Категорија: СНП

Obrazovni sistem je veoma složen, a savremeno društvo nameće mu stalno nove zadatke i potrebu za inoviranjem i unapređivanjem. Svi akteri tog sistema nalaze se pred velikim izazovima. O tome na koji će način crnogorski obrazovni sistem odgovoriti potrebama obrazovanja 21. vijeka, ministar prosvjete Miomir Vojinović govorio je za časopis Prosvjetni rad.

Reforma obrazovanja u Crnoj Gori traje više od dvije decenije. Problemi su, međutim, i dalje prisutni. Koji su, prema Vašem mišljenju, najveći izazovi kojima u narednom periodu treba posvetiti pažnju?

Vojinović: Osim velikog problema oko prebukiranosti škola, niskih plata prosvjetara, te niskog nivoa obrazovanja, čemu ćemo se ozbiljno posvetiti, ono što bih posebno istakao jeste da ćemo raditi na potpunoj depolitizaciji obrazovnog sistema, u kojem će znanje, profesionalnost, rad i talenat biti jedini imperativi i preduslovi za uspjeh, kako bi obrazovnom sistemu vratili ugled i kvalitet kakav mu pripada.

Analize, a prije svega, rezultati naših učenika na PISA testiranju pokazuju da je neophodno podizanje kvaliteta douniverzitetskog obrazovanja. Kako to ostvariti?

Vojinović: Budući da je riječ o bazičnim znanjima, jedan od modela za poboljšanje PISA rezultata je nacionalno testiranje učenika na kraju drugog ciklusa iz maternjeg jezika, matematike, engleskog jezika ili odabranih poglavlja iz prirodnih i društvenih nauka sa tipovima PISA zadataka do 30 odsto. Prema našim podacima, odziv za PISA testiranje je veoma veliki. Oko 6.500 učenika (petnaestogodisnjaka) testira se u 64 osnovne i srednje škole. Svjesni smo da rezultati nisu onakvi kakvi se od nas očekuju i budite sigurni da ćemo u narednom periodu uraditi sve kako bismo vratitili naš školski sistem tamo gdje on i zaslužuje da bude s obzirom na stručnost i kapacitete koje posjedujemo. Treba pomenuti projekat „Integracija ključnih kompetencija u obrazovni sistem Crne Gore“. Kroz ovaj program je i razvijen crnogorski okvirni program ključnih kompetencija. Obučeno je 1.900 nastavnika osnovnih i srednjih škola, 900 nastavnika razredne nastave i 1.000 nastavnika koji predaju prirodnu grupu predmeta i inžinjerstvo. Razvijeno je 50 standardizovanih zadataka za prirodnu grupu predmeta koji su urađeni tako da ispunjavaju sve kriterijume koje imaju zadaci na PISA testiranju.

Kvalitetna nastava podrazumijeva i dobre uslove za rad. Našim školama to nedostaje jer imaju preveliki broj učenika, neopremljene kabinete. Kako to prevazići?

Vojinović: Višegodišnji problem je popunjenost iznad kapaciteta, uglavnom gradskih škola.  U tome prednjače podgoričke škole gdje se u nekima rad, usljed nedostatka prostornih kapaciteta, organizuje u pet smjena. To se negativno odražava na organizaciju i kvalitet samog procesa. Ministarstvo će preduzeti sve aktivnosti kako bi se izgradnjom novih škola rasteretile postojeće. Ali ovo je samo djelimično rješenje problema. Višedecenijske migracije dovele su do toga da u ruralnim sredinama postoje škole velikih prostornih kapaciteta, koje pohađa samo nekoliko učenika. Ova decenijska pojava migracije stanovništva iz seoskih naselja u grad, kao i proces brze urbanizacije, prevazilazi nadležnosti Ministarstva i postaje društveni problem, te je, prema mom mišljenju, neophodno izvršiti decentralizaciju, kako na društvenom nivou, tako i u oblasti obrazovanja.

Dobri rezultati u nastavi u velikoj mjeri zavise od prosvjetnih radnika. Njihov veći angažman zahtijeva da oni budu bolje stimulisani i nagrađivani. Kakvi su planovi za ostvarenje tog cilja?

Vojinović: Da bi se započeo reformski proces, potrebno je prvo poboljšati materijalni status prosvjetnih radnika, kao nosilaca obrazovnog sistema. Izmjenom zakonskih propisa i Granskog kolektivnog ugovora možemo doći do najboljeg rješenja i zadovoljiti životne potrebe naših prosvjetara.

Od kada je počela reforma, kao prioritetni cilj predškolskog obrazovanja ističe se povećanje obuhvata djece ovim nivoom obrazovanja. Rezultati već postoje. Na koji način planirate da nastavite dostizanje međunarodnog standarda da 95 odsto djece pohađa vrtiće?

Vojinović: Ministarstvo prosvjete je u oktobru usvojilo Strategiju ranog predškolskog vaspitanja i obrazovanja za period do 2025. godine. Jedan od strateških ciljeva odnosi se na povećanje obuhvata djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem. U 2020. godini, ukupan obuhvat djece, uzrasta od tri do šest godina, iznosio je 77 odsto. Ove godine postoji tendencija rasta do 80 odsto. Strategijom je predviđeno da do 2025. godine 90 odsto djece ovog uzrasta bude u sistemu predškolskog vaspitanja i obrazovanja.

Naše aktivnosti usmjerene su na povećavanje kapaciteta javnih predškolskih ustanova gradnjom novih vrtića. Izgrađeni su novi vrtići u Herceg Novom,  Pljevljima, dva vrtića u Tuzima i tri vrtića u Podgorici (u naseljima Zagorič, Blok 6 i Stari aerodrom). U planu je izgradnja novih objekata u naseljima gdje nedostaju, a postoji potreba za njima. Ministarstvo radi i na proširenju prostornih kapaciteta javnih predškolskih ustanova i nastoji da cjelokupna raspoloživa površina postojećih ustanova bude maksimalno iskorišćena. Jedna od važnih aktivnosti realizovanih usmjerenih ka ovom cilju jeste jačanje svijesti javnosti o značaju uključivanja djece u programe ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja. Takva kampanja počela je da se realizuje u saradnji sa UNICEF-om u lokalnim sredinama. Nakon edukacije, zaposleni u svakom vrtiću će izložiti roditeljima/starateljima i ukupnoj javnosti u lokalnim zajednicama značaj upisa nove djece i dobrobiti koju pruža rano predškolsko vaspitanje i obrazovanje.

Kao jedan od prioriteta kada je riječ o stručnom obrazovanju stalno se ističe potreba da ono mora biti bliže biznisu i slijediti potrebe privrede. Kako to ostvariti?

Vojinović: Povezanost obrazovanja i tržišta rada − brži i efikasniji odgovor obrazovanja na promjenljive zahtjeve tržišta rada i stvaranje uslova da svaki pojedinac stekne vještine i kompetencije potrebne za lični i profesionalni razvoj i zapošljivost je cilj postavljen u svim strateškim dokumentima iz oblasti obrazovanja.

Da bi se, u mjeri mogućeg, uspostavio brži odgovor na potrebe tržišta rada koje su nepredvidive i česte, u sistemu obrazovanja sprovodi se čitav set mjera i aktivnosti. Prije svega, analizira se potreba za revizijom i osavremenjavanjem novih i izradom postojećih kvalifikacija. Prate se trendovi razvoja pojedinih djelatnosti kako u Crnoj Gori, tako i na nivou Evropske unije. Te aktivnosti sprovode sektorske komisije u kojima su zajedno predstavnici realnog sektora, nadležnih obrazovnih organa i institucija, škola i visokoškolskih ustanova. Osim toga, u izradi standarda zanimanja i kvalifikacija učestvuju predstavnici poslodavaca koji su na taj način u prilici da iskažu svoje potrebe i stavove poslovima i zadacima koje to zanimanje treba da obuhvati.

Jačaju se i mehanizmi informisanja i karijernog vođenja i savjetovanja. Uloga karijerne orijentacije nije da direktno usmjerava učenike u deficitarne obrazovne programe − to ne bi bilo u skladu sa etičkim principima te struke. Cilj je da pojedincu omogući sticanje vještina koje su potrebne za vođenje karijere kako bi u svim periodima svog života bio sposoban da ocijeni svoje sklonosti, da vidi mogućnosti koje se pojavljuju na tržištu rada, da donese racionalnu odluku i preduzme korake.  Na jačanju kapaciteta ovih mehanizama radiće se aktivno u predstojećem periodu, prije svega, u osnovnim školama.

Važan korak u usaglašavanju potreba tržišta rada sa obrazovnom ponudom je praćenje učenika nakon završetka obrazovanja. Plan je da se povežu administrativne baze podataka Ministarstva, Uprave prihoda, ZZZCG i Univerziteta. Pored toga, svršenim srednjoškolcima biće dostavljeni i odgovarajući upitnici kako bi se dobila potpunija slika o profesionalnom razvoju učenika. Takav cjelovit sistem omogućio bi praćenje da li su se učenici nakon završetka obrazovanja uspješno integrisali na tržište rada po dostojanstvenim uslovima rada, nastavili obrazovanje, napustili obrazovni sistem ili  su u kategoriji onih osoba koje nijesu zaposlene, ne obrazuju se niti usavršavaju, odnosno nijesu u nekom sistemu edukacije ni obučavanja.

Već godinama se ukazuje na potrebu da upisnu politiku u srednje škole treba uskladiti sa potrebama tržišta rada. Do sada je to ostala samo želja. Na koji način planirate da to uradite?

Vojinović: Najvažniji zadatak koji se stavlja pred obrazovanje svih zemalja, dakle i Crne Gore, je stvoriti uslove da obrazovanje odgovori na pravi način na potrebe tržišta rada. Upisna politika je, pored odgovarajuće obrazovne ponude, osposobljenih nastavnika i opremljenih škola, ključni činilac od kojeg zavisi usklađenost obrazovanja i tržišta rada. Uskladiti upisnu politiku sa potrebama tržišta rada je izazov i za razvijene zemlje Evrope.

U sklopu priprema za upis učenika za školsku 2022/2023. godinu, škole su predložile plan upisa učenika u prvi razred gimnazije i stručnih škola, imajući u vidu podatake o broju učenika koji završavaju osnovnu školu na teritoriji opštine, potrebe tržišta rada i pravce razvoja opštine, te podatke o broju i obrazovnom profilu nezaposlenih lica lokalnog biroa rada, kao i da li škola raspolaže nastavnim kadrom za realizaciju programa za koje predlaže upis učenika u prvi razred. Urađena je analiza upisa prethodnih godina, kao i preporuka izvještaja i analiza Zavoda za zapošljavanje Crne Gore u kojima se mogu naći smjernice gdje, na osnovu odnosa ponude i tražnje, mogu povećati ili smanjiti broj upisnih mjesta, gdje upis zadržati na postojećem nivou, preporuka strateških dokumenata ministarstava i lokalnih zajednica, kao i trendova razvoja pojedinih djelatnosti.

Analize koje su rađene pokazale su da postoji tendencija smanjenja broja učenika koji završavaju osnovnu školu u pojedinim opštinama (Cetinje, Kolašin, Mojkovac, Pljevlja, Šavnik). U pojedinim opštinama broj svršenih osnovaca se povećao (Bar, Bijelo Polje, Budva, Nikšić, Podgorica, Tivat). U ostalim opštinama broj osnovaca završnog razreda je na približno istom nivou. Analize su, takođe, pokazale da u pojedinim školama koje su licencirane i za tzv. „proizvodne“ i „neproizvodne“ profile, škole se radije odlučuju na „neproizvodne“ koji nude manju mogućnost zapošljavanja.

Na osnovu svih raspoloživih podataka i analiza, pripremljen je predlog plana upisa učenika u prvi razred srednje škole za školsku 2022/2023. godinu.

U školama se realizuje oko 70 različitih obrazovnih programa. U svim opštinama obrazovna ponuda je široka, učenici imaju mogućnost izbora, u skladu sa svojim sklonostima i interesovanjima.

Podaci službi Zavoda za zapošljavanje pokazuju da postoji strukturna neusklađenost ponude i tražnje – postoje na evidenciji Zavoda lica sa kvalifikacijama koje tržište rada ne traži, dok je nedostatak lica sa određenim kvalifikacijama, prije svega onih koje nazivamo zanatima, evidentan. I pored promocije stručnog obrazovanja i mogućnosti koje ono nudi sa aspekta zapošljivosti, još uvijek nema dovoljno interesovanja za upis učenika u ove programe.

Ministarstvo obezbjeđuje naknade učenicima prvog i drugog razreda koji se obrazuju u dualnom obliku obrazovanja, koji praktičnu nastavu realizuju kod poslodavca kako bi i na taj način podstaklo kako saradnju škola sa poslodavcima, tako i upis učenika koji će biti u mogućnosti da od najboljih u preduzećima uče vještine svoga posla.

U koncipiranju predloga plana upisa kojeg je pripremilo Ministarstvo, uvažavane su sve prethodno navedene činjenice. Pošto je u većini opština ukupan broj upisnih mjesta koje su predložile škole veći od broja učenika koji završavaju osnovnoškolsko obrazovanje, bilo je potrebno izvršiti određene korekcije u predlozima škola. Te korekcije se odnose, prije svega, na administrativne profile kao i na otvaranje novih smjerova.

Kakvi su planovi Ministarstva prosvjete kada je riječ o gimnazijskom obrazovanju?

Vojinović: U tekućoj školskoj godini, po programima gimnazije obrazuje se oko 33 odsto srednjoškolaca. Zakonom o gimnaziji propisano je da se u u tim školama mogu formirati specijalistička odjeljenja (matematičko, filološko i dr). Upis učenika u gimnaziju vrši se u skladu sa Pravilnikom o načinu, postupku i vrednovanju kriterijuma za upis učenika u gimnaziju i rješenjem o utvrđivanju minimalnog broja bodova potrebnih za upis u gimnaziju. Ovim Pravilnikom utvrđeni su opšti uslovi za upis učenika u prvi razred (opšti uspjeh, uspjeh na eksternoj provjeri, uspjeh iz predmeta od značaja), kao i posebni uslovi za upis u odjeljenje specijalističke gimnazije (uspjeh iz pojedinih nastavnih predmeta, značajnih za tip gimnazije, osvajanje medalje na nacionalnom sportskom ili školskom takmičenju i dr).

Specijalistička odjeljenja formirana su prethodnih godina u gimnazijama u Podgorici (matematičko, filološko i odjeljenje opšte gimnazije za učenike sportiste) i Nikšiću (matematičko i odjeljenje opšte gimnazije za učenike sportiste). Nije bilo interesovanja učenika za upis u filološka odjeljenja u Nikšiću i Kotoru. Formiranje specijalističkih odjeljenja zavisi od toga da li učenici ispunjavaju uslove za upis u gimnaziju, ali i od interesovanja učenika, tj. da li će se za upis prijaviti dovoljan broj učenika za formiranje odjeljenja u skladu sa normativima.

U prethodnoj školskoj godini svi učenici koji su se prijavili za upis u gimnaziju, a ispunjavali su uslov za upis, upisani su. U slučajevima kada se za upis na određeno usmjerenje prijavio broj učenika nedovoljan za formiranje odjeljenja, učenici su upisani u drugi program gimnazije. Takav plan je i za upis učenika u prvi razred srednje škole za školsku 2022/2023. godinu.

Neophodno je unaprijediti i kvalitet visokog obrazovanja. Koje su ključne tačke u Vašoj agendi kada je o tom cilju riječ?

Vojinović: Sve što radimo usmjereno je na stvaranje obrazovnog sistema na koji ćemo svi biti ponosni. Dobro obrazovanje je preduslov za napredak i prosperitet zemlje, što znači da znanje i vještine, kao i intelektualni i naučni potencijali moraju biti temelj uspjeha crnogorskog društva. Zato će prioriteti rada u narednom periodu biti usmjereni na unapređenje kvaliteta visokog obrazovanja i stvaranje konkurentnog kadra, a samim tim i usklađivanje obrazovanja sa potrebama tržišta rada, a sve u cilju smanjenja nezaposlenosti u Crnoj Gori. Unapređenje i sticanje novih vještina u skladu s potrebama poslodavaca i olakšavanje prelaza mladima iz svijeta obrazovanja u svijet rada je jedan od prioriteta, tako da će u narednom periodu biti realizovane aktivnosti na unapređenju kvaliteta praktičnog obrazovanja studenata. Kroz planirane izmjene Zakona o visokom obrazovanju, unaprijediće se, između ostalog, i praktična nastava studenata na svim studijskim programima kroz sticanje praktičnih znanja i vještina studenata u realnom radnom okruženju.  Samo tržište pravi prirodnu selekciju kroz davanje jasnih podataka o tome koji su mu profili potrebni.

Uzrok disproporcije između ponude i tražnje je velikim dijelom i značajno povećanje broja srednjoškolaca koji se upisuje na visokoobrazovne ustanove. Prema podacima kojima raspolaže ovaj resor, preko 70 odsto svršenih srednjoškolaca upisuje fakultet. Pritom, i dalje se najviše upisuju fakulteti iz oblasti društvenih nauka. Stoga je jedan od naših prioriteta u narednom periodu približavanje prednosti stručnih obrazovnih programa i profilacija mladih na ono što su zaista njihovi afiniteti.

U tom kontekstu, ključna je i izmjena Pravilnika kojim se propisuju kriterijumi za upis na fakultete, kojim završena srednja škola više neće biti preduslov za upis na određeni studijski program, već će preduslov biti završeni obrazovni program. Drugim riječima, cijeniće se da li su oblasti koje ste izučavali u srednjoj školi primjerene traženom studijskom programu, a ne da li su same škole odgovarajuće.

Ujednačenje kriterijuma i usmjeravanje mladih u zavisnosti od oblasti koje su izučavali, a ne u zavisnosti od same škole, osnovni su motiv za izradu ovog Pravilnika, i vjerujem da ćemo njime postići kvalitetniju prohodnost ka univerzitetu, koja neće biti zavisna od forme, već suštine znanja svršenih srednjoškolaca.

Sve aktivnosti koje planiramo, biće usklađene sa preporukama koje dobijamo od Evropske komisije, a u cilju unapređenja i konkurentnosti našeg obrazovnog sistema. Sve navedeno će, uz intenzivne zajedničke aktivnosti sa privredom i uvođenje praktične nastave, doprinijeti stvaranju ambijenta u sistemu obrazovanja u kome diplome neće biti same sebi svrha, već provjerena potvrda da ste spremni za tržište rada.

Da li je i koliko Ministarstvo planiralo da ulaže u opremanje ili proširivanje kapaciteta domova učenika u studenata u svim gradovima u Crnoj Gori gdje oni postoje?

Vojinović: Ministarstvo prosvjete kontinuirano radi na održavanju postojećih domova učenika i studenata i proširenju njihovih kapaciteta u skladu sa trenutnim finansijskim mogućnostima.

Predhodnih godina su u sistem domova učenika i studenata uključeni novi studentski domovi u Podgorici i Nikšiću, dok je Dom učenika i studenata u Baru temeljno renoviran. Time su smještajni kapaciteti domova u Podgorici, Nikšiću i Baru značajno povećani. Ove godine adaptirane su i rekonstruisane neuslovne i ranije nekorištene prostorije u Domu učenika i studenata Cetinje, čime je kapacitet doma povećan za 10 mjesta, u šta je uloženo 23 hiljade eura.

U pripremi je plan adapatacije i rekonstukcije Doma učenika i studenata u Kotoru.  Tokom ove godine Ministarstvo je u tom domu realizovalo nabavku i zamjenu kreveta, dušeka, ćebadi i posteljine, kao i nabavku sistema za kontrolu i korišćenje studentske menze u iznosu od 30 hiljada eura.

Ministarstvo traži rješenje kako bi Dom učenika u Plužinama, zbog klizišta na kojem se nalazi, bio izmješten na bezbjednu lokaciju.

Isto tako, u zavisnosti od naših mogućnosti, planiramo manja ulaganja u zamjenu kuhinjskog inventara u Domu učenika OŠ „Bratstvo i jedinstvo“ u Kovačevićima, Pljevlja. Obim aktivnosti u narednom periodu biće usklađen sa odobrenim sredstvima kako Budžetom za 2022. godinu, tako i budžetima koji će tek biti donošeni

Izvor: https://www.cdm.me

Ministarstvo pravde pozdravlja zvaničnu odluku da Regionalni centar za borbu protiv sajber kriminala i sajber bezbjednost bude izgrađen u Podgorici. Vjerujemo da će to biti snažno institucionalno sredstvo za borbu protiv sajber kriminala i unapređenje sajber bezbjednosti, saopšteno je iz tog resora.

Kako su istzakli, u cilju realizacije ovog projekta, Ministarstvo pravde će ustupiti sve kapacitete kojima raspolaže, kako bi rezultati bili što prije postignuti.

“Izgradnju Regionalnog centra u Podgorici vidimo kao dodatnu priliku za napredak koju moramo iskoristiti” poručuje ministar, Marko Kovač.

On je dodao da ovaj iskorak predstavlja potvrdu našeg truda i intenzivne komunikacije koju je Ministarstvo u kontinuitetu vršilo sa ambasadorom Republike Francuske, Nj.E. Kristijanom Timonijeom i ekspertima uključenim u planiranje i realizaciju projekta.

Osim naših građana, benefite će osjetiti i susjedne države, što daje dodatni značaj i kredibilitet ovom Centru. Ovim putem, Ministarstvo pravde želi da izrazi zahvalnost
ambasadi Republike Francuske, državnom tužilaštvu i Centru za obuku u sudstvu i tužilaštvu, jer smo svi zajedno dali doprinos da sjedište Regionalnog centra za borbu protiv sajber kriminala bude upravo u Crnoj Gori.

Izvor: https://www.cdm.me

Prioritet nam je da se sto prije donesu zakon o Vladi i zakon o Skupštini. Da je bilo drugačije, ne bi imali sve ove probleme. Vjerujem sa će oba ta zakona biti usvojena do kraja ove godine, kazala je predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović u emisiji „Argumenti“, na TVCG.

Ona je istakla da životni stil ljudi na pozicijama se razlikovao dugi niz godina od njihovih realnih primanja, te da to otvara pitanje rada Agencije za sprječavanje korupcije.

„Mislim da se kroz zakon o porijeklu imovine puno toga dobrog moze uraditi“, kazala je Đurović.

Ona je istakla da su kadrovi SNP-a u Beranama pokazali kako se vodi jedna opština, kako se iz jedne teške situacije, prije više od osam godina, može dobro izaći, te da su ti kadrovi korisni za cijelo crnogorsko društvo.

Ona se osvrnula i na temeljni ugovor sa SPC. 

„Svaka vjerska zajednica vuče svoj legitimitet u zavisnosti od toga koliko ima svojih vjernika, tako da je Pravoslavna crkva dokazala da je itekako prisutna u crnogorskom društvu, tako da se taj dio postupka definitivno mora završiti“, istakla je Đurović.

Ona je kazala da određene procedure već neko vrijeme traju, procedure koje se se tiču izbora pravnika u red Sudskog savjeta kao i procedure vezano za izbor sudija Ustavnog suda.

„Imamo i proceduru koja je vezuje za izbor vrhovnog državnog tužioca, sve je negdje već u toku, i kao takvo zahtijeva određeno vrijeme da bi se u proceduralnom smislu završili poslovi“, dodala je Đurović. 

Ona je kazala da moramo da postanemo zdravo društvo, te da je SNP je u nekom ranijem periodu bio konstruktivan dio opozicije.

„Uvijek sam za to da Crna Gora učestvuje u što više regionalnih inicijativa, koje same po sebi čine dobro Crnoj Gori“, ističe Đurović. 

Ona kaže da je strateški prioritet da Crna Gora postane prvo članica Evropske unije, i u tom pravcu svaka regionalna inicijativa koja može biti komplementarna sa tim strateškim ciljem je dobrodošla.

„Lično smatram da treba da budemo dio svih regionalnih inicijativa, samim tim i Otvorenog Balkana uz određenu rezervu da možda nisam upoznata u potpunosti sa svim tehničkim detaljima i možda nedostatkom nekih protokola samih detalja oko implemetacije tih sporazuma, pa da me možda neko demantuje sa te strane i ubijedi da to nije dobro za Crnu Goru“, ističe Đurović.

Ona smatra da Otvoreni Balkan nije alternatiiva članstva u EU.

„Otvoreni Balkan ne smatram alternativom za ulazak Crne Gore u EU“, istakla je Đurović.

Ona je kazala da je Zapadni Balkan koji geografski pripada srcu Evrope podneblje koje može biti podložno uticajima drugih odnosno trećih strana, a u aspektu neočekivanog rata u Ukrajini da se Zapadni Balkan mora što prije integrisati u EU. 

„Po podacima koje imam, Crna Gora trenutno ima najjeftije gorivo u regionu. Nadam se da bez obzira na to što Crna Gora nema robne rezerve, da će uspostaviti bar dio robnih rezervi da ne bi dolazili u situaciju nestašice, to je ono što je prvo i primarno“, istakla je Đurović. 

Ona je kazala da neće biti lako, te da nije Crna Gora jedina koja je u tome ali nalaze najbolji način da odgovore na vrlo kompleksnu i zahtjevnu situaciju u kojoj se nalazimo.

Kada je u pitanju legalizacija marihuane, Đurović je istakla da lično jeste za legalizaciju marihuane u medicinske svrhe, ali da kada je u pitanju rekreativno korišćenje ima određenu rezervu.

„Ako govorimo sa asprekta rodnih uloga i žena u politici, naš je cilj podizanje kvote ne 40 odsto u novom zakonodavstvu, te moram reći da je Ženski klub veoma aktivan i da sam ponosna na to“ istakla je Đurović. 

Ona je kazala da du žene generalno spremnije na kompromis i tolerantije su.

„Kroz Ženski klub smo dokazale da su žene spremnije da čuju i koriguju svoje stavove ukoliko ih neko ubijedi u nešto bolje i kvalitetnije“, zaključila je Đurović. 

Izvor: https://www.rtcg.me

ČASNO JE PRODAVATI PATIKE, ALI JE NEČASNO PRODAVATI DEMAGOGIJU I PARAZITIRATI NA RAČUN DRUGIH!

Socijalistička narodna partija Crne Gore poručuje Aleksi Bečiću da je časno prodavati patike, ali da je nečasno prodavati demagogiju i čitavi život parazitirati na račun drugih kao što to sve vrijeme rade gospodin Bečić i njegovi najbliži saradnici. „Umjesto što bez osnova napadaju časni SNP i naše funkcionere, Bečićevim Demokratama bi bolje bilo da razmisle o tome i da narodu odgovore na pitanje gdje su to Bečić i njegovi najbliži saradnici sticali političko i radno iskustvo i radne navike. Da li su mimo SNP-a, u kojem su bili naši juniori, i mimo Demokratske Crne Gore i državne kase igdje ikada zaradili ijedan cent? Jesu li bilo kada ovoj državi platili i cent poreza, a da je to ostvareno u realnom sektoru? Pamte li koliki su nam dug ostavili kada su napuštali SNP i to dug koji i dan danas vraćamo? I je li im toliko oslačalo parazitiranje na račun građana da i dan danas ne mogu da prežale što su zajedno sa Zdravkom Krivokapićem postali neslavni rekorderi u Crnoj Gori po tome koliko su kratko bili na vlasti? I da se slučajno ne zaboravi da su upravo voljom SNP-a došli do funkcija sa kojih su brzo i neslavno sišli.“SNP podsjeća gospodu iz Demokrata da je najveća narodna, vjerska i kulturna izdaja kada, kao što je slučaj sa Demokratama, ne smiješ da kažeš kojim jezikom govoriš, u koju crkvu ideš i kada te sav narod svuda po Crnoj Gori prepoznaje kao bivše Srbe.“„Savjetujemo Demokratama da crkvene velikodostojnike i njihovo djelo ne zloupotrebljavaju u svom političkom djelovanju. Našega velikoga Mitropolita Amfilohija se sjećamo kao čestitoga čovjeka, velikog hrišćanskog misionara i uzvišenoga Mitropolita crnogorsko-primorskoga Srpske pravoslavne crkve. Vladimir Joković ističe svoju pripadnost upravo našoj – Srpskoj pravoslavnoj crkvi. A umiju li i smiju li Bečić i njegovi najbliži saradnici da javno kažu kojoj oni crkvi danas pripadaju?“I još nešto iz Socijalističke narodne partije imamo za Aleksu Bečića. Pošto se kočoperio juče po Zeti, mnogi bi pomislili da je ponovo postao Zećanin a da je sada bivši Srbin i bivši Podgoričanin. Pa bismo da mu poručimo da se uzalud ponovo sjetio da je Zećanin, jer poslije opšteg debakla koji doživljava njegova partija svuda po Crnoj Gori, ni u njegovoj Zeti na izborima neće proći bolje.

Medijski centar SNP CG

KOVAČ: INTENCIJA MINISTARSTVA PRAVDE JE DA SE SVIM VJERSKIM ZAJEDNICAMA OMOGUĆE PRAVA I OBAVEZE

Ministar pravde Marko Kovač polemisao je sa ministrom vanjskih poslova Rankom Krivokapićem.Kovač je Krivokapiću poručio da pokušava da informaciju o vjerskim zajednicama prevede na teren politike.„Strane u pregovaranju su vjerske zajednice prema kojima su svi okrenuti, i želimo da regulišemo sve u skladu sa Ustavom. Ja ne vidim ni u jednoj vjerskoj zajednici elemente međunarodno pravnog subjektiviteta. Platforma se pravi kada se pregovara sa subjektima međunarodnog prava. Ono što opet kažem je intencija Ministarstva pravde da se svim vjerskim zajednicama, ako one žele, omoguće prava i obaveze“, poručio je ministar Kovač.

Izvor: Borba

Na današnjoj sjednici Vlade usvojena je Odluka o izmjeni odluke o dodatku na osnovnu zaradu za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima, kojom će policijskim službenicima zarada biti uvećana do 10 odsto osnovne zarade.

Navedena odluka će stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu kako bi se povećanje što prije odrazilo na zarade policijskih službenika.

„Svjesni značaja poslova koje obavlja Uprava policije, kao i činjenice da su za mjesece april i maj umanjene zarade policijskim službenicima, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo finansija nastojali su da se na ovaj način prevaziđe navedeno umanjenje.
Ministarstvo unutrašnjih poslova će i u narednom periodu ulagati dodatne napore u cilju poboljšanja uslova rada za službenike, kako kroz obezbjeđivanje većih zarada tako i kroz osavremenjivanje rada“, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Izvor: https://www.rtcg.me

Ni ove godine, kao prethodne dvije, nema upisa na odjeljenje Pravnog fakulteta u Bijelom Polju. To je danas odlučila Vlada.

“Ovo je treća godina da nema upisa. Želim da vjerujem da ovo nije put ga gašenju Pravnog fakulteta u Bijelom Polju. Želim da prihvatim mišljenje Pravnog fakulteta u dijelu da ove godine neće vršiti upis, kao prethodne dvije godine”, kazao je ministar prosvjete Miomir Vojinović.

Izvor: https://www.cdm.me

Ministar finansija Aleksandar Damjanović razgovarao je sa rezidentnim koordinatorom sistema Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori, Piterom Lundbergom o produbljivanju partnerstva za ulaganje u razvoj Crne Gore. Sagovornici su se saglasili da će ubrzano raditi na jačanju koordinacije strateških partnera – Crne Gore i predstavnika međunarodne zajednice u državi.

Damjanović je, kako su saopštili, naglasio da će se pospješiti međuresorska saradnja unutar Vlade i strateških partnera, kroz okvir koji zajednički bude definisan za petogodišnji period.

Lundberg je zahvalio na konstruktivnoj i produktivnoj saradnji sa Ministarstvom finansija.

On je istakao da će rezultati analize javnih finansija s aspekta Agende održivog razvoja i uparivanje podataka sa rezultatima i indikatorima Ciljeva održivog ravoja, pomoći razumijevanju efikasnosti i efektivnosti javne potrošnje.

“Time će se pomoći da se identifikuju oblasti produktivne potrošnje, kao i one u kojima javna sredstva ne daju očekivane rezultate. Analiza će predstavljati snažan alat za analizu javnih finansija u narednih osam godina – do 2030), do kada je predviđeno sprovođenje globalne Agende održivog razvoja”, konstatovano je na sastanku.

Pozdravljeni su napori Crne Gore i Ujedinjenih nacija da se finalizuje strateški Programski okvir saradnje UNSDCF 2023 – 2027. godine, koji će biti predstavljen i usvojen u drugoj polovini jula.

“Ministarstvo finansija je spremno za brojne aktivnosti, a veoma je bitna snažna podrška sistema UN. Potpisivanje strateškog dokumenta slijedi za mjesec, čime će se preći sa riječi na djela. Period 2023 – 2027. godine je ključan za razvoj i pozicioniranje Crne Gore, uz ispunjavanje obaveza i ciljeva i pristupanje EU porodici”, naglasio je Damjanović.

Iz Ministarstva finansija navode da petogodišnji Okvir saradnje definiše strateške prioritete na kojima će Crna Gora i UN zajedno raditi, a odnosi se na inkluzivan ekonomski razvoj i održivost životne sredine, razvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti i socijalnu inkluziju, društvenu koheziju, upravljanje usmjereno na ljude, vladavinu prava i ljudska prava.

Damjanović je pohvalio inicijativu sistema UN za osnivanje novog zajedničkog fonda za Crnu Goru, za koji vjeruje da će pomoći državi u ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja.

Izvor: https://www.cdm.me

„Zavisiće od daljih dešavanja u narednih mjesec na globalnom tržištu nafte i naftnih derivata, odnosno na način kako se formira cijena. Može se promijeniti i metodologija formiranja maloprodajne cijene“, rekao je Damjanović

Vlada će vjerovatno produžiti važenje odluke o umanjenju iznosa akcize na gorivo ili preduzeti druge mjere, ukoliko dođe do najave novih skokova cijene nafte i naftnih derivata na globalnom tržištu, najavio je ministar finansija Aleksandar Damjanović.

„Imajući u vidu da je ta odluka, koju smo donijeli u maju, sa rokom važenja do 5. jula, to znači da će Vlada, uzimajući u obzir ovaj posljednji period kada je formirana nova cijena, kao i to da se ona formira na svakih 14 dana, pratiti dešavanja i naravno preduzeti nove mjere ukoliko dođe do najave novih skokova cijene“, rekao je Damjanović agenciji Mina-business.

On je, govoreći o konkretnim mjerama koje se preduzimaju u cilju snižavanja cijena goriva, kazao da će vjerovatno razmišljati da produže važenje odluke, kao i da će razmisliti da li ima prostora da dodatno smanje akcizu.

„Zavisiće od daljih dešavanja u narednih mjesec na globalnom tržištu nafte i naftnih derivata, odnosno na način kako se formira cijena. Može se promijeniti i metodologija formiranja maloprodajne cijene“, rekao je Damjanović.

On je naveo da bi radikalne mjere bile ograničavanje cijena, imajući u vidu turističku sezonu i regionalni aspekt.

„Znači da se prave negdje i svojevrsni rizici, ali apsolutno će to biti na stolu kao opcija i druge opcije koje su isto moguće da bi se negdje, uslovno rečeno, spriječili budući naftni šokovi“, saopštio je Damjanović.

On je najavio da će se vrlo brzo razgovarati o tim mjerama, ali da su sada potpuno ubijeđeni da su one koje je ova Vlada uvela odmah nakon što je faktički formirana početkom maja, kako-tako spriječile ozbiljne probleme koje bi privreda i građani imali zbog kontinuirano velike cijene.

Vlada je na predlog Ministarstva finansija usvojila odluku o umanjenju iznosa akciza za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, prvobitno 40 odsto, a onda i 50 odsto.

„To faktički znači da budžet već nekih mjesec ne prihoduje tih 27 ili 28 centi po litru. Imamo troškove budžeta, ali smo procijenili da je to bitno i građanima i privredi i da to negdje sprečava da ti šokovi baš onako ne ugroze i poslovanje privrede do kraja i naravno standard građana“, kazao je Damjanović.

Nakon posljednjeg poskupljenja goriva u utorak, litar eurosupera 98 iznosi 1,77 eura, a eurodizela 1,78 eura.

„Te cijene su nešto malo niže nego recimo u Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, na nivou su Hrvatske koja je ograničila te cijene i nešto na nivou Srbije. Da nije bilo ovih mjera Vlade, u ovom trenutku bi cijena goriva bila preko dva EUR, što bi zaista bilo premnogo i naravno Vlada nije mogla da dopusti takav cjenovni šok“, objasnio je Damjanović.

On je rekao da je cijena, koja je i sada veoma visoka, značajno manja nego što bi bila da nema tih mjera.

„Nećemo dozvoliti da, bez obzira kakvi budu naftni šokovi u narednom periodu, ona ugrozi poslovanje privrede i životni standard građana“, poručio je Damjanović.

On je naveo da svi znaju uzrok tih šokova koji dolaze izvana, a Crna Gora, kao i države reigona, Evrope i svijeta trpe njihove posljedice.

„Cijena goriva raste na svjetskoj berzi, odnosno ona se po automatizmu prenosi na naše tržište i pogađa građane i privredu. Prosto, gorivo je ozbiljan input u najvećem broju roba, odnosno usluga i negdje smo na fonu da reagujemo proaktivno“, rekao je Damjanović.

On je kazao da se svi nadaju da će ova naftna kriza brzo da prođe.

„Čudili smo se, nema ni dvije godine, kada je u početku korone cijena nafte pala na nulu, pa se čak i doplaćivalo da bi se nafta čuvala kao naftne rezerve. Sada imamo obrnutu situaciju“, naveo je Damjanović.

Prema njegovim riječima, trpe svi, odnosno građani, pogotovo oni sa najnižim primanjima, zatim privreda jer gorivo nije luksuz, već nasušna potreba, država zbog umanjenja milionskih prihoda od akciza, kao i državna administracija, jer se i njoj povećavaju troškovi funkcionisanja.

„Dakle, zajednički smo u pokušaju da ovo pratimo, da regujemo kao što smo reagovali i da ne dozvolimo veće naftne šokove kako bismo relaksirali i privredu i građane“, zaključio je Damjanović.

Izvor: https://www.vijesti.me

Ministar finansija Aleksandar Damjanović je objasnio da je prethodna Vlada za ovu oblast planirala svega 2,6 miliona eura isplate po osnovu obeštećenja, dok je godišnjim odluka predviđeno da se bivši vlasnici obeštete za 30 godina. Damjanovic je kazao da ce se za narednu godinu planirati višestruko više novca od ovogodišnje sume i da će dogovoriti iznos.

Ovo će znaćiti da će se smanjiti broj godina za isplatu novca smanjiti na 6-7

Vlada je na današnoj sjednici utvrdila uredbu o utvrđivanju isplate obeštećenja bivšim vlasnicima oduzetih imovinskih prava u novčanim sredstvima za 2022. godinu, koje su to pravo stekli na osnovu konačnih rješenja komisija za povraćaj oduzetih imovinskih prava i obeštećenja.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović je objasnio da je prethodna Vlada za ovu oblast planirala svega 2,6 miliona eura isplate po osnovu obeštećenja.

„To je malo neprimjereno i to je ružan odnos prema poslovno građanskim pravima, imajući u vidu da je zakon ostavio mogućnost da se desetostruko viša sredstva isplaćuju godišnje. Ovom dinamikom radom prethodnih Vlada nama su vezali ruke. Bivši vlasnici će biti obeštećeni za 30 godina. Da vam ne pričam šta to znači…“, rekao je Damjanović.

On je kazao da će u budžetu za narednu godinu predvidjeti višestruko više novca za ovu oblast. Ovo će znaćiti da će se smanjiti broj godina za isplatu novca smanjiti na 6-7

Prema podacima Fondu za obeštećenje do kraja maja komisije za povraćaja i obeštećenje su dostavile 1.682 konačna rješenja čija je ukupna vrijednost 237,128 miliona eura, a po ovom rješenjima isplaćeno je bivšim vlasnicima 43,44 miliona.

Podaci Fonda pokazuju da za iznos obveznica serije FO01 može se trajno umanjiti iznos obaveza za 18,52 miliona, dok je obveznica serije FO02 registrovano u ukupnoj vrijednosti 95,85 miliona.Od toga se na računu Ministarstva finansija nalazi 57,05 miliona po osnovu otkupa potraživanja, prodaje nekretnina i otkupa obveznica.

Na posebnom računu Fonda za obeštećenje ( restricted račun) nalazi se 19,07 miliona, iznos plaćene carine je vrijedan 15,98 miliona, porez u vrijednosti 1,12 miliona, Zavod za zapošljavanje ima 192,739 hiljada, a Fond PIO 7,59 hiljada.

Fond ukazuje da ukupan iznos za koji se mogu trajno umanjiti obaveze Fonda prema bivšim vlasnicima je 155,421 milion eura.

Zakon o povraćaju imovinskih prava i obeštećenja je stupio na snagu 2004.godine

Izvor: https://www.vijesti.me