СНП

INTERES CRNE GORE JE DA PRISTUPI OTVORENOM BALKANU

U mnoštvu komentara regionalne inicijative Otvoreni Balkan koje smo do sada mogli da čujemo u Crnoj Gori, malo je bilo onih koji su se temeljili na informisanosti o tome šta ta inicijativa realno znači. Njeni kritičari su uglavnom koristili neutemeljene političke argumente kako bi ukazali na “opasnosti” koje ona nosi. U našim, ovdašnjim raspravama mahom je izostajao racionalni pristup u sagledavanju njenih dobrih i loših strana. Moj stav je da o svim pitanjima koja se tiču budućnosti Crne Gore treba nastupati ozbiljno, odgovorno i racionalno. I moja teza je da ukoliko primijenimo takav pristup u pogledu dometa ove regionalne inicijative interes Crne Gore jeste da što prije pristupimo Otvorenom Balkanu. To posebno vrijedi ukoliko ovu inicijativu posmatramo iz ugla preduzetništva i daljeg poboljšanja ekonomskih performansi pojedinaca i grupa u našem društvu. Otvoreni Balkan čini mreža ugovora koje su potpisali predstavnici Albanije, Sjeverne Makedonije i Srbije, koja za cilj ima uspostavljanje jedinstvenog tržišta na teritoriji ove tri države. Od momenta kada je inicirana ova ideja, predstavnici sve tri države osnivača u kontinuitetu su pozivali i druge države Zapadnog Balkana da joj pristupe, sa ciljem da se pokaže da na ovom prostoru i sami umijemo da pokrećemo procese koji vode ka zajedničkom progresu. Stvaranje jedinstvenog tržišta znači ukidanje svih barijera u odnosu na promet ili kretanje ljudi, roba, kapitala i usluga. Očigledna dobit Crne Gore i svih drugih u odnosu na ovu slobodu je insistiranje na praktičnom jačanju konkurencije u pojedinačnim državama i na čitavom prostoru Zapadnog Balkana. Snaženje konkurencije znači veću kompetitivnost unutar samih država učesnica i generalno na čitavom prostoru koji pokriva Otvoreni Balkan. Upravo je to jedan od ključnih razloga zbog kojih su najviši zvaničnici Evropske unije i SAD podržali ovu regionalnu inicijativu. Politika i pravila konkurencije su u temelju tržišne ekonomije i u SAD i u EU i njihov je stav da naše usmjerenje ka jačanju konkurencije i kompetitivnosti približava države Zapadnog Balkana onim idealima i vrijednostima na kojima počiva proces integrisanja evropskih naroda i država u Evropsku uniju. Teza je jasna – Otvoreni Balkan je kompatibilan są procesom pristupanja država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Poruka naših zapadnih partnera je nedvosmislena – pokažimo prvo da se snalazimo u procesu stvaranja jedinstvenog tržišta Zapadnog Balkana koje čini nešto manje od 20 miliona ljudi da bismo pristupili i lakše se snašli na jedinstvenom tržištu Evropske unije koje čini oko 500 miliona ljudi. Ta poruka jednako vrijedi i za one države koje čini veći broj stanovnika i za one koje su po broju stanovnika manje. Svi u jedinstvenom tržištu mogu da pronađu svoje šanse. Da je to zaista tako upravo potvrđuje proces evropskih integracija koji je u suštini započet 1957. godine stvaranjem Evropske ekonomske zajednice. Tu zajednicu nisu činile samo veće države poput Njemačke i Francuske, nego i manje države poput Belgije i Luksemburga. Iskustvo je potvrdilo da su sve te države imale ogromne koristi od iniciranja ekonomske zajednice, kao što je svakom racionalnom posmatraču i analitičaru jasno da Otvoreni Balkan nije inicijativa u kojoj će neki sigurno dobiti, a neki sigurno izgubiti. Otvoreni Balkan je priča u kojoj svako može da bude u plusu i koja kada se tiče Crne Gore dobro naliježe na preduzetnički duh koji je, suprotno predrasudama o lijenim Crnogorcima, kod nas zapravo veoma razvijen i po kojem nas prepoznaju svi koji nas malo bolje upoznaju. Srce Otvorenog Balkana je ekonomija i premrežavanje ovoga prostora uticajima i idejama pojedinaca i grupa na širem, funkcionalnom tržišnom prostoru. Svaka država nastavlja suvereno da odlučuje o sopstvenom zakonodavstvu, o spoljnoj politici i drugim politikama. Sve države će u smislu svojih nadležnosti i svog suvereniteta sačuvati sve ono što kao države imaju i mimo učestvovanja u ovoj inicijativi. Najjasnije rečeno – od Otvorenog Balkana i mi u Crnoj Gori možemo imati velike ekonomske dobiti, a nikakvu štetu. Dodatna vrijednost regionalne inicijative Otvoreni Balkan tiče se mogućeg smanjenja sivog tržišta u različitim poljima. Sloboda kretanja ljudi, roba, kapitala i usluga znači i lakše formalizovanje mogućnosti da osoba koja je iz jedne države nađe posao u drugoj državi. To onda znači dalje smanjivanje sivog tržišta radne snage, što u jeku turističke sezone, a i inače u Crnoj Gori u dužem periodu jeste bio problem koji nije rješavan. To je samo jedan u mnoštvu mogućih primjera kako Otvoreni Balkan otvara šanse za popravke i napredovanje svih država pojedinačno. Konačno – slobodno tržište i povezivanje država i društava slobodnim tržištem doprinosi učvršćivanju stabilnosti i mira. Najbolji takav primjer je upravo Evropska unija koja je tržišnim povezivanjem počela da se razvija na ruševinama Drugog svjetskog rata. Nestabilnom Balkanu je potrebno slično. Francuski autor Bastija je u 19. vijeku tvrdio sledeće: “Ako roba ne prelazi granice, vojnici će”. To je velika poruka zagovaranja slobode tržišta koja u osnovi vodi ka trajnom miru. Trajni mir i stabilnost su potrebe država Zapadnog Balkana i neophodni uslovi za ekonomski progres. To je i suština Otvorenog Balkana – dogovor o trajnom miru, koji vodi ka ekonomskom progresu i sigurnom članstvu u Evropskoj uniji. Crna Gora ne bi trebalo da ostane van procesa koji ima ovako definisane ciljeve. Naš je interes da pristupimo Otvorenom Balkanu i da doprinesemo njegovom daljem razvoju.

MOJKOVAČKA VLAST NA DOBROM PUTU DA RIJEŠI NESUGLASICE

Mojkovačka vladajuća koalicija na dobrom je putu da riješi nesuglasice, ocijenio je šef lokalne Socijalističke narodne partije (SNP) Milisav Ćorić.Sjednica Skupštine opštine (SO) Mojkovac, koja je do sada odlagana dva puta zbog nedostataka kvoruma, odnosno odsustva odbornika SNP-a, sazvana je za 10. jun.Time bi navodno trebalo da budu okončane nesuglasice u vladajućoj koaliciji, koju čine koalicije “Za budućnost Mojkovca” i “Ne damo Mojkovac”, te Demokrate i Građanski pokreta URA.”Na dobrom putu smo da riješimo nesuglasice. Naše zamjerke odnosile su se na način funkcionisanja i organizacije lokalne uprave. Koalicioni partneri su tokom razgovora koje smo imali, razumjeli da su naše primjedbe bile opravdane. Zasad, samo to mogu saopštiti”, rekao je Ćorić za “Vijesti”.

Izvor: Vijesti online

Predsjednica Skupštine Crne Gore mr Danijela Đurović obratila se javnosti povodom pet godina od  članstva Crne Gore u NATO savezu:

„Crna Gora je 5. juna 2017. godine zvanično postala 29. članica NATO-a.
Postajući dio saveza najbezbjednijih država na svijetu, Crna Gora je dala svoj doprinos oblikovanju novog svjetskog poretka, koji se ubrzano mijenja pred našim očima.
Opravdanost učlanjenja u NATO savez naročito je došla do izražaja u današnjim turbulentnim vremenima, kada se desio rat na tlu Evrope, što niko nije očekivao.
Crna Gora je zahvalna našim prijateljima, partnerima i saveznicima na podršci koju nam pružaju u razvoju naših kapaciteta i dostizanju potrebnih standarda kako bismo bili kredibilna NATO članica.“

Izvor: https://www.skupstina.me

Poslanik SNP Dragan Vukić rekao je da možda najveći izazov, a samim tim i problem prihvatanje uvođenja i primjene ove industrije, u stepenu zrelosti jednog društva kao što je crnogorsko.Prema riječima Vukića, analizirajući ekonomske pokazatelje ove industrije u svijetu, očigledan je njen enormni rast i razvoj što se najbolje može vidjeti iz prikazanih cifara.“Kapitalizacija ovog tržišta 2020. godine iznosila je 13,4 milijarde dolara, da bi po svim procjenama 2025. godine njegova vrijednost iznosila 33,6 milijardi. Prema časopisu „Fortuna“ dramatičan rast industrije kanabisa 2028. godine doveo bi do tržišne kapitalizacije od 200 milijardi dolara”, naveo je on.Vukić je rekao da što se Balkana tiče, kanabis legalizovan u Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj i u procesu je legalizacije u Albaniji.“Smatramo da je potrebno preduzeti sve da se javnost detaljno informiše o svim prednostima medicinskog kanabisa, kao i koliki bi pozitivan uticaj njegova legalizacija imala na ekonomski razvoj države”, rekao je on.Vukić je kazao da se SNP zalaže se za legalizaciju medicinskog kanabisa, gdje bi, kako je pojasnio, THC bio ograničen Evropskim standardima, dok bi se industrijski kanabis tzv. „hemp“ gajio na što većim površinama u Crnoj Gori, što bi, kako je kazao, dovelo do radno intenzivnog zapošljavanja.“S druge strane, direktan uticaj na turizam bio bi enorman, što se najbolje vidi na primjeru Holandije. Veoma je bitno da Crna Gora u tom smjeru formira svoj brend koji bi bio prepoznatljiv na globalnom tržištu”, zaključio je Vukić.

Izvor: Vijesti online

Istaknuti član lokalnih Demokrata i predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja ničim izazvan prozvao je našu partiju kazavši da im otkako postoje ( taman da pomislimo da je sa njima nastalo sve pa i višestranačje u Crnoj Gori ) prebrojavajamo krvna zrnca. Možda bi i pokušali prebrojati, kada bi na fotografijama postavljenim sa konvencije Demokrata, vidjeli bar jedno lice. Ovako, osim njihovog lidera i njegovih facijalnih ekspresija u stilu najvećih populista i diktatora, ostaje nam da se pitamo da li su konvenciju pratili živi ljudi ili je lutkarsko pozorištance u pitanju. Možda je to bi neki novi vid marketinga? Vidjeti sve a ne vidjeti nikoga. A njihova krvna zrnca? Dobro su nam poznata. Do skoro su bili dio nas. Ali kada su se dobro okoristili pojedinačno i sa članovima svojih porodica pa im i to bilo malo onda su nas napustili. I nisu nas napustili samo se odvojio kukolj od žita.Da li se članovi Demokrata stide svog vođstva ili je možda i obrnuta situacija u pitanju? Jer osim turističkih posjetilaca Pljevalja, na izbornoj konvenciji bio je i ne mali broj onih koji su dugogodišnje dresove promjenili u jeku transfer sezone nakon 30. avgusta 2020. godine.U svakom slučaju, pokušaji mistifikacije da se izborna konvencija prikaže kao uspješna i pobjednička, padaju u vodu pri samom pogledu na fotografije.Ova skupina koja se posvađala sa gotovo svima u Crnoj Gori, i dalje pokušava tim mistifikacijama da nametne sebe kao stranku koja bi da se pita, kadrira i postavlja uslove gotovo na svim lokalnim nivoima.Pošto cilj ne bira sredstva a poslije nekoliko neuspješnih pokušaja u različitim strankama sa različitim ideologijama od velikosrbina do pacifiste Nikoli Rovčaninu se konačno ostvario životni san da postane predsjednik OO neke političke partije.

Gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković razgovarao je juče sa ministrom prosvjete u Vladi Crne Gore Miomirom Vojinovićem. Posebna pažnja tokom razgovora posvećena je problemu izgradnje sale za potrebe Osnovne škole Lovćenski partizanski odred i dogovoreni su konkretni koraci na rješavanju ovog dugogodišnjeg problema, saopšteno je iz Prijestonice.

Ministar Vojinović je boravio u posjeti Cetinju povodom donacije 100 tablet računara koju je Prijestonici poklonio konzorcijum ,,Žičara Kotor Lovćen”.

Đurašković i Vojinović su, kako se navodi, razgovarali o izazovima u obrazovanju i radu sa djecom i mladima na Cetinju kao i o mogućnostima buduće saradnje Prijestonice i Ministarstva prosvjete.

Izvor: https://www.antenam.net

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković zajedno sa generalnim direktorom Direktorata za poljoprivredu Miroslavom Cimbaljevićem i načelnikom Direkcije za stočarstvo Rankom Bogavcem, posjetio je gazdinstva farmera i proizvođače mlijeka, Aleksandra Kostića i Marka Dumnića u opštini Nikšić. U razgovoru sa farmerima predočene su potencijalne mogućnosti, sa posebnim fokusom na obezbjeđivanju dovoljnih količina zemljišta za obradu, sa ciljem proizvodnje kabaste hrane za farme.

Proizvođači su, kako je saopšteno iz tog resora,  upoznali ministra o dosadašnjim rezultatima i budućim planovima u proizvodnji kao i o problemima sa kojima se suočavaju u sektoru proizvodnje mlijeka.

“U razgovoru sa farmerima predočene su potencijalne mogućnosti, sa posebnim fokusom na obezbjeđivanju dovoljnih količina zemljišta za obradu, sa ciljem proizvodnje kabaste hrane za farme”, naveli su iz Ministarstva.

Joković je istakao da će to biti i jedan od fokusa ministarstva u narednom periodu, kako bi se obezbijedila što veća količina kvalitetne kabaste hrane naročito za područje Nikšića i Danilovgrada.

“Takođe ministar je sa poljoprivrednim proizvođačima razgovarao o mogućnosti razvoja prerađivačkih kapaciteta, i razvojnim projektima za unapređenje poljoprivrednog sektora u ovom kraju”, dodaju.

Farmeri su, kako se navodi, iskazali zahvalnost na posjeti ministra i zalaganjima resornog ministarstva, posebno u dijelu podrške proizvođačima u toku regionalne krize na tržištu stočne hrane i poljoprivrednih inputa.

“Joković je naglasio opredeljenje da uvijek iz prve ruke želimo čujemo i naučimo od naših poljoprivrednih proizvođača kako bismo to primjenili kroz propise i zajednički išli u pravcu daljeg razvoja i podrške našim proizvođačima i cjelokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji”, zaključili su iz Ministarstva.

Izvor: https://www.cdm.me

Institut za javno zdravlje (IJZCG) stoji rame uz rame sa najsavremenijim medicinskim centrima u Evropi i svijetu, kazao je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić na svečanoj akademiji u Crnogorskom narodnom pozorištu, kojom je u petak obilježeno stotinu godina rada Instituta.„Institut za javno zdravlje Crne Gore jedna je od vodećih zdravstvenih ustanova tercijarnog nivoa, koja je stasavala cijeli jedan vijek i od Stalne bakteriološke stanice osnovane 1922. godine na Cetinju, sa svojih tada 11 zaposlenih, izrasla u renomiranu ustanovu, koju čine izuzetni profesionalci posvećeni i predani zdravlju stanovništva. Tačno prije stotinu godina postavljen je temelj na koji je decenijama izgrađivan današnji Institut, čiji je osnovni zadatak očuvanje i unapređenje zdravlja građana“, rekao je Šćekić na početku svečanosti.„Zahvaljujući njihovom pravovremenom i stručnom pristupu, utemeljenom na naučnim i medicinskim doktrinama u ovoj oblasti, proteklih decenija ozbiljne i smrtonosne zarazne bolesti stavljene su pod kontrolu, a neke čak i u potpunosti iskorijenjene. Ovo je prilika da zato svima njima Crna Gora danas kaže jedno veliko – hvala“, rekao je ministar, kako je saopšteno iz IJZCG.Šćekić je rekao da je ugled koji IJZCG uživa, zahvaljujući rezultatima, prepoznat i van granica naše zemlje od strane renomiranih međunarodnih institucija, što potvrđuju brojne licence, akreditacije i sertifikati koje je ta ustanova, kako je kazao, sasvim zasluženo dobila. „Svojim kadrovskim, prostornim i tehničko-tehnološkim kapacitetima naš Institut stoji rame uz rame sa najsavremenijim medicinskim centrima, u Evropi, a zašto ne reći i u svijetu“, naveo je ministar.

Izvor: Vijesti online

Veoma ohrabruje činjenica da premijer Crne Gore dolazi iz zelene partije, pa s pravom možemo očekivati dobru saradnju Skupštine i Vlade u svim pitanjima od značaja za životnu sredinu, saopštila je danas predsjednica Skupštine Danijela Đurović koja se povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine obratila javnosti.

Obraćanje Đurović prenosimo u cjelosti:

„Širom svijeta 5. juna se obilježava Svjetski dan zaštite životne sredine. Crna Gora je 20. septembra 1991. proglašena prvom ekološkom državom u svijetu, pa je zaštita životne sredine jedan od njenih prioriteta.

Mjere koje se tiču unapređenja životne sredine zauzimaju značajno mjesto u svim strateškim dokumentima u kojima su definisani prioriteti i pravci razvoja Crne Gore, dok je posvećenost naše zemlje zaštiti životne sredine i razvoju utemeljenom na principima održivosti, prepoznata i u Ustavu, kao najvišem pravnom aktu države.

Zaštita životne sredine predstavlja jedan od najznačajnijih i najkompleksnijih izazova sa kojima se suočava čitav svijet, pa i Crna Gora. Klimatske promjene, emisije štetnih gasova, odlaganje otpada, očuvanje biodiverziteta i ostala važna pitanja u ovoj oblasti utiču na sve segmente društva i zahtijevaju ozbiljan pristup svih donosilaca odluka.

Bogatstvo flore i faune je prepoznatljiva karakteristika Crne Gore, pa u tom smislu treba podsjetiti da Crna Gora ima skoro 13 odsto teritorije pod nacionalnom zaštitom i prepoznata je kao područje u ovom dijelu regiona i Evrope koje obiluje raznovrsnošću biodiverziteta (preko 3.200 biljnih vrsta nalazi se na teritoriji Crne Gore, 60 odsto teritorije države je pokriveno kvalitetnom šumom, a od 526 ptičjih vrsta u Evropi 347 čini našu ornitofaunu, itd).

Da bi naše životno okruženje bilo dodatno očuvano, neophodna je sinhronizovana aktivnost svih društvenih aktera u pravcu bržeg i ravnomjernijeg ekonomskog i društvenog razvoja koji će biti u skladu sa ekološkim principima. Takođe, promovisanje i ostvarivanje koncepta očuvanja životne sredine podrazumijeva kontinuiran međusobni dijalog svih zainteresovanih strana, kako bi se obezbijedili adekvatni rezultati od kojih će korist imati cijelo društvo.

Na osnovu ovih činjenica, a u kontekstu sve intenzivnijeg procesa evropskih integracija koji je Crna Gora izabrala kao svoj strateški put, potrebno je predano raditi na preuzimanju i implementaciji zahtjevnih evropskih standarda usmjerenih na obezbjeđivanje efikasne zaštite životne sredine.

Pandemija koronavirusa, rat na tlu Evrope i velika ekonomska kriza, nažalost, još uvijek traju i sprječavaju donosioce odluka da se ozbiljnije posvete pitanjima ekologije. Ovi događaji predstavljaju veliku opomenu da treba spašavati našu životnu sredinu dok još nije kasno jer je briga za njenu dobrobit, zapravo, briga za čovjeka, za zdravlje svih nas i budućih generacija.

Skupština Crne Gore će jako voditi računa o činjenici da je Crna Gora ekološka država i na temelju toga donositi zakonska rješenja koja će ići u pravcu unapređenja naše životne sredine. Samo na taj način mogu se stvarati pretpostavke da se na svjetskom tržištu Crna Gora pozicionira kao prepoznatljiva, jedinstvena i vrijedna destinacija.

U tom smislu, veoma ohrabruje činjenica da premijer Crne Gore dolazi iz zelene partije, pa s pravom možemo očekivati dobru saradnju Skupštine i Vlade u svim pitanjima od značaja za životnu sredinu.

Naša prelijepa zemlja zaslužuje da joj posvetimo punu pažnju i da je našim potomcima ostavimo u mnogo boljem stanju nego što smo je zatekli.“

Ukoliko neki neće SNP u vlasti u Beranama, najracionalnije je ne izabrati vlast u toj opštini, sačekati 23. oktobar i tada ponovo izaći na izbore, ali mnogi, pogotovo politički iskusniji znaju, da će im SNP tada trebati možda i više, na nekim važnijim mjestima, ocijenio je lider SNP-a Vladimir Joković u emisiji Patriotske igre na ADRIA TV.

„Mnogi govore kako neće sa SNP-om u Beranama i to samo zato što je SNP dio Vlade. Ako nećete sa SNP-om u Beranama, onda nećete nigdje, zašto to ne kažete“, ističe Joković.

Dodaje da najviše kritikuju SNP oni koji su napustili tu partiju.

„Zamislite niskost pojedinaca koji su bili u SNP-u pa su odnijeli mandate SNP-a, formirali neke druge partije i oni sad izađu onako zajapureni u nekoj njihovoj mladalačkoj, misle, snazi, ali ja bih rekao u neznanju. Kažu nam vi ste prevarili vaše časno članstvo, a ja ih pitam što ste vi napuštali to časno članstvo? Časni časne ne napuštaju, nego nečasni sa časnima ne mogu. U SNP-u su ostali časni i časni su donijeli ovakvu odluku“, rekao je Joković.

Dodaje da se postavlja pitanje, ko je SNP-u najviše štete nanio od osnivanja, oni protiv kojih su se najviše borili ili oni koje su školovali i podizali.

„Kritike tih me ne interesuju. Njih je najviše pogodilo gubitak međunarodne reputacije i to što SNP od osnivanja nije imao veće međunarodno poštovanje.

Osvrnuo se i na Vladu Zdravka Krivokapića i odnos prema SNP-u.

„Kada sam vidio preskanje i minimalizaciju SNP-a od onih koje je SNP učinio prepoznatljivim, pa neki bi i sad sadili paprike da im nije bilo SNP-a. I sad oni hoće da kritikuju SNP. Ne mogu se svoji politički roditelji kritikovati, nego se na njih treba ugledati. Pa i ako roditelj pogriješi ne treba odmah izaći i govoriti moj otac je uradio to i to. Oni ne mogu da shvate da su izdajnici SNP-a i da će zauvjek nositi taj teret. Kažu SNP nas je izdao, pa ne može SNP izdati izdajnika“, zaključio je Joković.