Dugo iščekivani paket mjera pomoći građanima i privredi nije dovoljan i neće doprinjeti poboljšanju situacije u kojoj smo se našli. Građani su s pravom razočarani onim što je Vlada predložila jer je jasno da će dobiti znatno manje pomoći od države nego stanovnici zemalja regiona.
Ako se uzme u obzir da ni prvi paket pomoći nije mnogo olakšao položaj
građana, ogorčenje je razumljivo. U tom smislu, već smo istakli da
tromjesečni moratorijum na bankarske kredite ima ograničen domet jer su
banke odlučile da zadrže kamate na iste.
Pažnju privlači to što
je Vlada paketom mjera obuhvatila samo april i maj, a ne i mart, tokom
kojeg su građani imali ogromne troškove, a preduzetnici ozbiljne
gubitke.
Umjesto što se Vlada opredijelila da preduzećima koja su
zatvorena zbog odluke države o suzbijanju epidemije korona virusa za
april i maj dodijeli subvenciju u iznosu od 70 odsto minimalne zarade
(155 eura) i 100 odsto poreza i doprinosa na ukupnu minimalnu zaradu za
svakog registrovanog zaposlenog, bilo bi bolje da se kao u Hrvatskoj
ovim poslodavcima isplati puni iznos minimalne zarade i da ta mjera važi
tri mjeseca, kao i da ovi poslodavci budu oslobođeni i plaćanja poreza
na dobit.
Što se tiče poslodavaca iz ugroženih djelatnosti,
subvencije za april i maj iznosiće 50 odsto bruto iznosa minimalne
zarade, što je 182 eura. Hrvatska Vlada je i u ovom pogledu bila
izdašnija, pa je kompanije koje imaju pad prihoda veći od 50 odsto, a
imale su ranije ukupan godišnji prihod manji od milion eura u potpunosti
oslobodila poreskih obaveza. Kompanije koje su imale promet veći od
ovog iznosa oslobađaju se poreskih obaveza u procentu pada prometa.
Predlog Vlade da se daju subvencije i za zaposlene na plaćenom odsustvu
za april i maj u iznosu od 70 odsto bruto minimalne zarade (255 eura)
koji su iskoristili mogućnost da dok traje epidemija ostanu kući zbog
čuvanja djeteta mlađeg od 11 godina, kao i subvencije u istom iznosu za
zaposlene koji su morali da budu smješteni u karantin ili izolaciju,
smatramo nedovoljnim.
Subvencije će se obezbijediti i
preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećima u iznosu od 70 odsto
bruto minimalne zarade (255 eura) u trajanju od šest mjeseci koji
zaposle nove radnike u aprilu, a koji su do tada bili na evidenciji
nezaposlenih. Izvjesno je da će ova mjera ostati mrtvo slovo na papiru
jer će se rijetko koji poslodavac u narednim mjesecima odlučiti na
zapošljavanje novih radnika.
Mikro, mala i srednja preduzeća su
morala dobiti pomoć makar u visini od 155 miliona eura za zaposlene i
pokretanje zaustavljenih biznisa, koje je Vlada darežljivo ne tako davno
dala Montenegro Erlajnsu.
S obzirom da je Vlada saopštila da će
subvencijama pomoći 100.000 ljudi, proizilazi da je 90% crnogorskih
privatnih kompanija ugroženo. Te kompanije neće biti u stanju da pune
budžet kroz plaćanje dažbina (PDV, porezi i doprinosi na razliku do
subvencija, naknade, parafiskalne namete), a poznato je da se iz
njihovih prihoda servisiraju plate u javnom sektoru, penzije, kapitalni
budžet, itd. To govori o dubini krize u kojoj se Crna Gora našla.
Vlada će obezbijediti i jednokratnu pomoć u iznosu od 50 eura svim
nezaposlenim koji se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, a
koji ne ostvaruju novčanu naknadu ili materijalno obezbjeđenje. I ova
mjera je prilično simbolična, jer naknada za nezaposlene koji su
izgubili posao bez svoje krivice iznosi 40 odsto minimalne zarade ili 89
eura i može da se prima u trajanju od tri do dvanaest mjeseci.
Poređenja radi, nezaposleni u Hrvatskoj prva tri mjeseca dobijaju 70
odsto prosječne zarade na državnom nivou, a zatim 35 odsto tog prosjeka.
Jedna od mjera Vlade je i da se sva privredna društva u
djelatnostima čiji je rad zabranjen oslobode od plaćanja fiksnog dijela
računa za utrošenu električnu energiju za april, maj i jun. S obzirom da
pomenuti privrednici vjerovatno neće raditi u narednim mjesecima i da
samim tim neće imati troškove za električnu energiju, postavlja se
pitanje svrsishodnosti ovakve mjere. Uvjereni smo da bi bilo
cjelishodnije da je Elektroprivreda oslobodila građane makar jednog
dijela računa za struju koji su za mart bili prilično visoki, s obzirom
na činjenicu da je većina građana zbog epidemiološke situacije najviše
vremena provodila kod kuće.
Socijalistička
narodna partija smatra da ima još prostora za djelovanje, odnosno za
pružanje pomoći građanima i privredi i da ovo ne smije biti poslednja
riječ kada su u pitanju ekonomske mjere Vlade. Da li postoji volja da se
to i uradi, vidjeće se u danima pred nama.