Категорије
Култура

Otvoren 63. međunarodni Beogradski sajam pisane rijeći

Akademik Matija Bećković svečano je otvorio 63. Međunarodni sajam knjiga. Nazvao ga je duhovnom svojinom čitalačkog naroda. U ime Maroka, zemlje počasnog gosta, prisutne je pozdravio istoričar Abdulah Busuf. Pod sloganom „Radost čitanja” Sajam do 28. oktobra okuplja više od 500 domaćih i stranih izlagača.
Bećković je istakao da je to najvoljeniji sajam knjiga u svijetu i crveno slovo u kalendaru srpske kulture.
-To što je međunarodni samo potvrđuje istinu da kultura nije kultura ako je usamljena i bez dodira sa drugim kulturama. Razumije se da ima starijih, čuvenijih i bogatijih sajmova knjiga, ali nema nijedan na kojem biste ma otkud došli bili dobrodošliji, primijetio je Bećković. Na drugima ćete, kaže, sresti slavnije pisce, veće izdavače, moćnije poslovne ljude, ali nema nijednog na kome ćete vidjeti više čitalačkog naroda. Bećković ističe da je Sajam bez čitalaca crkva bez vjernika.
-Čini se da kod nas nema čitaoca koji ne učestvuje u ovoj svetkovini. Kao što znaju kada im je krsna slava, znaju i kada je Sajam knjiga i u ove dane iz najzabačenijih krajeva – Kamenih gora i Suvih dolova kreću kolone ka Beogradu da održe ovu tradiciju. Niko ne brine ni kako će doći, a još manje kako će se vratiti. Tu je već stigao i dječak koga žuljaju cipele, jer ga mati bez cipela ne bi pustila da dođe u Beograd, a kamoli na Sajam knjiga. Zna se da samo Srbi imaju krsnu slavu. Ali Sajam knjiga je slava i onih koji slave i onih koji ne slave, ali slave svetost knjige. Na slavi je najuvaženiji počasni gost. Ove godine tu čast i radost ukazala nam je Kraljevina Maroko, kazao je Bećković.
On je primijetio da se ogroman prostor Beogradskog sajma „grije na čitaoce”.
-Pod betonskom kupulom toplo je od bratstva ljudi, od njihovog broja, od proključale dobre volje, ljubavi prema knjizi i vjere u smisao života. Pod hladnim svodom vrelo je od nerazjašnjene energije koju isijavaju slova i jezici, knjige i čitaoci, rekao je Bećković.
Na koncertima, podsjeća, opominju da se isključe mobilni telefoni, a na „Sajmu knjiga se ne isključuju, svaki zvuk i svaka vibracija su dobrodošli”.
-Bez obzira što nisi našao knjigu koju tražiš ili si se pogrešno obukao ili te žuljaju cipele, nemoguće je razočarati se u Sajam knjiga. Srbi vole da su negdje zajedno i da ih je što više, još ako je to zbog knjige, to je i veliki praznik, istakao je on. Sajam knjiga je, naglašava, duhovna svojina čitalačkog naroda i niko mu je ne bi smio uzeti.
-Sajam se ukazuje i kao jedno od rijetkih preostalih mjesta bez pokondirenosti i lažnog elitizma, gdje možemo vidjeti svoj narod. Neka ga niko ne prisvaja i ne upisije u svoj posjed kako nikad ne bi postao hotel sa pet zvjezdica, poručio je Bećković. Godinama, kaže, knjigu sa svih ekrana proglašavaju anarhizmom i zamjenjuju novim, modernijim oružjima.
-U vrijeme fascinacije tehnologijom i mnogi čitaoci su se preselili na ekrane, a knjiga na druge medije. Uprkos trijumfu tehnologije, knjiga opstaje. I da ne zaboravimo da to ponovimo i na ovom mjestu: Knjiga je bila na početku pa će biti i na kraju, naglasio je akademik Bećković.
Izvor: Dan.co.me

Категорије
Спорт

Bojana je ispisala istoriju ženskog boksa u Crnoj Gori

Crnogorska reprezentativka, Bojana Goković, osvojila je zlatnu medalju na juniorskom Evropskom prvenstvu u Anapi. Ovo je ujedno i prva medalja u istoriji crnogorskog ženskog boksa, i pripala je baš ovoj 15-godišnjakinji.

„Borila sam se u kategoriji do 50 kilograma. Protivnice su bile jake i kvalitetne ali ja sam dala sve od sebe i uspjela sam da ih savladam. Samo Evropsko prvenstvo je uspjeh, ali ja sam tamo otišla s namjerom da donesem medalju svojoj zemlji“, prenosi Gojković iskustvo za FOS.

Podsjećamo, ona je u velikom finalu pobijedila Italijanku Elen Luciju Ajari. Prije velikog finala, takođe je eliminisala Špankinju Nikol Nuoz Salkado i Viktoriju Silke iz Letonije.

Boksom se bavi već pet godina, a do sada je imala samo jedan poraz.

„Taj jedan poraz mi je teško pao jer protivnica je bila sjajna ali ne i bolja. Ja sam bolesna ušla u ring i to je uticalo da izgubim sa rezultatom 3:2“, kaže Bojana za FOS.

Boksom je kaže počela da se bavi slučajno. Zavoljela je ovaj sport uz brata i počela da ide na treninge. Iako mnogi smatraju da je ring rezervisan za muškarce, Bojana svojim uspjehom ruši predrasude.

Izvor: FOSMedia.me

 

Категорије
Друштво

Protesti prestaju: O vrtiću 12. novembara u SO Bar

Predsjednici Opštine i SO Bar Dušan Raičević i Mićo Orlandić pozdravili su građanski aktivizam kao, kako su istakli korektivni faktor vlasti, ali i iskazali skepsu da će u slučaju odustajanja od ove lokacije Bar za oko pet godina ostati bez vrtića, a novac opredijeljen za gradnju ovog rješenja biti usmjeren u druge sredine

Učesnici protesta protiv izgradnje vrtića u gimnazijskom krugu izašli su danas kao pobjednici iz „prve runde borbe“ da se spasi školski park, a vrtić izmjesti na drugo mjesto.

O građanskoj inicijativi kojom to traži 2.721 Baranin raspravljaće se 12. novembra u SO Bar, a radovi na gradilištu obustavljeni su do daljnjeg – dogovoreno je na današnjem sastanku predstavnika demonstranata sa čelnicima Opštine i SO Bar.

Predstavnica delegacije demonstranata Slavica Vujović kazala je da danas prestaju protesti ispred gradilišta.

Na drugoj strani, predsjednici Opštine i SO Bar Dušan Raičević i Mićo Orlandić pozdravili su građanski aktivizam kao, kako su istakli korektivni faktor vlasti, ali i iskazali skepsu da će u slučaju odustajanja od ove lokacije Bar za oko pet godina ostati bez vrtića, a novac opredijeljen za gradnju ovog rješenja biti usmjeren u druge sredine.

Oni su skrenuli pažnju na dužinu procedure za određivanje lokacija i najavili da će u SO Bar biti predstavljene detaljne informacije o svim aspektima projekta gradnje vrtića u Baru.

Izvor: Vijesti.me

Категорије
Друштво

Утврђен распоред одржавања манифестација посвећених вијеку уједињења

Постигнута је сагласност да се све активности воде и одржавају у организацији српског народа Црне Горе, без истицања посебних субјективитета, како би се и на тај начин послала јасна и недвосмислена порука о потреби српског народа да се свим демократским средствима бори за очување сопственог националног, културног, језичког и вјерског идентитета.

На позив Српског националног савјета, у Подгорици је одржан састанак на коме су, осим домаћина, којег је представљала делегација на челу са предсједником др Момчилом Вуксановићем, учествовали и лидери парламентарних и ванпарламентарних партија, те представници најистакнутијих организација и интелектуалци из цијеле Црне Горе.

Састанку су присуствовали предсједник Нове српске демократије Андрија Мандић, лидер Демократске народне партије Милан Кнежевић, предсједник Праве Црне Горе Марко Милачић, предсједника Демократске српске странке Драгица Перовић, потпредсједник Социјалистичке народне партије Драган Ивановић, делегација Народне странке у којој су били проф. др Саво Марковић, Будимир Дубак и Славиша Губеринић, као и представници бројних организација и истакнути интелектуалци.

На састанку је разговарано о динамици којом тече организовање заједнички договорених активности на прикупљању подршке за поништење одлуке Владе Црне Горе о признању тзв. независне државе Косово, али и о јединственом обиљежавању најзначајнијих манифестација и празника српског народа у Црној Гори – Велике Подгоричке скупштине и Дана уједињења Црне Горе и Србије, Мојковачке битке и Светосавских свечаности.

Постигнута је сагласност да се све активности воде и одржавају у организацији српског народа Црне Горе, без истицања посебних субјективитета, како би се и на тај начин послала јасна и недвосмислена порука о потреби српског народа да се свим демократским средствима бори за очување сопственог националног, културног, језичког и вјерског идентитета.

Предсједник српског националног савјета др Момчило Вуксановић упознао је присутне да је у акцији прикупљања потписа за иницирање државног референдума о укидању одлуке Владе Црне Горе о признању тзв. државу Косово до сада сакупљено око 40.000 потписа подршке грађана.

Предсједник Српског националног савјета информисао је присутне да је утврђен и распоред одржавања пригодних манифестација посвећених стогодишњици Дана уједињења, према коме ће се, уз благослов епископа милешевског Атанасија, прва свечаност одржати 26.октобра у Пљевљима на којој ће бесједити академик Љубомир Зуковић.

Свечаност у Херцег Новом одржаће се 6. новембра, уз пригодну бесједу др Горан Комар, док ће 7. новембра манифестација посвећена дану ослобођења и уједињења бити одржана у Будви.

По благослову епископа будмиљанско-никшићког Јоаникија, свечана академија у Беранама биће одржана 24. новембра 2018. године.

Манифестација поводом промовисања захтјева за поништење одлуке о признању тзв. државе Косово, одржаће се 25. новембра у Подгорицви, а у културном дијелу програма предвиђено је одржавање великог пригодног концерта.

Научни скуп под називом „Уједињење Црне Горе и Србије“ организован је за 30. новембар и 1. децембар у Подгорици.

На централној прослави бесједиће Матија Бећковић

Централна прослава стогодишњице Подгоричке скупштине и Дана уједињења Црне Горе са Србијом и другим јужнословенским народима, одржаће се, по благослову митрополита црногорско-приморског Амфилохија, 1. децембра у Крипти Саборног Храма Христовог Васкрсења у Подгорици, а бесједиће академик Матија Бећковић.

Сличне манифестације припремљене су и биће одржане у Бару, Никшићу, Котору, Бијелом Пољу и Даниловграду.

Са састанка је заједнички упућен позив и другим организацијама и парламентарним политичким партијама, које доминантно гласа српски народ, да се прикључе активностима које су од изузетног значаја за очување националног, културног, језичког и вјерског идентитета српског народа у Црној Гори.

Констатовано је да они имају и опозициону и моралну обавезу да подрже ова настојања, да се кроз демократску, односно Уставом дефинисану процедуру, провјере одлуке Владе Црне Горе за које се сумња да не изражавају вољу огромне већине грађана.

На састанку је још било ријечи и о сарадњи српског народа Црне Горе са својим сународницима у региону, уз закључак да је све будуће активности неопходно организовати уз пуну сарадњу и сагласност свих субјеката који се брину о статусу и положају српског народа.

Категорије
Друштво

Herceg Novi dobio adrenalinski park

Na Vrbanju, pod Orjenom, na 1100 metara nadorske visine i 7500 kvadrata, u bukovoj šumi otvoren je Avanturistički park, koji je pokretač adrenalinskog turizma i zamajac budućeg razvoja hercegnovskog zaleđa. Najviše će mu se radovati avanturisti, pobornici adrenalinskih aktivnosti, ljubitelji prirode…

“Izgradnja avanturističkog parka dobar je primjer kako jedan projekat, koji kreće od entuzijazma, preko dosta truda i osvajanja znanja u pripremi aplikacije za evropske fondove, na kraju rezultira konkretnim aktivnostima”, kazao je na svečanom otvaranju predstavnik Kancelarije za evropske integracije u Vladi Crne Gore, Miodrag Račeta.

On je istakao da je u toku drugi poziv za trilateralne projekte kod fondova Evropske unije, čija je ukupna vrijednost 26 milona eura. Poziv je otvoren do 20. decembra.

“Pred nama su i drugi projekti i programi finansirani iz sredstava EU. Crna Gora učestvuje u 9 programa evropske prekogranične i teritorijalne saradnje i konkursi su uvijek tokom godine. Mogu se pratiti putem sredstava javnog informisanja, kao i na sajtu Kancelarije za evropske integracije Crne Gore”, objašnjava Račeta.

Prema riječima predsjednika Opštine Stevana Katića, izgradnja parka okončana je prije planiranog roka, a cijeli projekat je realizovan prema procedurama i standardima Evropske unije, u potpunosti poštujući standarde zaštite životne sredine.

“Izgradnjom Parka dostigli smo jedan cilj, ali tu nećemo stati. Projekti sanacije i proširenja puteva koji vode ka Vrbanju i ostalim dijelovima Orjena ono su na šta ćemo biti usmjereni u narednom periodu, svjesni da je uređena putna mreža neophodan uslov za dalji razvoj hercegnovskih sela”, navodi on.

Otvaranjem parka Herceg Novi proširuje turističku ponudu, otvara nova radna mjesta i čini važan korak u pravcu revitalizacije zaleđa, istakao je Katić.

Proširenje puta u kapitalne investicije Crne Gore

Direktor Agencije za izgradnju i razvoj, Boro Lučić kazao je da je prioritet lokalne uprave popravka i unapređenje putne infrastrukture, jer je put do parka u priločno lošem stanju. Plan je da se on proširi kako bi bio adekvatan i za saobraćanje kombi vozila.

“Aplicirali smo kod Vlade Crne Gore da se taj put i projekat, za koji imamo već urađeno idejno riješenje, ubaci u kapitalne investicije za sljedeću godinu, tako da se nadamo da će oni to uraditi i preuzeti na sebe jednu veliku obavezu Opštine. Opština je spremna i Agencija za izgradnju i razvoj učiniće u svom domenu koliko je moguće, kroz projekte, da se postojeći put prošiti do seljdeće sezone”, obećava Lučić.

On je kazao da će lokalna uprava, čim prođe zimska sezona, početi sa uređenjem lokalnih puteva, kao i pješačkih i biciklističkih staza.

“Na sljedećem Interreg IPA projektu, za koji je već raspisan poziv koji traje do 20. decembra, Agencija će imati jedan ili dva projekta koji će se naslanjati na postojeći Adriatic Canyoning sa kojim ćemo raditi na uređenju pješačkih i biciklističkih staza, a onda ćemo i postojeću putnu infrastrukturu uređivati kroz IPA projekte”, navodi Lučić.

U parku je zaposleno osam licenciranih instruktora, od toga je polovina sa područja Vrbanja i okolnih sela, a ostali su aplinisti. Parkom će do marta ili aprila upravljati Agencija za izgradnju i razvoj, nakon čega će upravljanje preuzeti Agencija za razvoj i zaštitu Orjena.

Sertifikovana je sva oprema u parku, a elementi su ugrađivani pod kontrolom francuske kuće koja radi inspekcije adrenalinskih parkova u Evropi.

Park će za posjetioce biti otvoren svakoga dana od 8 do 16 časova, dok god su povoljni vremenski uslovi. Lučić je kazao da se u Agenciji nadaju da će park raditi veći dio godine, ali da tokom zime očekuju prekide zbog snijega. U planu je postavljanje brvnare, u kojoj će posjetioci moći da se posluže sokovima, kafom i čajem. Takođe, biće uređena i nekadašnja Šteficina kuća, odnosno pretvorena u etno restoran.

Svi elementi u skladu sa EU standardima

Park posjeduje 60 sigurnosnih pojaseva, bez koji se ni jedan posjetilac ne može popet na sprave. U parku su 44 sprave raspoređene na 4 poligona različitih kategorija, objašnjava za Radio Jadran instruktor, Nebojša Mandić.

“Od žute, koja je za djecu od šest godina pa nadalje, preko narandžaste, crvene i plave, koje su za malo ozbiljnije i spremnije posjetioce. Ko god se osjeća spremnim, osim djece, i ima preko 40 kg, može da se oproba. Uz ta ćetiri poligona imamo i peti – zip line, dugačak 250 metara”, objašnjava on.

Mandić je istakao da se tokom izgradnje posebno vodilo računa o zaštiti prirodne sredine, u parku su elementi testirani i postavljeni u skladu sa evropskim standardima.

Inače, Vrbanj je danas bio prepun posjetilaca. Nekoliko stotina Novljana i gostiju strpljivo su čekali na red za pojas. Među onima koji su oprobali poligone sreli smo triatlonca, Luku Čupića

Svečanom otvaranju parka prisustvovali su konzul republike Srbije, Zoran Dojčinović, potpredsjednik Opštine Kotor, Milivoje Samardžić, predstavnici Nacionalne i lokalne TO, zvaničnici Opštine Herceg Novi.

Izvor: CDM.me

Категорије
Култура

Dani Čećkog filma u Podgorici, Cetinju i Beranama

Sekretarijat za kulturu, sport i mlade Prijestonice Cetinje i Ambasada Češke u Crnoj Gori organizovaće u ponedjeljak, 22. oktobra, projekciju filma “Učiteljica” u Nacionalnoj biblioteci “Đurđe Crnojević”.

Jedno od najboljih ostvarenja češke kinematografije biće prikazano u 18 sati u okviru programa “Dani češkog filma”.

Ulaz je besplatan, a u Sekretarijatu za kulturu, sport i mlade Prijestonice Cetinje pozivaju građane da dođu i pogledaju višestruko nagrađivano filmsko ostvaranje.

“Ambasada Češke već tradicionalno organizuje “Dane češkog filma”. Ove godine, u cilju saradnje i promocije češke kulture na teritoriji Prijestonice, prvi put organizuje ovaj događaj i u našem gradu”, saopšteno je iz Sekretarijata.

Film je potresna i vječno aktuelna priča rediteljsko-scenarističkog dvojca Jana Hřebejka i Petra Jarchovskog koja govori o snazi ljudskog karaktera, a inspirisana je istinitim događajem.

Život djece i njihovih roditelja u predgrađu Bratislave potpuno se mijenja kada 1983. godine škola zaposli naizgled ljubaznu učiteljicu po imenu Maria Drazděchová, koju tumači poznata češka glumica Zuzana Mauréry. Uprava škole počinje da sumnja da je učiteljica ogrezla u korupciju, zbog čega direktorica saziva hitan sastanak roditelja i poziva ih da potpišu peticiju protiv politički dobro umrežene Drazděchove. Grupa roditelja odlučuje se na taj korak, svjesni da stavljaju na kocku budućnost svojih porodica.

Za ulogu omražene učiteljice Zuzana Mauréry dobila je nagradu za najbolju glumicu na festivalu u Karlovym Varyma.
Revija “Dani češkog filma” počela je juče u Podgorici projekcijom filma “Gangster KA” u Kulturno-umjetničkom centru “Budo Tomović”, a završava se 23. oktobra, prikazivanjem istog ostvarenja u Beranama.

 

Категорије
Друштво

Uprkos padu standarda, zarade državnika značajno rasle: Za platu funkcionera devet minimalaca

Plate funkcionerima se obezbjeđuju od poreza građana koji, prema ocjenama sagovornika „Dana”, od svoje sirotinje plaćaju luksuz i lagodan život onima koji su ih doveli na ivicu egzistencije

Prosječna plata funkcionera u Crnoj Gori iznosi oko 1.700 eura i 3,3 puta je veća od one koju po državnoj statistici primaju zaposleni i koja iznosi 510 eura. Mjesečna primanja predstavnika vlasti su čak devet puta veća od minimalne zarade od 193 eura, na koju je osigurano oko 10.000 radnika. Od jedne prosječne plate državniku se može isplatiti čak 14 materijalnih obezbjeđenja za petočlanu porodicu, koje je Vlada odredila da bude svega 125 eura. Ono što je začuđujuće jeste činjenica da su uprkos padu standarda rasle zarada nosilaca vlasti.
Vlast je uspjela da statistiku podesi tako da se može pohvaliti visokom prosječnom zaradom, ali iza tih podataka krije se i onaj da više od 80.000 zaposlenih prima platu do 250 eura, odnosno njihova sedmomjesečna zarada je prosječna plata funkcionera. Prema podacima Unije slobodnih sindikata, oko 36.000 građana prima platu manju od državnog minimalca od 193 eura.
Za „izvlačenje” prosjeka prosječne plate u velikoj mjeri su zaslužne upravo zarade funkcionera koje su 2006., kada je prosječna radnička plata bila 282, iznosile 966 eura. Iznos zarada za predstavnike vlasti dostigao je „zenit” 2010. kada im je prosječna zarada bila čak 2.452 eura, a radnicima 479.
Zarade funkcionerima u prosjeku su pale na 1.654 u 2015. godini, da bi lani bile povećane na oko 1.800, a potom izmjenama Zakona o zaposlenima u javnoj upravi smanjene za oko 100 eura.
Plate funkcionerima se obezbjeđuju od poreza građana koji, prema ocjenama sagovornika „Dana”, od svoje sirotinje plaćaju luksuz i lagodan život onima koji su ih doveli na ivicu egzistencije.
Predsjednik Vlade Duško Marković u maju se, povodom Dana nezavisnosti, pohvalio da je Crna Gora u proteklih dvanaest godina uspjela da značajno podigne životni standard građana sa 3.460 eura bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika 2006. na dvostruki iznos, da poveća prosječnu platu sa 286 eura 2006. godine na 510 eura 2018. Premijer, ipak, nije pomenuo da se njemu za to vrijeme plata upetostručila. Radi se o tome da je on, primjera radi, 2004. imao platu od 460, a sada mjesečno prihoduje oko 1.950 eura.
Aktuelnom predsjedniku države Milu Đukanoviću plata je 2005. iznosila 456, a sada oko 2.070 eura. Slična situacija je i kada je u pitanju predsjednik Skupštine Ivan Brajović, kojem je sada plata oko 1.900 eura.
U pokretu Alternativa kažu da prvo treba smanjiti prosječne plate poslanicima, koje su oko 1.500 eura, kako bi se solidarisali sa onima koje predstavljaju. Oni poručuju da bi zarade poslanika trebalo vezati za prosječnu platu u Crnoj Gori.
– Sve dok se to ne uradi, političarima će biti svejedno od koliko novca živi prosječna crnogorska porodica. Ta zarada ne bi smjela biti veća od duple prosječne zarade, odnosno 1.020 eura. Šta to rade tako značajno poslanici da bi primali trostruku prosječnu zaradu?! Imaju tri radna dana mjesečno – upozoravaju u Alternativi.
Oni navode da su zarade koje građani primaju daleko od realnih primanja koje stvarno imaju na mjesečnom nivou.
– Imamo i paradoks da neka nezaposlena lica imaju najveće prihode. Tako premijerov brat i sin imaju milione bez ijednog dana radnog staža – ističu u Alternativi.
Oni smatraju da su socijalni kartoni prijeko potrebni.
– Ali ne bi iznenadilo da se tako otkrije da neka starica sa penzijom od 120 eura ima par hotela i kazina u Crnoj Gori, jer su mnogi političari preveli svoju imovinu na očeve i majke, kumove i rođake – naglašavaju u ovoj organizaciji.
M.S.

Da bi država opstala ovi moraju otići

Potpredsjednica Radničke partije Željka Savković smatra da niko nije unazadio svoj narod kao aktuelna crnogorska vlast. Ona ističe da je potrošačka korpa za septembar bila 639, a prosječna plata 510 eura.
– Kakav komentar može dati ijedna osoba u Crnoj Gori koja ne prima ni 100, koja ne prima ništa, a i ona kojoj je prosječna plata oko 510 eura, osim – daj nam Bože snage da izdržimo ove namete. Onaj ko je primao tri do četiri ili deset puta više nego što mu treba nikad nije mogao razumjeti one koji primaju malo. Čak se i čude kada neko pokuša da se pobuni. Automatski postaje državni neprijatelj broj jedan. Živi, majčin sine, sa 60 do 125 eura. Živi sa 500. Možeš ako si sam, ako ne ideš nigdje, ako ti niko ne dolazi. Možeš ako si se prepustio – i živiš da umreš. Funkcioneri vladajuće koalicije koja jednoglasno odlučuje o tome sa koliko građanin Crne Gore „može” da živi, treba hitno da daju ostavke zarad opstanka države – ocijenila je Savkovićeva.

Siromaštvo vidljivo i među djecom

Predsjednica Banke hrane Marina Medojević navodi da je jaz između bogatih i siromašnih toliko postao dubok da se vidi i među djecom. Ona ističe da djeca siromašnih često nemaju ni knjige, pa ih udaljavaju sa nastave, dok oni iz malog broja bogatih familija imaju sve što požele, od knjiga, preko moderne odjeće do telefona.
– Minimalna plata kod nas nije definisana, a morala bi biti kao mjera zaštite ljudskog dostojanstva i umanjenja siromaštva. Minimalna plata treba dostići najmanje 60 odsto prosječne plate u zemlji, odnosno 300 eura. Plate zaposlenih moraju obezbijediti barem minimum materijalnih potreba čovjeka da bi mu se osigurao dostojanstven život i da bi bio u mogućnosti da učestvuje u društvu. Ko je odlučio da se socijalna pomoć kreće od 60 do 120 eura nije dobronamjeran prema svom narodu.
To je sebičan pristup i govori o neznanju ili nezainteresovanosti za život najugroženijih – izjavila je za naše novine Medojevićeva.

Izvor: Dan.co.me

Категорије
Спорт

Pavićević: Proradila je dalekometna paljba, Luković je zatvorio reket…

Mornar je ostvario drugu pobjedu, Zadar doživio četvrti poraz u isto toliko mečeva

Trener Mornara Mihailo Pavićević bio je zadovoljan pobjedom svog tima nad Zadrom 93:83, drugom uzastopnom u ABA ligi.

“Uvijek je posbeno zadovoljsrvo igrati u Zadru. Kada uđete u dvoranu koja nosi ime Krešimira Ćosića ne možete ostati mirni i ravnodušni. Pokušao sam i da motivišem moje igrače na taj način, da im kažem da igraju u hramu košarke. Međutim, počeli smo konfuzno, nismo imali ritam ni u odbrani, ni u napadu”, rekao je Pavićević

“U prvoj smo primili 27 poena, a u drugom periodu smo došli do našeg plana kako da spriječimo lake poene iz reketa. Proradila je, takođe, naša dalekometna paljba. Mi tako igramo, na osnovu takve igre i pravimo ekipu… U drugom dijelu smo znali šta hoćemo, kako da napadamo odbranu Zadra, imali smo dobra rješenja, a Luković je zatvorio reket…”, kazao je Pavićević.

Mornar je ostvario drugu pobjedu, Zadar doživio četvrti poraz u isto toliko mečeva…

“Teško je igrati utakmice pod moranjem, a Zadar je bio u takvoj situaciji. Čim smo došli do izjednačenja, čim je bilo neizvjesno, vidjela se nervoza kod njih. Zadar je dobra ekipa, ali kad krenu porazi nestaje samopouzdanje i teško je to zaustaviti. Nadam se i od srca želim da se Zadar vrati željenoj igri i rezultatima”, kazao je Pavićević.

Izvor: Vijesti.me

 

Категорије
Друштво

Plužine: Za četiri projekta 4.700 eura

Najviše novca dobiće Lovačko udruženje “Bajo Pivljanin” za zaštitu divljači i uređenje lovišta

Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama u Opštini Plužine za 2018. godinu donijela je jednoglasnu odluku da novčano podrži četiri projekta.

Odlukom opštinske Komisije, Lovačko udruženje „Bajo Pivljanin“ dobiće 1.500 eura za projekat „Zaštita divljači i uređenje lovišta“, dok će Opštinska organizacija rezervnih vojnih starješina dobiti 1.200 eura za projekat „Njegovanje i očuvanje revolucionarnih tradicija“.

Nevladina organizacija „Da ožive pivska sela“ i „Ljubitelji skijanja“ dobiće po hiljadu eura za projekta „Podrži pčelarstvo u opštini Plužine“ i „Nabavka skija i ski opreme“.

Izvor: Vijesti.me

Категорије
Актуелно

Vladimir Joković je za „Dan” saopštio da je sa Demosom formiran poslanički klub i poručio: Sve izbore organizovati istog dana

Dobro bi bilo da opozicija prije početka rada Radne grupe ima jedinstven stav o promjeni izbornog zakonodavstva kako bi se sačinila neka vrsta platforme koju bi zajedno elaborirali, saopštio je u intervjuu za „Dan” predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković.
– Ono na šta ćemo posebno ukazivati je stav da svi izbori budu u jednom danu, da se prečiste birački spiskovi, da se upodobi zakon o prebivalištu, da se ne dešava da o našoj sudbini odlučuju oni koji Crnu Goru vide samo na dan izbora – kazao je Joković.
• Hoće li biti formiran klub sa Miodragom Lekićem, i jesu li poslanici SNP-a saglasni da to bude urađeno?
– Tačno je. SNP Crne Gore i Demos formirali su u petak poslanički klub, uputivši pritom zahtjev skupštinskom rukovodstvu za njegovu verifikaciju. Na čelu ovog kluba biće Danijela Pavićević, poslanik SNP-a. Klub će se zvati SNP-Demos. Osim Pavićević, klub će činiti još i Srđan Milić i Miodrag Lekić.
Podsjetiću vas da su ove dvije stranke, kao posebni subjekti nastupali na parlamentarnim izborima 2016.godine, pod nazivom koalicija Ključ.
• Da li ste sa poslanicima SNP-a razgovarali o odlukama u vezi sa izbornom reformom?
– Na sastanku u petak, osim mene i gospodina Lekića, bila je i gospođa Pavićević.
• Šta je za SNP ključna tačka u okviru izborne reforme, da bi napravili konkretan korak naprijed ka stvaranju uslova za fer izbore?
– Ono što treba najprije kazati je to da SNP i opozicija žele demokratsku, prosperitetnu, pravnu i ekonomski naprednu Crnu Goru. Mi hoćemo državu jakih institucija, a ne pojedinaca, očišćenu od korupcije, kriminala i nepotizma. Do takve Crne Gore se dolazi pobjedom na parlamentarnim izborima. A da bi oni bili fer, mora postojati takvo izborno zakonodavstvo na koje niko neće imati zamjerki.
Dobro bi bilo da opozicija prije početka rada Radne grupe ima jedinstven stav o promjeni izbornog zakonodavstva kako bi se sačinila neka vrsta platforme koju bi zajedno elaborirali.
Ono na šta ćemo mi posebno ukazivati je stav da svi izbori budu u jednom danu, da se prečiste birački spiskovi, da se upodobi zakon o prebivalištu, da se ne dešava da o našoj sudbini odlučuju oni koji Crnu Goru vide samo na dan izbora. Osim toga, moraju se jasno definisati medijska pravila, kako se ne bi dešavale medijske harange na opoziciju od medija naklonjenih vlasti.
Mora se preispitati tzv. zloupotreba državnih resursa u političke svrhe, što je jedan od specijaliteta aktuelne vlasti, a na šta uopšte – ili nedovoljno – ne reaguje Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
• Kakva je finansijska situacija u SNP-u?
– Dugovanja, čiji je iznos bio priličan, nastala su minulih godina. Na Glavnom odboru stranke izrazio sam zabrinutost, ali i odlučnost da stranačke finansije dovedemo u red i preporučili smo tada mjere za finansijsku konsolidaciju. Preporučili smo štednju na svim nivoima, i te mjere su već urodile plodom. Ponašali smo se domaćinski.
Vraćeno je preko 100.000 eura, neki dugovi su reprogramirani i vrlo brzo ćemo pričati o potpunoj finansijskoj konsolidaciji u našoj partiji.
M.VEŠOVIĆ

Odbraniti Njegoša i prave vrijednosti

• Kako vidite zahtjeve od dijela bošnjačkih organizacija da djela Njegoša i Danila Kiša budu isključena iz obrazovnog programa u Crnoj Gori?
– Za nas u SNP-u Njegoš je najveća istorijska ličnost Crne Gore. SNP baštini prave vrijednosti Njegoševe Crne Gore, one koju su stvarali naši preci, a ovakve zahtjeve smatra udarom na te vrijednosti. Odricanjem od Njegoša odrekli bi se naših slavnih predaka, ali i same Crne Gore.
Onaj ko traži da se odreknemo Njegoša, traži da se odreknemo dijela sebe, jer istorija i porijeklo su osnovna srž kako pojedinca tako i društva u cjelini, pa bi negiranje istih bilo i negiranje nas samih. Stoga smatram da je ovaj zahtjev klasičan vid zloupotrebe i književnosti i istorije. Jer tražiti uklanjanje svjetskih, univerzalnih književnih dijela može biti samo plod neznanja, ili zle namjere prema Crnoj Gori i njenim građanima.

Izvor: Dan.co.me