Категорија: СНП

Dok nam ministar vanjskih poslova učestvuje na Samitu UN-a sa glavnom temom zastrašujućih posljedica klimatskih promjena i dok većina članica svoje stavove prezentuje kroz konkretne akcione planove, mi smo, kao i uvijek do sada, najbolji na obećanjima, ocijenila je potpredsjednica Socijalističke narodne partije Danijela Đurović.

„Amazon gori, otapaju se glečeri, uragani haraju, a mi obećavamo da ćemo se posvetiti umanjenju efekata staklene bašte u cilju smanjenja klimatskih promjena“, navodi se u saopštenju.

Đurovićeva kaže da će biti interesantno čuti da li će u svom izlaganju ministar navesti konkretne akcije kojima Crna Gora planira da utiče na smanjenje već navedenih klimatskih promjena.

„Na tom spisku bi se mogle naći sljedeće aktivnosti: sječa čempresa u Baru, istražne bušotine za eksploataciju nafte u Jadranskom moru, poligon za vojne vježbe bojevom municijom na Sinjajevini, dislociranje korita rijeke Tare usled izgradnje autoputa, njeno zamućenje, izgradnja malih hidroelektrana na vodotocima koji život znače sjeveru Crne Gore, ispuštanje hemikalija, pepela i šljake iz TE Pljevlja i pomor ribe u Vezišnici i Ćehotini, pomor ribe u Limu, pretvaranje zelenih površina u građevinsko zemljište i sličnih“, navodi se u saopštenju.

Ministar u Vladi Crne Gore bi, smatra Đurovićeva, trebalo da iznese upravo ovakav akcioni plan, jer ipak je Crna Gora Ustavom definisana ekološka država.

„Kao i uvijek riječi na jednoj, a djela na dijametralno suprotnoj strani“, kaže ona.

Dodaje da mala po površini, Crna Gora ima nesrazmjeno mnogo ekoloških problema i umjesto odgovorne državne politike u suzbijanju negativnih posljedica i strateškom osmišljavanju mjera koje će doprinijeti da preventivno djelujemo pred izazovima koje donosi neizbježan ekonomski rast i sve veće potrebe za gradnjom, u našoj državi se donose politički i privatno motivisane odluke sa nesagledivim posljedicama.

„Zato nam valjda drugi ministar savjetuje da živimo u šumi, ako već volimo zelenilo. Nažalost, kako smo krenuli, i šuma će biti sve manje“ kaže Đurovićeva.

U saopštenju se podsjeća da je Socijalistička narodna partija aktivno učestvovala u identifikovanju svih problema životne sredine u Crnoj Gori već godinama, a nastaviće i dalje to da radi.

„Svojim prisustvom ćemo podržati sve aktivnosti civilnog sektora koji jedini naziva stvari pravim imenom“, navodi se u saopštenju.

Iz SNP-a poručuju da su spremni da preuzmu odgovornost za rješavanje ekoloških problema Crne Gore jer, kako kažu, imaju konkretne predloge i ljude da te mjere iznesu i odgovornost prema svim građanima Crne Gore.

Izvor: http://rtcg.me

NA PREVISOKE CIJENE ĐAČKOG PREVOZA OD ZETE DO GRADA UKAZUJE SLAĐANA KALUĐEROVIĆ, ODBORNIK SNP-A U SKUPŠTINI OPŠTINE U OKVIRU GLAVNOG GRADA – GOLUBOVCI

Novac namijenjen za reprezentaciju ili druge neracionalne svrhe koje Opština u okviru Glavnog grada – Golubovci izdvaja iz budžeta svake godine, vlast bi trebalo da usmjeri na popuste i povlastice u putničkom saobraćaju za učenike i studente, ocjenjuje Slađana Kaluđerović, odbornik SNP-a u Skupštini Opštine u okviru Glavnog grada – Golubovci. Ona navodi da prevoz iz Zete do Podgorice svakodnevno koristi oko 400 srednjoškolaca.
–Pored mnogobrojnih egzistencijalnih problema sa kojima se suočavaju roditelji iz Zete, koji imaju učenike ili studente, jesu i visoke cijene mjesečnih karata za prevoz do Podgorice. Za one koji školuju dvoje ili troje djece to predstavlja veliki finansijski problem. Iz Zete imamo preko 400 đaka koji nastavu pohađaju u Podgorici, a cijena mjesečne đačke karte je 35 eura. Smatram da je dosta bilo pasivne uloge lokalne samouprave, kada je u pitanju rješavanje konkretnih životnih problema građana Zete – saopštila je Slađana Kaluđerović.
Kaluđerović dodaje da je dodatni problem to što je većina autobusa, koji saobraćaju na pravcu Podgorica-Zeta, u katastrofalnom stanju, odnosno kao da su izašli iz filma „Ko to tamo peva”.
–Autobusi su tako često bez prozora, prokišnjavaju, rasklimani, sjedišta su polomljena i takvo stanje, nažalost, traje već godinama. To najbolje govori o odnosu prevoznika prema mještanima Zete od kojih, inače, obilno zarađuju, ali im ne pada na pamet da ulože sredstva u nove autobuse. Nadležni organi ne smiju više da žmure na ugrožavanje bezbjednosti u autobuskom saobraćaju, već hitno treba da primijene zakonska rješenja, kako bi se osigurala sigurnost putnika – navodi Kaluđerović.
Odbornica Slađana Kaluđerović ukazuje i da bi trebalo povesti računa i o djeci koja pohađaju nastavu u Srednjoj mješovitoj školi u Golubovcima.
–Djeca koja putuju iz Bijelog Polja i Kurila imaju prevoz do centra Golubovaca. Koriste redovan gradski prevoz koji idu do centra. Problem je što autobusi nisu prečesti i često se kvare. Kada se pokvare, autobuski prevoznik se ne trudi da pošalje drugi autobus, već su đaci primorani da čekaju naredni polazak. To je inače, i problem i svih koji putuju iz Zete u Podgoricu – navela je Kaluđerović.
N.S.

Rupe u Momišićima zakrpili poslije inicijative odbornika
Odbor SNP-a Glavnog grada zadovoljan je što je vlast reagovala na inicijativu Bogdana Božovića, odbornika SNP-a u Skupštini Glavnog grada i zakrpili rupe u Ulici 18. jula kao i saobraćajnici koja spaja ovu i Dalmatinsku ulicu.
–Ulice su i dalje u veoma lošem stanju, ali makar će sugrađani uspjeti donekle da sačuvaju automobile, a pješacima će biti lakše da prolaze ovim dijelom grada, posebno u kišovitim mjesecima koji nam predstoje. Nadamo se da je ovo samo prvi u nizu koraka koje bi Glavni grad trebalo da preduzme u poboljšanju i rekonstruisanju putne infrastrukture, a građane koji imaju slične probleme ohrabrujemo da nam se u svako doba jave, kako bismo dali doprinos u njihovom rješavanju – poručili su iz odbora SNP-a Glavnog grada.

Izvor: dan.co.me

---

Predsjednik Socijalističke narodne partije Crne Gore Vladimir Joković i potpredsjednik Dragoslav Šćekić, sinoć na proslavi jubileja 70 godina NR Kine.
U delegaciji je bio i Darko Stojanović, funkcioner SNP CG.

Mr Danijela Đurović, potpredsjednica Socijalstičke narodne partije Crne Gore

Dok nam ministar vanjskih poslova učestvuje na Samitu UN sa glavnom temom zastrašujućih posljedica klimatskh promjena i dok većina članica svoje stavove prezentuje kroz konkretne akcione planove, mi smo, kao i uvijek do sada, najbolji na obećanjima.

Amazon gori, otapaju se glečeri, uragani haraju, a mi obećavamo da ćemo se posvetiti umanjenju efekata staklene bašte u cilju smanjenja klimatskih promjena.

Biće interesantno čuti da li će u svom izlaganju ministar navesti konkretne akcije kojima Crna Gora planira da utiče na smanjenje već navedenih klimatskih promjena. Na tom spisku bi se mogle naći sljedeće aktivnosti: sječa čempresa u Baru, istražne bušotine za eksploataciju nafte u Jadranskom moru, poligon za vojne vježbe bojevom municijom na Sinjajevini, dislociranje korita rijeke Tare usled izgradnje autoputa, njeno zamućenje, izgradnja malih hidroelektrana na vodotocima koji život znače sjeveru Crne Gore, ispuštanje hemikalija, pepela i šljake iz TE Pljevlja i pomor ribe u Vezišnici i Ćehotini, pomor ribe u Limu, pretvaranje zelenih površina u građevinsko zemljište i sličnih.

Ministar u Vladi Crne Gore bi trebalo da iznese upravo ovakav akcioni plan, jer ipak je Crna Gora Ustavom definisana ekološka država. Kao i uvijek riječi na jednoj, a djela na dijametralno suprotnoj strani.

Mala po površini, Crna Gora ima nesrazmjeno mnogo ekoloških problema i umjesto odgovorne državne politike u suzbijanju negativnih posljedica i strateškom osmišljavanju mjera koje će doprinijeti da preventivno djelujemo pred izazovima koje donosi neizbježan ekonomski rast i sve veće potrebe za gradnjom, u našoj državi se donose politički i privatno motivisane odluke sa nesagledivim posljedicama. Zato nam valjda drugi ministar savjetuje da živimo u šumi, ako već volimo zelenilo. Nažalost, kako smo krenuli, i šuma će biti sve manje.

Socijalistička narodna partija je aktivno učestvovala u identifikovanju svih problema životne sredine u Crnoj Gori već godinama, a nastaviće i dalje to da radi. Svojim prisustvom ćemo podržati sve aktivnosti civilnog sektora koji jedini naziva stvari pravim imenom.

Spremni smo da preuzmemo odgovornost za rješavanje ekoloških problema Crne Gore jer imamo konkretne predloge i ljude da te mjere iznesu i odgovornost prema svim građanima Crne Gore.

Slađana Kaluđerović, predsjednica Opštinskog odbora SNP Golubovci i odbornica u Skupštini Opštine Golubovci

Pored mnogobrojnih egzistencijalnih problema sa kojima se suočavaju roditelji iz Zete, koji imaju učenike ili studente, jesu i visoke cijene mjesečnih karata za prevoz do Podgorice. Za one koji školuju dvoje ili troje djece to predstavlja veliki finansijski problem.

Ukoliko imamo u vidu broj učenika koji pohađaju srednje škole u Podgorici, kao i studente, onda dolazimo do impozantne brojke koja se iz osiromašenih kućnih budžeta izdvaja za mjesečne karte. Zato je neophodno da se i Opština Golubovci uključi u obezbjeđivanje popusta i povlastica u putničkom saobraćaju za učenike i studente. Tako bi novac, koji je opštinskim budžetom predviđen za reprezentaciju ili druge neracionalne svrhe, mogao da se upotrijebi za subvencioniranje mjesečnih karata za učenike i studente.

Dosta je bilo pasivne uloge lokalne samouprave, kada je u pitanju rješavanje konkretnih životnih problema građana Zete.

Takođe, osim skupih mjesečnih karata, dodatan problem jeste što se većina autobusa, koji saobraćaju na pravcu Podgorica-Zeta, nalazi u katastrofalnom stanju, odnosno kao da su izašli iz filma „Ko to tamo peva“. Autobusi su tako često bez prozora, prokišnjavaju, rasklimani, sjedišta su polomljena i takvo stanje, nažalost, traje već godinama. To najbolje govori o odnosu prevoznika prema mještanima Zete od kojih, inače, obilno zarađuju, ali im ne pada na pamet da ulože sredstva u nove autobuse.

Zato nadležni državni organi ne smiju više da žmure na ugrožavanje bezbjednosti u autobuskom saobraćaju na liniji Podgorica-Zeta, već hitno treba da primijene zakonska rješenja, kako bi se osigurala sigurnost putnika.

Zadovoljstvo nam je obavijestiti građane Podgorice da su gradske vlasti reagovale na inicijativu odbornika SNP CG u Skupštini Glavnog grada Bogdana Božovića i rekonstruisale rupe koje su zjapile u Ulici 18. jula i ulici koja spaja ovu i Dalmatinsku ulicu.

Pomenute ulice su i dalje u veoma lošem stanju, ali makar će naši sugrađani uspjeti donekle da sačuvaju svoje automobile, a pješacima će biti lakše da prolaze ovim dijelom grada, posebno u kišovitim mjesecima koji nam predstoje.

Nadamo se da je ovo samo prvi u nizu koraka koje Glavni grad treba da preduzme u poboljšanju i rekonstruisanju putne infrastrukture u Podgorici, a građane koji imaju slične probleme ohrabrujemo da nam se u svako doba jave, kako bismo dali svoj doprinos u njihovom rješavanju.

SNP CG nije prekidala bojkot parlamenta a kao što Vam je poznato, odluku o bojkotu potpisali smo zajedno sa ostalim kolegama iz opozicije. Istu je potpisao i na poštovanje se obavezao i bivši predsjednik SNP CG, sada poslanik, Srđan Milić.
Nemamo informaciju o Predlogu koji pominjete i ne znamo na koji način je Administrativni odbor mogao Milića predložiti na pomenutu funkciju, s obzirom da kao partija nijesmo konsultovani.

Medijski centar SNP CG

Socijalistička narodna partija Crne Gore apsolutno podržava zahtjeve prosvjetnih radnika, sa bilo koje strane dolazili, jer zaposleni u obarovanju predstavljaju kamen temeljac svakog uspješnog i perspektivnog društva zasnovanog na znanju i najodgovorniji su za prve koraka u obrazovanju naših mladih naraštaja.

Prosvjetni radnici iz svih krajeva Crne Gore koji su nedavno protestovali ispred Ministarstva prosvjete, traže bolje uslove rada i poboljšanje svog statusa. Ključni zahtjev je povećanje plata prosvetarima i vannastavnom osoblju u obrazovnim ustanovama za 25 odsto. Takođe, zaposleni u obrazovnom sistemu su tražili i rješavanje stambenih pitanja prosvjetara na isti način kako su ga riješili brojni državni funkcioneri.

SNP CG smatra da se Vlada Crne Gore mora maksimalno odgovorno i ozbiljno odnijeti prema ovom pitanju i shvatiti ga kao jedan od prioriteta.

Umjesto obezbjeđivanja stanova i stambenih kredita državnim funkcionerima, među kojima je i ministar Šehović, koga sigurno ne tište brige koje muče prosvjetne radnike, vrijeme je da se okrenemo ovim ljudima i da im konačno damo ono što im s punim pravom pripada.

Predstavnici SNP CG danas su svojim prisustvom podržali svegrađanski protest za spas ekološke Crne Gore. Na taj način poslata je poruka da SNP neće odustati od koncepta održivog razvoja i očuvanja životne sredine

Marija Radinović, analitičarka u Medijskom centru SNP CG

U Crnoj Gori se danas obilježava izuzetno značajan datum. Naime, 20. septembra 1991. godine Crna Gora je proglašena prvom ekološkom državom i time postala jedinstvena u svijetu. Međutim, 28 godina kasnije stanje u praksi pokazuje da smo miljama daleko od zemlje koja svoje postojanje i budućnost temelji na održivom razvoju i očuvanju životne sredine. Time je ekološka država ostala samo plemenita ideja koja nikada nije ostvarena.

Jedan od uslova za prijem u evropsku porodicu naroda, poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene, zvanično je otvoreno 10. decembra 2018. godine. Vjerovali smo se da će se ovim činom stanje u oblasti životne sredine pomaći s mrtve tačke, ali sa žaljenjem možemo konstatovati da se u proteklih deset mjeseci nastavilo sa lošim politikama kada je u pitanju odnos prema prirodi.

Primjera devastacije životne sredine ima na svakom ćošku. O ozbiljnosti situacije dovoljno govori podatak da u cijeloj državi postoje samo četiri gradska postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, te preko 300 divljih deponija.

Jedna od posebno zahtjevnih ekoloških oblasti je upravljanje vodama čije rješavanje zahtijeva ogromna ulaganja. Situaciju dodatno usložnjava to što su naše rijeke sa svih strana napadnute projektima izgradnje malih hidroelektrana, koje na njima žele da grade biznismeni bliski aktuelnoj vlasti.

Vode, nažalost, nisu jedine ugrožene. O zagađenju vazduha govori se već decenijama. Pljevlja su među najzagađenijim gradovima Evrope, dok se sa ovim problemom muče i Podgorica, Nikšić i Bar.

Devastacija zaštićenih prostora izgradnjom infrastrukture, poput autoputa Bar-Boljare koji direktno ugrožava rijeku Taru, zahtijeva sistemski odgovor nadležnih institucija. Uticaj izgradnje autoputa na ovu rijeku prepoznala je i Evropska komisija u svom izvještaju za Crnu Goru, ali i UNESCO, pod čijom zaštitom se nalazi kompletan sliv rijeke Tare. Vlada Crne Gore već mjesecima dozvoljava očiglednu devastaciju korita Tare i zanemaruje preporuke evropskih institucija kada je u pitanju njena zaštita.

Ulcinjska Solana je pod pritiskom međunarodne zajednice i stranih ambasada jedva istrgnuta iz kandži oni koji su joj mislili „dobro“. Ni suze barskih gimnazijalaca nisu spriječile gradske vlasti da posijeku decenijama stare čemprese koji su bili simbol grada. Bušenje Jadrana zbog eksploatacije nafte i gasa uveliko je u toku, bez obzira na upozorenja stručnjaka i javnosti o štetnosti takvog projekta. Skadarskom jezeru prijeti izgradnja luksuznih vila i turističkog naselja koji ni po jednom kriterijumu ne odgovaraju ambijentu ovog područja. Albanija namjerava da na Cijevni gradi male hidroelektrane o čemu naša Vlada mjesecima unazad ćuti. Planina Sinjajevina je najsvježiji primjer ekocida koji se namjerava izvršiti jer se uprkos protivljenju mještana, sprema gradnja poligona za potrebe Vojske Crne Gore.

Jasno je da aktuelna vlast ustavnicu odrednicu o Crnoj Gori kao ekološkoj državi više doživljava kao teret i ekonomski trošak, nego kao razvojnu šansu. Vlastodršci se ovog pitanja sjete samo kada je potrebno prikupiti političke poene ili kada ih zvaničnici EU podsjete na njegovu važnost.

Vrijeme je da nadležni počnu da se ponašaju u skladu sa činjenicom da je Crna Gora ekološka država i konačno shvate da je to, zapravo, sjajna šansa da se na svjetskom tržištu Crna Gora pozicionira kao prepoznatljiva, jedinstvena i vrijedna destinacija. Od toga korist mogu i moraju imati naši potomci, kojima smo dužni da ostavimo zdravu i očuvanu životnu sredinu.