bijeli” kandidati za osvajanje elitnog takmičenja. Sa Kristijanom Ronaldom – to je moguće…

„Za sada ide odlično u Seriji A. U Ligi šampiona takođe, dvije pobjede u dva kola. Čini mi se da se Ronaldo dobro uklopio. Drugačiji je stil igre u Španiji, nego u Italiji. Ronaldo je moj omiljeni fudbaler i posebno mi je drago što je došao u Juventus. Nadam se da će ove sezone konačno da se osvoji Liga šampiona“, rekao je Vučević.

Izvor: Vijesti.me

 

Danas je svjetski dan borbe protiv siromaštva

Svjetski dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, i treba i mora da se obilježi u Crnoj Gori jer je ova i ovakva vlast dovela da toga da se prvo nađemo a sad i visoko penjemo na svjetskoj listi siromaštva.

Prirodno kretanje stanovništva u Crnoj Gori poprima dramatično smanjenje prirodnog priraštaja. U 2017. godini je zabilježen najmanji broj zdravorođene djece od 1939. godine na ovamo. Broj umrlih je najveći (zadmnje tri godine stopa mortaliteta je preko 10), priorodni priraštaj je najmanji i sveden je na trocifreni broj – 903.

Posledica svega ovoga je veliko siromaštvo izazvano neadekvatnom poreskom politikom. Država Crna Gora košta pop stanovniku 3.500 eura po budžetu za 2018. godinu. Četvoročlano domaćinstvo ima obaveze prema državnom budžetu 14 hiljada eura godišnje a prosječna neto zarada iznosi 6 hiljada eura godišnje. Prosječna penzija je 3,5 hiljade eura godišnje ili 273 eura mjesečno a pola tog iznosa je dug prema poslovnim bankama, tako da je po članu ostalo 1,14 eura dnevno da se hrani i da plaća dažbine državi. Što bi rekao narodni aforističar: penzionerski troskok – preskaču sva tri obroka!

Dakle, poreske obaveze prema državnom budžetu za 2018. godinu su veće od oba primanja za 47, 37 posto!

Minimalnu potrošačku korpu, u svim normalnim državama gdje ona postoji, donose i obračunavaju socijalni partneri, godišnje iznosi 7.700 eura i ne pokriva poreske obaveze četvoročlane porodice prema državnom budžetu, bez lokalnih budžeta. Ko su u Crnoj Gori socijali partneri, pitanje je. Da li su to 112 hiljada nezaposlenih osiguranih kod Fonda zdravstva kao nosioci osiguranja i još 60 hiljada osiguranih preko njih? Ili su to 120 hiljada penzionera kao nosioci osiguranja i 50 hiljada članova porodica i 40 hiljada onih koji žive sa roditeljima? Ili ukupno 380 hiljada ljudi koji žive ispod jednog eura dnevno?

Socijalistička narodna partija kao partija socijalne pravde smatra da je do svega ovoga dovela pogrešna poreska politika, jer ne postoji demokratija u poreskoj politici, odnosno porezi se plaćaju shodno veličini kapitala sa kojim ljudi grupno ili pojedinačno raspolažu. Poreskom politikom se stvara ili razara srednja klasa. Od 2006. godine ona se razarala i danas je više nema.

Nije problem u neimanju, nego u neadekvatnoj raspodjeli bogatstva. Socijalna pravda i demokratija su uslovljene kategorije i jedna bez druge ne mogu. Demokratija nije moguća bez socijalne pravde a socijalna pravda bez demokratije. Nažalost, stvarnost je u Crnoj Gori drugačija.

Radmila Čagorović: Izdržaće Crnogorska majka sve ovo

U Podgorici su danas ponovo protestvale majke, bivše korisnice naknade za majke sa troje i više djece koje su ovoga puta zatražile od predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, predsjednika Skupštine Ivana Brajovića i šefa delegacije EU Aiva Orava, da ih prime na razgovor kako bi ih upoznale sa svojim problemima.

Na pretestu su se okupljenim majkama obratili i predstavnici opozicionih političkih partija.

Potpredsjednica Odbora SNP Glavnog grada Podgorica Radmila Čagorović je obraćajući se majkama, bivšim korisnicama nadoknade za majke sa troje i više djece, istakla da je ovo što se dešava žalosno ali u isto vrijeme i jedinstveno u Evropi.

„Zato je bolje da ne idemo dalje, da ne prosimo po Evropi i svijetu. Majke se ne smiju zloupotrebljavati od izbora do izbora kao što je vlast to radila do sada. Molim vas povedite računa, jer mi smo tu i sve to posmatramo. Majka, Crnogorka odrasla na ovim prostorima je stamena, kamena, izdržljiva. Izdržaće crnogorska majka sve to. Nažalost, teško joj je i težak je taj put jer na tom putu ima mnogo prepreka. Podsjetiću vas samo da su to odgovorne žeene, majke troje i više djece. Pomnožite to sa 22 hiljade, to je 60 hiljada, to je jedan grad u Crnoj Gori.
Molim vas još jednom, povedite računa a vama drage majke poručujem da budete hrabre i istrajete jer mi smo tu sa vama, bilo gdje i bilo kojoj partiji da pripadamo. Svi građani Crne Gore koji misle onako kako treba da misle, na pravdu i istinoljubivost, na ženu, na dom, na prosperitet porodice i društva , tu smo sa vama zauvijek“, poručila je Čagorović.

Savjetnik za kulturu u opštini Berane Zoran Jojić: SPOMEN KUĆA GAVRA VUKOVIĆA BIĆE VALORIZOVANA NA PRAVI NAČIN

Ove godine navršilo se devet decenija od smrti prvog crnogorskog diplomate, vojvode Gavra Vukovića, čija se Spomen-kuća nalazi u Beranama .
Savjetnik za kulturu u Opštini Zoran Jojić kaže da vjeruje da dolaze bolji dani i za kuću vojvode Gavra i za kulturu.
„Kuća je i zvanično pripojena Centru za kulturu, ali će raditi kao posebna organizaciona jedinica. Mislimo da smo na putu da adekvatnije valorizujemo ovaj vrijedni i lijepi prostor“.
Jojić je dodao da su potrebne male adaptacije i njeno preuređenje, što ne iziskuje „značajnija sredstva“.
„Nešto više novca će trebati za izgradnju ljetnje pozornice u bašti iza kuće. To je pravi prostor za održavanje kulturnih i drugih manifestacija pod vedrim nebom i to namjeravamo da uradimo. To je upravo onaj prostor gdje se po običaju otvaraju ljetnje diplomatske škole“.
Jojić je dodao da će u kući ubuduće biti i redakcija kulturnog i načnog časopisa „Tokovi“ i da se planira niz drugih dešavanja u cilju njene bolje valorizacije.
Ministarstvo inostranih poslova svojevremeno je ponudilo da finansira sve poslove i radnike, a da zauzvrat zdanje samo s vremena na vrijeme koristi kao rezidenciju – za sastanke na visokom nivou, ali da od toga nije bilo ništa.
Vojvoda Gavro je kuću u strogom centru Berana, kako se vjeruje, napravio u starosti. Ne postoji tačan podatak niti dokument koji govori precizno o tome kada je izgrađena, ali se pretpostavlja da bi to moglo biti između 1890. i 1900.
Prvi crnogorski diplomata navodno je uzeo kredit kod skopske Hipotekarne banke i po tom osnovu se prije Drugog svjetskog rata u njoj i nalazila filijala te banke.
Kuća je površine 250 kvadrata. Zidana je od kamena i, prema mišljenju stručnjaka, predstavlja jedini profani spomenik sa odlikama secesije u Gornjem Polimlju. Arhitekta je nepoznat. Kao Spomen-kuća rekonstruisana je krajem devedesetih godina prošlog vijeka, po projektu Slobodana Slovinića.
Država je prethodno odvojila značajna sredstva da se stambeno zbrinu socijalno ugrožene porodice koje su u njoj do tada stanovale. Sama gradnja, kako je saopštavano, koštala je oko 250.000 eura.
U aprilu 2001. svečano ju je otvorio tadašnji ministar inostranih poslova Branko Lukovac. Orkestri, specijalno dovedeni za tu priliku iz Podgorice, odsvirali su koju notu i otišli, a ne bi bilo teško na prstima ruke pobrojati značajne manifestacije koje su u njoj organizovane. Ne računajući likovne izložbe i druge manje skupove.
U prizemlju je u jednom dijelu galerija, a u drugom radna spomen-soba vojvode Gavra.
Tu su izložene neke autentične stvari iz tog vremena. Ministarstvo kulture je otkupilo sablju Gavrovog oca, vojvode Miljana Vukova, koja je našla mjesto u kući.
Spratni dio urađen je kao rezidencijalni prostor sa finom svečanom salom, kancelarijom, sanitarnim čvorom i kuhinjom. Vojvoda Gavro povukao se pred smrt u Berane i upravo u toj kući pisao je čuvene memoare. Kuća je danas simbol kraljevske porodice.
Kao relativno mlad grad, Berane u užem jezgru nema puno starih građevinskih zdanja.

Izvor: Vijesti.me

Blistava noć na Baltiku, Crna Gora izliječila „traumu“ u Viljnusu

Crna Gora je ovom pobjedom ostala u igri za prvo mjesto u grupi, ima bod manje od Srbije, kojoj gostuje 14. novembra

Crnogorski fudbaleri pokazali su pobjednički karakter u Viljnusu – „traumu“ iz duela sa Srbijom izliječili su efektnom pobjedom nad Litvanijom 4:1.

Crna Gora je odigrala izuzetan meč, protiv tima koga su Srbija i Rumunija jedva savladali. I to bez Jovetića, Savića, Marušića, Jankovića i Vukčevića, bez selektora Ljubiše Tumbakovića…

Sjajni Stefan Mugoša vodio je naš tim sa dva gola, a noć na Baltiku pamtiće posebno Boris Kopitović i Darko Zorić, saigrači iz beogradskog Čukaričkog, po prvim pogocima u dresu nacionalnog tima.

Crna Gora je ovom pobjedom ostala u igri za prvo mjesto u grupi, ima bod manje od Srbije, kojoj gostuje 17. novembra.

Posljednji meč igra protiv Rumunije u Podgorici.

Izvor: Vijesti.me

Danijela Đurović: Kolektor konačno završen

Potpredsjednica opštine Danijela Đurović, koja je gošća emisije Aktuelnosti,a koja je u toku, kazala je da je kanalizacioni kolektor završen. Svi građevinski, elektro i mašinski radovi su završeni još ljetos i površine vraćene u prvobitno stanje. Izvođač koči pravno završavanje kolektora nedostavljanjem dokumentacije.

-Firma Geodata je obišla trasu i danas počinju snimanje prioritetne dionice od Forte mare do Meljina. U narednih sedam dana će tehnički pregled početi Institut za istraživanje i razvoj iz Podgorice, koji su odabrani na tenderu, kazala je Đurović. Vrijme je da ustanovimo kako je ovaj kolektor rađen, kazala je Đurović.

Izvor; RadioHercegNovi.net