Категорије
Друштво

Награда „Златно перо“ Гојку Раичевићу

Уредник популарног портала ИН4С Гојко Раичевић добитник je награде „Златно Перо“ Друштва новинара Војводине.

Војвођанска новинарска асоцијација уручила је награде „Златно перо“ тројици колега које су, према оцјени Управног одбора, својим вишегодишњим ангажманом дале значајан допринос новинарству на српском језику.

Овогодишњи добитници признања поред Раичевића су и Миодраг Илић и Зоран Шећеров, а повеље и златна пера уручена су им на свечаности у Архиву Војводине.

Признања угледним новинарима уручили су на свечаности у Архиву Војводине, предсједник и потпредсједник Друштва новинара Војводине, Петар Кочић и Жељко Савић.

У образложењу одлуке, наведено је да је Управни одбор Друштва новинара Војводине дубоко  увјерен да овогодишња награда „Златно перо“ припада колеги Раичевићу понајвише због његовог изузетног доприноса остварењу професионалних и, у крајњој линији, демократских идеала – људским правима и слободи медија.

„Слободни смо да кажемо да је његов ангажман својеврстан путоказ свим другим колегема у овој области. Он је у српском медијском простору за кратко вријеме постао симбол међеша истине о кога се разбијају тоталитаризам, манипулација и неслобода. Својом личном и професионалном храброшћу и истрајношћу колега Раичевић свакодневно о томе свједочи. Прије свега као оснивач и уредник информативног веб портала са вишезначним називом ИН4С (Инфорс) , који је почео са радом 6. маја 2008. године.

Од сајта је израстао у веома утицајан медиј који је примарно фокусиран на подручју Црне Горе. Поред тога овај портал интензивно прати дешавања у региону и свијету, и то у областима културе, спорта, науке и технологије.

Правовременост, садржајност, а посебно истицање оних детаља јавног и политичког живота који нису на листи интересовања „мејнстрим” медија, постали су водећа обиљежја уређивачке политике ИН4С-а, која је награђена сталним и динамичним растом посјета.

Оно што ИН4С посебно издваја као медиј је јака колумнистичка линија са веома цијењеним и цитираним анализама, како у остатку интернет заједнице, тако и у сфери политике“ – каже се у образложењу одлуке о додјели награде нашем колеги.

Раичевић: У региону и свијету награде, у Црној Гори терор и притисци

Раичевић је, примајући награду казао да док добија награде и признања за свој рад у Новом Саду, у Црној Гори добија пресуде, тужбе, пријаве и пријетње.

„Долазим из једне мале редакције на коју сам изузетно поносан, како на данашњи састав тако и на сваког од колега који су или чешће колегиница које су за протеклих 11 година дале допринос да ја данас примам признање за које су управо они најзаслужнији.

Морам да одам захвалност војвођанским колегама који су препознали ИН4С и већ по други пут ове године примам значајно и драгоцјено признање у српској Атини“ – казао је Раичевић, који је и на челу Удружења Црмничана „13 јул“.

Прије мање од пола године у манастиру Сисатовац Раичевић је добио „Белу голубицу“, годишњу награду Тесла глобал форума, а данас „Златно перо“ Друштва новинара Војводине.

Како каже, за исти период у Српској Спарти добио је више судских писама, пресуда, тужби, пријава, пријетњи….

„Тако да ово драгоцјено признање долази као мелем, лијек, – куражи и даје подстрека за даљи рад – мени и редакцији коју водим већ дванаеста година“, поручио је Раичевић, захвалишви се у своје и име редакције ИН4С-а на награди.

Осим „Златног пера“ и „Беле голубице“, Раичевић је добитник и престижне међународне награде Удружења независних новинара за мир (Independent Journalist Association for Peace), коју му је у фебруару 2016. на свечаности у Паризу  уручио  Жан-Мари́ Ле Пен. Такође је добитник и треће годишње награде Удружења новинара Црне Горе за 2018.годину, али и бројних других признања.


Izvor: http://barskiportal.com

Категорије
Спорт

Kongres asocijacije sportskih novinara Jugoistočne Evrope i prvenstvo u malom fudbalu u Mađarskoj

Uspješno u Šiofoku, Budva naredni domaćin

Mađarski grad Šiofok na Balatonskom jezeru bio je domaćin osmog Kongresa i Konferencije Asocijacije sportskih novinara jugoistočne Evrope, u okviru kojeg je održano i tradicionalno Prvenstvo za sportske novinare u malom fudbalu. U radu Kongresa i Konferencije su učestvovali predstavnici 12 zemalja, dok je na Prvenstvu nastupilo osam novinarskih reprezentacija država regiona. Predsjednik Asocijacije Boško Trpeski iz Makedonije je podnio izvještaj o radu u prethodnih godinu dana i najavio brojne aktivnosti za naredni period, od kojih je prva već za mjesec dana. Naime, krajem novembra će se u Skoplju, pod pokroviteljstvom Makedonskog olimpijskog komiteta i predsjednika Vasila Tupurkovskog, koji je bio specijalni gost skupa u Mađarskoj održati Simpozijum na temu „Država za sport, sport za državu“, na koji su pozvani predstavnici svih članica Asocijacije sportskih novinara jugoistočne Evrope. U radu Kongresa po prvi put su učestvovali Kipar i Kosovo.

U okviru Konferencije je zemlja domaćin, Mađarska, predstavila dobro poznati strateški plan vlade Viktora Orbana u kojem je sport djelatnost od posebnog društvenog i ekonomskog interesa za državu. Istaknuto je da se po tom planu koji se sprovodi od 2011. svako dijete u Mađarskoj mora baviti barem jednim sportom, uvedeno je pet sati fizičkog vaspitanja nedjeljno u školama, modernizovana je infrastruktura za vježbanje na otvorenom za ljude svih starosnih dobi. Saopšteno je da je plan da Mađarska bude domaćin što više međunarodnih takmičenja, sagrađena je ili se gradi infrastruktura za sportove odnosno sportske grane od posebnog interesa, kakvih ima 16, kako bi mađarski sportisti bili konkurentni na međunarodnim prvenstvima i Olimpijskim igrama. Osim takozvanih ključnih sportova kategorizovan je takozvani razvojni sport i inovativni sportovi za mlađe generacije. Finansiranje svega toga je centralizovano, a mađarska Vlada novac daje, ali i strogim mehanizmima kontroliše njegovo trošenje prema zadatim programima. Takođe je saopšteno da sportovi koji imaju najveći uticaj na aktivnost lokalnog stanovništva su: fudbal, košarka, vaterpolo, odbojka, rukomet i hokej na ledu. Mađarske kompanije imaju poreske beneficije ako ulažu u sport, koje dosežu i do 75 posto olakšica.

Održano je i zanimljivo predavanje o uticaju mađarskih fudbalskih trenera na zemlje u jugoistočnoj Evropi, pošto su čak četiri bugarska selektora bili Mađari, a sedam različitih mađarskih trenera osvajali su titule sa turskim Fenerbahčeom.

Prvenstvo u malom fudbalu za sportske novinare odigrano je na terenima sa vještačkom travom na obali Balatona, koji nose ime člana negdašnje „lake konjice” Jozefa Bozčika. Titulu šampiona osvojila je Moldavija, koja je u finalu savladala Bugarsku sa 3:2, dok je bronza, treći put zaredom, nakon trijumfa u Hrvatskoj 2016. godine pripala reprezentaciji sportskih novinara Crne Gore, koja je u „utješnom finalu“ savladala domaćina Mađarsku sa 7:3.

Organizovano je za sve učesnike skupa bilo i krstarenje Balatonom, kao i izlet u samostan Tihani, jednu od najvećih turističkih atrakcija ovog područja.

Udruženje sportskih novinara Crne Gore je kandidoovalo Budvu za domaćina narednog, devetog Kongresa i Prvenstva, dok su kandidati za 2021. Bosna i Hercegovina i Kosovo.


Категорије
Друштво

Šutom i otpadom zatrpano Crno oko

SLAVKO SEKULIĆ APELUJE NA NADLEŽNE DA POD HITNO RIJEŠE PROBLEM VODOIZVORIŠTA U BANDIĆIMA

DANILOVGRAD – Stanovnici Bandića godinama imaju problema sa šutom koji se odlaže na samom izvorištu Crno oko, koje je nekada služilo kao glavno vodoizvorište u ovom kraju. Mještanin Slavko Sekulić navodi da je problem sa odlaganjem otpada na ovom mjestu počeo još 2016. godine, kada je kod Crnog oka istovareno oko 300 kubika različitog otpada.

– Ovaj otpad zagadio je ne samo ovo vodoizvorište, već i druga koja su povezana sa njim, poput Kraljičinog oka, Vreškog vrela i drugih. Ipak, najviše je stradalo Crno oko. Samo godinu prije ovog ekološkog incidenta na ovom izvorištu su se mogle vidjeti vidre, koje žive isključivo na mjestima gdje je voda čista i visokog kvaliteta, a u izvorištu žive i razne vrste ribe – priča Sekulić za „Dan“ i navodi da je ovo vodoizvorište služilo za vodosnabdijevanje stanovnika ovoga kraja sve dok nisu povezani na izvorište na Marezi. Tvrdi da su turisti iz mnogih država posjećivali ovaj kraj i divili se ljepoti prirode i Crnog oka.

– Mnogo ljudi iz inostranstva govorilo mi je da je ovo mjesto biser prirode i da im nije jasno kako je došlo do toga da neko tek tako izruči ogromne količine otpada i šuta. Sigurno da ovakvo mjesto postoji negdje na Zapadu, ti ljudi bi znali kako da njegovu ljepotu i značaj iskoriste u prave svrhe – kaže Sekulić.

Naglašava da se sa svojim komšijama već nekoliko puta obraćao raznim institucijama kako bi se riješio njihov problem, jer iako se voda iz ovog izvora više ne koristi za piće, koristi se za navodnjavanje imanja, a mnogi stanovnici ovog dijela Bandića žive upravo od poljoprivrede.

– Obraćao sam se Komunalnoj policiji u Danilovgradu, tražio od njih da izađu na lice mjesta i sami se uvjere u kakvom je stanju vodoizvorište, jer istovareni šut u sezoni kad nivo vode poraste postaje smetnja vodotoku. Iz Komunalne su mi rekli da oni nisu nadležni i da moram da se obratim Upravi za vode u Podgorici, kojima sam se ja obratio ali ni oni nisu reagovali, pa čak nisu ni izašli na lice mjesta – ogorčen je Sekulić.

Apeluje na nadležne da se uključe u rješavanje ovog problema, jer „ako je Crna Gora ekološka država, onda ne smije dozvoliti da njena priroda propada“.

– Krajnje je vrijeme da se posvetimo očuvanju naše prirode i da je sačuvamo za buduće generacije. Za turiste koji ovdje dolaze ovo vodoizvorište je dragulj i ostaju začuđeni kako dopuštamo da ga nečiji nemar uništava – zaključuje Sekulić.

Iz MZ obećavali da će pomoći, ali ništa nisu uradili
Slavko Sekulić kaže da se lično obraćao rukovodstvu mjesne zajednice ne bi li i oni pomogli u rješavanju ovog problema. Međutim, ni oni nisu reagovali, pa je u više navrata uz pomoć pojedinih komšija pokušao da sopstvenim sredstvima očisti izvorište Crno oko.

– Iz mjesne zajednice su mi više puta govorili da će se krenuti u rješavanje ovog problema, ali se nije uradilo ništa konkretno. Zato sam uz pomoć nekih komšija pokušao da očistim teren, ali mi nemamo ni sredstava, a ni mehanizacije da sredimo prostor oko izvora i zaštitimo Crno oko – kaže Sekulić.







Категорије
Актуелно

Медведев и Вучић са Србима из Црне Горе

Predsjednik Joković na sastanku sa premijerom Ruske federacije i predsjednikom Srbije

Делегација која се сусрела са руским премијером Медведевим и српским предсједником Вучићем, чинили су предсједник Српског националног савјета Момчило Вуксановић, предсједник Социјалистичке народне партије Владимир Јоковић, предсједник Нове српске демократије Андрија Мандић, предсједник Демократске народне партије Милан Кнежевић, предсједник Праве Црне Горе Марко Милачић, предсједник Уједињене Црне Горе Горан Даниловић и представник Матице српске – Друштва чланова у Црној Гори Владимир Божовић.

Делегација из Црне Горе, на позив Предсједника Републике Србије, боравила је у Београду гдје је присуствовала свечаностима поводом 75 година од ослобођења Београда у Другом свјетском рату и Свечаној академији која је тим поводом приређена у Сава центру.

Током вечере уприличен је и богат културно-умјетнички програм.

„Уз песму ‘Ово је Србија’ испратисмо нашег пријатеља“, написао је предсједник Вучић на Инстаграму.

Тиме је завршена једнодневна посјета руског премијера Београду, која је првенствено била посвећена прослави 75. годишњице ослобођења главог града у Другом свјетском рату.

Он је посјету почео присуством приказу војне способности оружаних снага Војске Србије, а током дана је имао одвојене билатералне сусрете са председником Вучићем и премијерком Аном Брнабић.

Србија и Русија потписали су и низ међудржавних споразума у неколико кључних привредних, војних и инфраструктурних области.

Izvor: Srpskenovinecg.com

Категорије
Друштво

Свечана академија поводом годишњице ослобођења Београда

Медведев и Вучић у Центру „Сава“

Интонирањем химни Србије и Русије вечерас је у београдском Сава центру почела свечана академија којом се обележава 75 година од ослобођења Београда у Другом светском рату

Интонирањем химни Србије и Русије вечерас је у београдском Сава центру почела свечана академија којом се обележава 75 година од ослобођења Београда у Другом светском рату.

Свечаности присуствују председник Србије Александар Вучић, премијер Русије Дмитриј Медведев, председница Скупштине Србије Маја Гојковић, српски члан Председништва БиХ Милорад Додик, премијерка Србије Ана Брнабић, министри, патријарх српски Иринеј, представници Града Београда, амбасадор Русије у Србији Александар Боцан-Харченко, ратни ветерани…

Фото Новости
Фото Новости
Фото Новости




Izvor: In4s.net

Категорије
Друштво

Korisno, zdravo, podsticajno – akcija “Ne bacajte boce”

Kada neko istinski voli svoj grad, u ovom slučaju Herceg Novi, uvijek nađe način da tu ljubav i djelom pokaže. Odnosi se na podmladak hercegnovske porodice Boca i njihove prijatelje i saradnike, ali i na mladu, talentovanu  i očigledno vrijednu Viktoriju Samardžić koja o Herceg Novom razmišlja i “brine” i kada je u Beogradu. Evo priče koju nam šalje za ovaj vikend.

Mladi Novljani ovih dana  su  u ranim jutarnjim časovima, dok je još grad spavao, izveli  divnu, humanu i podsticajnu akciju koja će naš grad učiniti ljepšim.  Akcija “Ne bacajte boce” je zamisao porodice Boca iz našeg grada- dvije sestre Bojane i Milice, i brata Dragiše. Ovi energični i mladi ljudi dosijetili su se na koji način zapravo mogu najviše da pomognu gradu, a  ujedno da budu humani i  grad očiste. Akcija traje  osam mjeseci, realizuju je u raznim  naseljima Herceg Novog i svaki put im se pridružuje  još po koji novi član. Akcija  o kojoj pišemo organizovana je u naselju Ratiševina, i njoj se priključilo  više mladih ljudi koji su zajedničkim snagama očistili ovaj  dio grada. Dragiša Boca nam priča i otkriva kako je sve počelo: -Tokom jednog porodičnog ručka moje dvije drage sestre,Milica i Bojana, i ja  došli smo na ideju da uzmemo kese i da očistimo naše naselje koje je u katstrofalnom stanju od kako znamo za sebe. Ova vrsta angažovanja je ubrzo dobila ozbiljnije razmijere kada su spontano počeli da nam se podružuju naše komšiije i prijatelji. Vjerovali ili ne u našem društvu postoje  dobri, moralni, vrijedni ljudi koji žele da pomognu i promjene stvari na bolje ali su uglavnom tihi pa ne dolaze do  izražaja, priča ovaj vrijedni  momak.

Ova ideja je danas  rijetka i originalna zbog toga što je akcenat upravo stavljen na očuvanju životne sredine i ovim gestom je zapravo i vraćena ta svijest : -Svijesni smo da je ovaj “ubrzani” način života otuđio ljude i doveo mlade u poziciju da nemaju potrebu da razmišljaju mnogo ni o sebi  a kamoli o tuđem smeću. Na žalost više nemamo izbora i moramo da počnemo da mjenjamo odnos sa našim okruženjem jer će stvari samo ići na gore. Na pitanje koliki je ovo izazov za njih, Dragiša je odgovorio: -Ove akcije su prije svega druženje. Ideja da kroz osmijeh i zabavu učinimo nešto lijepo za sredinu u kojoj živimo. Zbog toga su svi dobri uvijek dobrodošli. Izazov je ogroman jer se količina smeća na mjestima na kojim smo smo čistili ne smanjuje nego povećava. To je tužno svjedočenje o tome koliko je naš narod neodgovoran- smatra naš sagovornik.

Broj članova uvijek varira, ali bi u ovakve poduhvate trebalo da bude uklju7čeno što više ljudi. -Nemamo fiksan broj članova. Mi smo grupa građana koja je okupljena oko ideje da učinimo naš grad i našu planetu čistijom i ljepšom. Broj ljudi  varira između 10 i 35 po akciji, a  nas desetak je stalnih  članova,  navode  članovi ekipe “Ne bacajte boce”. -Nikada nam nije teško. Postoje samo dva puta u životu – popraviti situaciju i pomoći ili ne, dodaju odlučni da nastave započeto. Ako ste se zapitali gdje idu sve te boce i otpad evo odgovora. – Otpad koji skupljamo nije isključivo plastika i boce, već nailazimo na sve i svašta:pelene, namještaj, medicinski otpad, kućni otpad, otpad iz ugostiteljskih objekata.

Tipično nakon skupljanja otpad kupi kamion Gradske Čistoće i nosi  na deponiju.  Akcija je i humanitarnog karaktera. Mi sami skupljamo plastične čepove za akciju “Čep za hendikep”. Vršili smo i reviziju otpada i plastičnih ambalaža 21. septemba kada smo učestvovali u akciji “Međunarodnog dana čišćenja obala”- priča Dragiša. Većina građana ih je podržala u ovoj ideji , ali pak ima onih koji nisu. -Uglavnom nailazimo na pozitivne komentare starijih ljudi ali je naravno bilo je i nekoliko  neumjesnih komentara uglavnom od mladih ljudi što nas ne dotiče –  objašnjavaju članovi ekipe i dodaje da je i njihov naziv rezultat šaljivog duha. –  Prezime nas osnivača  je  Boca. Naš drug koji ima veliki smisao za humor je napravio logo i nije bilo razloga da ga ne zadržimo.

Zbog ove priče tražili smo da čujemo i neku anegdotu sa njihovih okupljanja. -Jednom kada smo iz velike provalije u šumi pored puta izvukli dva kauča, televizore, šporete, klime, WC šolje… uslijedio je komentar našeg prijatelja: “Mogo nam je i tuš ostaviti da se istuširamo”, na šta smo svi prasnuli u smijeh. Do sada su imali deset  samostalnih akcija u pet naselja u Herceg Novom (Ratiševina, Sušćepan, Podi, Žvinje,Igalo). Priključili su se takođe i NVO “Naša Akcija” u čišćenju dvije plaže u Tivtu, a bili su i predstavnici u Herceg Novom za “Međunarodni dan čišćenja obala u Crnoj Gori” , koja je ujedno bila jedna od najvećih akcija čišćenja u Crnoj Gori, jer se u istom danu organizovala na dvanaest različitih lokacija. Svojim pozitivnim primjerom podstiču mnoge ljude i bude  svijest o održavanju čistoće grada. na to su najviše ponosni. -Na svakoj našoj akciji bi se pojavio makar jedan novi osmijeh što nam daje veliki podstrek da dalje radimo. Upravo to nas je dovelo do ove tačke,  sa entuzijazmom poručuju. Svaka čast ovim mladim ljudima. Pravi su primjer kako i na koji način treba doprinijeti očuvanju ljepote našeg grada.

Izvor: http://radiohercegnovi.net

Категорије
СНП

Zbog nebrige nadležnih mještani Bloka 5 ne mogu da uživaju u parku

Park u Bloku 5, kod vrtića „Sunce“, koji je otvoren prije nekoliko mjeseci, na žalost mještana ovog naselja, već je zapušten. Kao što se vidi na fotografijama, trava u parku je nepokošena i već je dostigla i pola metra.

Ne treba podsjećati da na ovom mjestu vrijeme vole da provode kako djeca iz vrtića, tako i iz obližnje OŠ „Štampar Makarije“, ali i stariji ljudi koji žive u susjednim zgradama. Oktobarski sunčani dani su idealna prilika za uživanje u parku, ali zbog nebrige i neažurnosti odgovornih institucija, to je postalo nemoguće.

SNP CG zahtijeva od nadležnih službi da počnu da rade svoj posao i obećava da će nastaviti da prati stanje javnih površina u Glavnom gradu i da ukazuje na probleme, nedostatke i greške, uz želju da naši građani dobiju najbolje moguće uslove za upražnjavanje slobodnih aktivnosti.

Категорије
Спорт

Nikola Mirotić donirao 30.000 EURA za izgradnju KUĆE sedmočlanoj porodici!

As Barselone ponovo pokazao veliko srce.

Nikola Mirotić je veliki košarkaš, ali i veliki dobrotvor.

Povratnik iz NBA lige u Barselonu je sredinom ove godine obezbijedio dom za porodicu Varga iz Vukovara, a sada je ponovo donirao veliki novac za pomoć onima kojima je potrebna.

Zajedno sa svojom porodicom, on je donirao 30.000 evra Humanitarnoj organizaciji “Srbi za Srbe”, ovaj put za potrebe izgradnje kuće sedmočlane porodice Kojović sa petoro djece iz sela Trešnjevica u opštini Sjenica.

Ta organizacija saopštila je da sedmočlano domaćinstvo čine roditelji Negosav i Suzara, kao i njihovo petoro djece – Nemanja (11), Viktorija (9), Teodora (7), Viktor (6) i najmlađi Vladimir (4).

Kojovići trenutno žive u kući koju su dobili na korišćenje od šumarskog preduzeća, u kojem je Negosav zaposlen i radi kao šumar. Pored njegove plate, kao dodatni izvor prihoda ta porodica ostvaruje pravo na dječiji dodatak. U ovom trenutku, oni koriste dvije sobe i spavaju na ukupno četiri kreveta.

“Kojovići su se prošle godine zadužili novčanim kreditom u banci i kupili plac na kojem su planirali da započnu izgradnju svog porodičnog doma. Zahvaljujući višegodišnjoj saradnji Humanitarne organizacije ‘Srbi za Srbe’ i Nikole Mirotića, porodica Kojović će sa svojih petoro djece do kraja 2019. dobiti novoizgrađeni i opremljen dom sa osnovnim kućnim namještajem i bijelom tehnikom, kako bi mali Kojovići imali pristojne uslove za dalje odrastanje”, saopštila je ta humanitarna organizacija.

Mirotić je na ovaj način još jednom pokazao veliko srce, jer je i u prošlosti bilo mnogo akcija u kojima je u teškim situacijama pomogao onima kojima je pomoć bila potrebna.

Izvor: Mondo.rs

Категорије
Култура

Sara Vujošević izvela Muziku ljubavi u Moskvi!

Sara Vujošević nastavlja seriju nastupa koji je do kraja godine čekaju u Moskvi.

Nakon kratke pauze, koju je pravila iz opravdanih razloga – rađanja bliznakinja, majka četvoro djece nastupila je 17. oktobra u Moskvi, u Ruskom Nacionalnom muzeju muzike, u sali pod nazivom “Muzički antikviteti”, sa cjelovečernjim repertoarom djela kompozitora S. Manjuške, “oca nacionalne poljske opere” i djela poznatog ruskog kompozitora A.N. Verstovskog – glavnog rivala i savremenika čuvenog kompozitora M. Glinke.

foto Promo

Koncert je bio inspirisan stihovima poznatih svjetskih pjesnika, kojima muzika daje posebnu čar i nosio je naziv “Muzika ljubavi”.

Pored crnogorske dive, soprana raskošnog glasa i prekrasne vokalne tehnike Sare Vujošević, nastupio je i njen kolega i najbolji prijatelj, bariton iz Rusije, Dmitrij Grinih.

Za klavirom – antikvitetom, koji je bio vlasništvo velikog ruskog umjetnika Nikolaja Petrova, svirala je poznata moskovska pijanistkinja, profesorica Ruske Akademije Muzike “Gnjesinih”, Marina Belašuk.

Pomenuti solisti su nastupali u okviru praznovanja rusko-poljskih kulturnih i muzičkih spona, u čast 220 godina od rođenja Alekseja Verstovskog i 200 godina od rođenja Stanislava Manjuške, a u organizaciji Ministarstva kulture Ruske federacije.

foto Promo

U ulozi dr muzikologije, Sara Vujošević je 16. oktobra, između ostalog, uspješno nastupila kao predavač glavnog panela, u okviru tradicionalne 21. Međunarodne naučne konferencije u Moskvi, koja nosi naziv: “Kulturni identitet kao spona slovenskih naroda: tradicije, inovacije, perspektive”.

Категорије
Друштво

Delegacija NOR-a obišla Jelin Dub

Delegacija boraca NOR-a 1941-1945 Podgorica obišla je selo Jelin Dub i položila cvijeće na spomenik koji je podignut u čast boraca koji su izgubili život u čuvenoj bitci 18. oktobra 1941. godine. Članica upravnog odbora OBNOR-a 1941-1945 Rumica Cica Marković kaže da je bitka imala i veliki politički značaj, jer je tada partizanski štab donio odluku da se „što žešće i snažnije udari po fašističkom okupatoru”. Zadatak da napadne italijansku kolonu dobio je Zetski odred na čijem su čelu bili Blažo Jovanović i Radovan Vukadinović.
– U gerilskom napadu ubijeno je i ranjeno 150 italijanskih vojnika, a 64 zarobljenih – rekla je Marković.