СНП
Gost emisije „Dijalog 1 na 1“, koja je na programu TV Budva večeras od 19.30h, biće Vladimir Joković.
Urednica i voditeljka emisije Iva Pavlović sa njim će razgovarati o stanju u SNP-u i aktuelnom političkom trenutku u Crnoj Gori.
Novi format emisije „Dijalog 1 na 1“ je dinamični talk show u trajanju od pola sata i emituje se na kanalu Televizije Budva utorkom i četvrtkom u 19.30h, odmah nakon Polisa.
Urednica i voditeljka Iva Pavlović.
„Članovima SNP je dobro poznato da Ivanović nikada nije podnio finansijski izvještaj o utrošku sredstava, a zbog finansijskih mahinacija je svjevremeno i smijenjen Mićo Dobriša“
Izvršni odbor (IO) Opštinskog odbora (OO) Socijalističke narodne partije (SNP) Kotor pozvao je danas svoje bivše partijske kolege Branka Ivanovića, Snežanu Jonicu, Milorada Vukšića, Mića Dobrišu i Aleksandru Sindik da „vrate novac koji su nezakonito trošili“ i podnesu izvještaj o finansijskom poslovanju odbora u Kotoru za vrijeme dok je na njegovom čelu bio Ivanović.
Oni su najavili da će ubuduće činiti Klub odbornika „Nama možete vjerovati-dr Branko Baćo Ivanović“ po nazivu nosioca liste SNP na posljednjim lokalnim izborima u Kotoru.
Člansku kartu SNP vratio je i sam Ivanović koji zajedno sa Jonicom,
smatra da je SNP na čelu sa aktuelnim predsjednikom Vladimirom
Jokovićem, iznevjerio ključna programska opredjeljenja te partije.
Oni su Ljubenka Borovića, predsjednika OO SNP u Kotoru koga je postavio Joković, optužili da indirektno sarađuje sa DPS u tom gradu, što po njima dokazuje činjenica da je nova DPS-SD-HGI većina u lokalnom parlamentu, u međuvremenu Borovića izabrala za člana Žirija za dodjelu Novembarske nagrade Opštine Kotor, a da je potpredsjednica Asocijacije žena SNP i članica Jokoviću vjernog OO SNP Kotor, „izabrana iz kvote DPS-a za članicu Izvršnog odbora Turističke organizacije, čime su oni prekinuli bojkot parlamenta u Kotoru i dali legitimitet politički nelegitimnoj većini“.
„Tražimo od Branka Ivanovića da dostavi takvu odluku izapisnik, ako je istina njihova tvrdnja da je SNP donio odluku o bojkotu nove vlasti u Kotoru. Oni to nisu mogli uraditi jer ne pripadaju SNP-u. Ako je tako, pitamo Ivanovića zašto onda ne istupi i podnese ostavku na mjesto predsjednika Borda direktora Luke Kotor gdje je doveo svoga kuma i Joničinu sljedbenicu. Posebno ako se zna da je na to mjesto došao glasovima odbornika DPS-a i smijenio je stručne ljude iz tog Borda direktora. On Bord ne bojkotuje jer mu daje velike prihode, oko 1.000 eura mjsečno, što će u četvorogodišnjem mandatu iznositi skoro 50.000 eura“, saopštio je danas IO OO SNP Kotor, sa Borovićevim potpisom.
Oni ističu da su Ivanović i troje odbornika već ranije isključeni iz partije „zbog neizvršavanja obaveza i odredbi Statuta i odluka GO SNP Crne Gore“.
Tvrde da je Ivanoviću poznato da je Mićo Dobriša razriješen sa mjesta sekretara partije u Kotoru oktobra 2017., nakon čega je on navodno dopisom obavijestio Jokovića da više ne pripada SNP-u.
„Dobriša sada, dvije godine nakon izlaska iz partije, vraća člansku kartu. I ovaj podatak dovoljno govori da se Ivanović služi neistinama“, kaže Borovič koji je bivšeg nosioca liste SNP-a podsjetio i na stranački koktel kojeg su početkom 2019. organiziovali u Kotoru, a na kojiem se Ivanović navodno „zahvalio na prisustvu nekim bivšim visokim funkcionerima SNP iz drugih opština koji takođe saopštavaju da mole Snežanu Jonicu da spašava partiju“.
Tvrdi i da Ivanović nije podnosio izvještaje dok je bio na čelu OO SNP u Kotoru i da je „više od osam godina bio nelegalni predsjednik jer nije izvršen izbor istoga“.
Borović ističe da je Ivanović „dobro iskoristio SNP jer je zahvaljujući njemu bio i poslanik i predsjednik Opštine i na račun partije koristio i mnoge druge benefite“.
„Članovima SNP je dobro poznato da Ivanović nikada nije podnio finansijski izvještaj o utrošku sredstava, a zbog finansijskih mahinacija je svjevremeno i smijenjen Mićo Dobriša. Pozivamo i ovim putem doktora Ivanovića da dostavi finansijske izvještaje i zapisnike, posebno zato što prilikom predaje osnovnih sredstava, on i njegova ekipa nijedan papir nisu predali od 2008. na ovamo. Nakon predaje dijela tih sredstava, utvrđeno je da su sa kompjutera sve izbrisali i to na Badnji dan, pa se pitamo što su to krili, ako tvrde da su sve radili kako bi ostali dosljedni principima SNP-a“, saopštavaju iz IO OO SNP Kotora, tvrdeći da Ivanović već odavno nije član SNP-a niti predstavlja tu partiju.
U saopštenju stojii da je IO konstatovao da je „Ivanović zajedno sa, kako ih on naziva, njegovim odbornicima, a uz blagoslov bivšeg pedsjednika Opštine (Vladimira Jokića- Demokrate, prim.aut.) nezakonito sklopio ugovor o plaćanju zakupnine poslovnog prostora za nepostojeću partiju, sumnjivom cesijom na privatni račun, mjesečno po 550 eura“.
Traže povrat tih sredstava i kao „izmišljotinu“, demantuju navod da je Ljubenko Borović „predložio sebe u Žiri za dodjelu Novembarske nagrade jer jednostavno, Borović nije odbornik i ne prisustvuje sjendicama SO, te tako nije ni bio u situaciji da sebe predlaže“.
Izvor: Vijesti.me
Nadležni u Opštini Golubovci hitno treba da prekinu praksu žmurenja na inicijativu za rekonstrukciju glavne ulice kroz Staklenike kojom se, posebno u kišnim danima, prije može proći gliserom, nego automobilom, kaže Slađana Kaluđerović, odbornica SNP-a u Skupštini opštine Golubovci. Ona podsjeća da je šest mjeseci tokom izgradnje puta Golubovci – Mataguži, od OŠ „Milan Vukotić” do Pepića Kiljana, ova ulica služila kao tranzitna.
– Dodatni udarac su joj zadali teški teretni kamioni. Nakon toga je uslijedilo „krpljenje rupa”. Stanovnici su prije godinu dana podnijeli inicijativu za rasvjetu i potpunu rekonstrukciju od Pepića Kiljana do Doma omladine u Mojanovićima, koju je potpisalo 70 građana i predali je opštini. Rasvjeta je postavljena, ali očekujemo da će, nakon dugogodišnjeg čekanja, čelnici opštine ispuniti glavni dio zahtjeva, i rekonstruisati ulicu. Međutim, sve je ostalo mrtvo slovo na papiru. Ukoliko se nosioci odlučivanja vode prioritetima, onda jedan od njih definitivno treba da bude ova ulica. Čim padne prva kiša, stanovnici ulice ne mogu da izbjegnu duboke lokve duge 50-ak metara i na jednom i na drugom kraju. Ne pomažu ni gumene čizme, što je veliki problem za djecu koja idu u školu i moraju proći kroz jezero kako bi stigli do nje ili autobuske stanice – kaže Slađana Kaluđerović.
Ona navodi da bi se novim asfaltom koliko-toliko saniralo stanje.
– Očekujem brzu reakciju nadležnih, kako, u suprotnom, ne bi pobudili sumnju da, kao politički naslednici prethodne DPS strukture, nastavljaju nedemokratsku praksu diskriminacije „opozicionih ulica” – kaže Slađana Kaluđerović, odbornica SNP-a u Skupštini opštine Golubovci.
Izvor: Dan.co.me
Na današnjoj javnoj raspravi oko donošenja budžeta opštine Bar za 2020.godinu, odbornik SNP Vasilije Lalošević govorio je o nekim značajnim temama za razvoj grada.
Neophodno je ,kazao je on, finiširati ideju o izgradnji Doma za djecu sa posebnim potrebama, podržavpi najavu da se ovaj dom započne u idućoj godini i da se za to opredjeli oko 150. 000 eura.
Opštinskoj organizaciji Crvenog krsta potrebno je povećati sredstva zato jer je to krovna organizacija iz oblasti socijalne i zdravstveno- humanitarne zaštite. Na taj način bi se pokazala briga i odgovornost lokalne samouprave jer je ova organizacija kroz svoje preventivne programe u funkciji zaštite svih gradjana.
Ovu ideju podržali su takodje svi učesnici javne rasprave.
Lalošević je govorio i o neophodnosti podrške lokalne samouprave sanaciji puta Bar -Virpazar, preko Sutormana, kao alternativnog pravca ka Podgorici, što bi značajno doprinjelo smanjenju saobraćajnih gužvi tokom ljeta.
Potencirao je povećanje stavki u budžetu za sanaciju Doma kulture, pogotovo sto se tiče adaptacije bioskopske sale koja je ovom gradu neophodna.
Bar se nekada prepoznavao po TV festivalu i trebalo bi sve učiniti da se ovaj festival revitalizuje.
Potrebno je aktivnije raditi na korišćenju tzv. IPA programa i projekata prekogranične saradnje.
Podrzao je i najavu izgradnje azila za napuštene životinje.
Ukoliko prošetate Bulevarom Ivana Crnojevića, koji spaja most Milenijum sa centrom grada, zaprepastićete se stanjem u kojem sa nalaze trotoari na ovoj saobraćajnici.
Čelnici lokalne vlasti, koji se ovih dana hvale nikad većim budžetom Glavnog grada, očigledno ne prolaze ovuda ili iz svojih skupocjenih automobila ne vide ovaj dio bulevara.
A on, kao što se vidi na fotografijama, izgleda kao da je zaostao iz Drugog svjetskog rata, pa je prolaznicima teško tuda da prolaze i da obavljaju svakodnevne poslove. Ne treba podsjećati da se ovdje nalazi veliki broj prodavnica brze hrane, ugostiteljski objekti, banke, fotografske radnje, apoteke, itd.
O tome koliki je napor potreban osobama sa invaliditetom da savladaju ove prepreke ne treba ni govoriti.
Odbor SNP Glavnog grada poručuje gradonačelniku i njegovom timu da dio svojih aktivnosti usmjere na rekonstrukciju trotoara, posebno onih u užem jezgru grada, kako bi Podgoričani mogli nesmetano da obavljaju svoje aktivnosti i kako ne bismo morali da se stidimo pred turistima.
Dana 12. novembra u prostorijama Voronješkog državnog univerziteta održan je prvi Rusko-balkanski samit narodne diplomatije. Na samitu su učestvovali poznati balkanski i ruski političari, politikolozi, novinari, kulturni i javni djelatnici.
Crnu Goru, ali i zavičajnu Crmnicu, predstavljao je Gojko Raičević, čelni čovjek Udruženja Crmničana „13. jul“ i predsjednik predsjedništva Unije za vojnu neutralnost Crne Gore.
Na početku skupa organizator i domaćin Ljubomir Radinović pozdravio je prisutne i poželio uspješan rad učesnicima samita uz nadu da će ovakav format dijaloga postati tradicionalan.
Skup su pozdravili: gubernator Voronješke oblasti Aleksandar Gusev, predsjednik Čečenske Republike Ramzan Kadirov, deputat Državne Dume i predsjednik partije Rodina Aleksej Žuravljov.
Putem video linka skupu su se obratili poznati ruski književnik, publicista i predsjednik Izborskog kluba Aleksandar Prohanov, Vladimir Solovjov, predsjednik Saveza novinara Rusije kao i predstavnici lokalnih organa Voronješke oblasti i RPC.
Kadirovu zahvalnica
Predsjednik organizacionog odbora Ljubomir Radinović uručio je zahvalnicu predsjedniku Čečenske Republike Ramzanu Kadirovu za doprinos unapređenju odnosa između Rusije i balkanskih država. U ime pedsjednika Čečenije zahvalnicu je primio Džambulat Umarov, ministar u vladi Čečenije.
Organizacioni odbor samita prihvatio je kandidature Beograda, Groznog i Banja Luke za održavanje Drugog Rusko-balkanskog samita. O konačnoj odluci javnost će biti naknadno obaviještena.
Usvojena Rezolucija prvog Rusko-balkanskog samita narodne diplomatije
Objavljujemo
rezoluciju koju je donio prvi «Rusko-Balkanski Samit narodne
diplomatije», koji je održan u gradu Voronježu 12. novembra 2019.
godine.
1. U trenutnoj međunarodnoj političkoj situaciji u svijetu stvaraju se povoljni uslovi za jačanje multilateralne saradnje između naroda Rusije i Balkana na osnovu ravnopravnog dijaloga, duhovnog, istorijskog i kulturnog srodstva.
S tim u vezi, političkim rukovodstvima Rusije i balkanskih zemalja se preporučuje da izvrše odgovarajuće promjene u saradnji između naših naroda, uzevši u obzir novu evropsku stvarnost.
2. Naša je ogromna preporuka šefovima balkanskih država koje su se pridružile sankcijama Zapada protiv Ruske Federacije da ta ograničenja ukinu zato što su ona u direktnoj suprotnosti sa iskonskim interesima naših naroda.
3. Najvažnije pitanje u vezi sa Kosovom i Metohijom mora se rješavati dijalogom na osnovu rezolucije Savjeta bezbjednosti UN broj 1244, kojom se na osnovu međunarodnog prava teritorija Kosova i Metohije smatra južnom pokrajinom Republike Srbije.
4. Oštro osuđujemo širenje NATO-a na Istok, kao i uključenje Crne Gore u njegov sastav bez odgovarajućih demokratskih procedura i iskazivanja volje njenog naroda. Izražavamo zabrinutost zbog toga što se slični pokušaji uporno čine u odnosu na Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, pa čak i Srbiju.
5. Pozivamo balkanske narode na miran suživot, na rješavanje svih međusobnih otvorenih pitanja dijalogom, na prevazilaženje neprijateljstava i izolacije, uz pokazivanje stalne brige za očuvanje dobrosusjedskih odnosa svih naroda koji žive na Balkanu, nezavisno od njihove religije. Dugoročni mir na Balkanu nema alternativu.
6. Moramo se pažljivo odnositi prema jedinstvenom, cjelovitom, tradicionalnom jezičkom i kulturnom slovenskom prostoru.
7. «RUSKO-BALKANSKI SAMIT NARODNE DIPLOMATIJE» održavaće se svake godine.
Izvor: In4s.net
Leonid Ivašov, general pukovnik, predsjednik Akademije za geopolitičke probleme, doktor istorijskih nauka.
Živadin Jovanović, ministar spoljnih poslova Jugoslavije 1998-2000, predsjednik „Beogradskog foruma za ravnopravnost“.
Dževad Galijašević, profesor ekspert za bezbjednost – Uticaj religijskog faktora na situaciju u BiH
Goran Petronijević, advokat – Uticaj rada Haškog tribunala na generisanje novih sukoba na Balkanu
Džambulat Umarov, ministar za nacionalna pitanja, štampu i spoljne poslove Čečenske republike.
Jelena Guskova,
doktor istorijskih nauka rukovodilac Centra za Istraživanje savremene
balkanske krize Instituta za slavistiku RAN, član Akademije nauka
Republike Srpske, senator Republike Srpske.
Dragan Todorović, ministar saobraćaja Republike Srbije 1998-1999
Ljubinko Đurković, pukovnik
i predsjednik Izvršnog odbora Pokreta ta Srbiju, komandant odbrane
Košara – Tema izlaganja: Košare, geopolitička bitka za Srbiju protiv
NATO. Bitka koja još uvek traje.
Oleg Bondarenko, šef fonda za progresivnu politiku i osnivač portala Balkanist – Medijski aspekti Rusko-srpske saradnje
Zmago Jelinčič, lider Slovenačke nacionalne stranke, poslanik u parlamentu Slovenije.
Jasminka Adžić Sikirić, član predsjedništva Stranke Ivana Pernara – Status Hrvarske u Evropskoj uniji
Jevgenij Baranov, televizijski novinar i politički komentator prvog kanala ruske državne televizije.
Gojko Raičević, predsjednik predsjedništva Unije za vojnu neutralnost Crne Gore – Informativni ratovi na primjerima
Dragana Trifković, član Predsjedništva Dveri, šef Centra geostrateških istraživanja – Uticaj kosovskog pitanja na budićnost srpsko-ruskih odnosa
Demo Beriša, predsjednik Unije Albanaca – Srpsko-albanski odnosi, problemi i perspektive
Milenko Nedeljkovski, makedonski televizijski novinar – Prećutna zabrana slobode govora na pragu nasilnog uvlačenja Makedonije u NATO
Guljnara Hadžimuradova,
doktor filozofija docent katedre za demografsku i migracionu i politiku
MGIMO MID RF, viši naučni saradnik Instituta socijalno-političkih
studija RAN – Savremeni migracioni procesi na Balkanu: uzroci i
posledice
Milomir Savčić, general, predsjednik
organizacje ratnih veterana Republike Srpske – Uloga rukovodstva
Republike Srpske u postizanju mira 1992-1995. i razlozi nastavka
nestabilne situacije u BiH
Goran Šimpraga, producent
i direktor Medija centra Nogina i Kurinoja Ruski ekspres – Rusko-srpske
kulturne veze i njihovo značenje u aktuelnom političkom trenutku
Fjodor Birjukov, šef Instituta slobode – Interpartijske društveno-političke veze Rusije i Balkana kao važan instrument narodne diplomatije
Grigoris Bičahčijev, šef grčke grčke zajednice Voronješke oblasti, član Nacionalne komore oblasti – Aktuelni odnosi između Grčke i Rusije
Vladislav Bojović,
direktor Instituta za saradnju između Crne Gore, Srbije, Republike
Srpske, član predsjedništva Demokratske narodne partije Crne Gore – Crna
Gora na geopolitičkom raskršću
Artjom Čekmarjov, lider omladinskog pokreta Tigrovi Otadžbine – Rusija i Balkan, pogled generacije 21. veka
Albena Nakova-Manolova, zamjenik direktora Instituta za sociološka istraživanje Bugarske akademije nauka
Dmitrij Sagal,
ekspert Izborskog kluba, magistar pedagogije, član Savjeta za
nacionalna pitanja Vlade grada Moskve – Novi putevi Evroazijske
međunarodne saradnje i narodne diplomatije.
Mr Marija Radinović, portparolka OO SNP Glavnog grada
Nacrt izvještaja za poglavlje 27 – Zaštita životne sredine i klimatske promjene, za period od novembra 2018. do oktobra 2019. godine, koji je uradila Evropska komisija, dao je surov presjek stanja životne sredine u Crnoj Gori. Sada je više nego jasno šta je vlast uradila od Tare, Sinjajevine, Bukovice, Durmitora, Pljevalja i drugih prirodnih bisera koji bi trebalo da budu ponos naše države.
Ono što je bilo vidljivo golim okom, potvrdila je i Evropska komisija. Tako se u slučaju rijeke Tare ističe da je izgradnja auto-puta veoma negativno uticala na ovu rijeku, te da je pejzaž potpuno promijenjen.
Samo žestoka reakcija javnosti, kaže se dalje u ovom dokumentu, spriječila je vlast da NP Durmitor, područje pod zaštitom UNESCO-a, „ukrasi“ otvorenim šankovima, avanturističkim parkom, terasama, itd.
Što se tiče malih hidroelektrana, EK ukazuje da ne postoji strateški dokument za razvoj mHE koji definiše jasne smjernice, a odlučivanje je zasnovano na interesu investitora, iako izgradnja mHE trajno uništava prirodne resurse.
Kvalitet vazduha je sve gori, pa se tako građani Pljevalja, Nikšića i Podgorice guše u PM10 česticama, dok vlasti sve to mirno posmatraju.
Upravljavnje otpadom je još jedna kritična tačka u Crnoj Gori, pa EK upozorava na niske stope recikliranja, neadkvatno odlaganje životinjskog otpada, nelegalne deponije širom zemlje, a dovoljno je da padne malo jača kiša, pa da vidimo šta sve pliva našim rijekama.
Socijalistička narodna partija zahtijeva od nadležnih organa da prestanu da prodaju prazne priče našim građanima, već da rade u skladu sa Ustavom, koji kaže da je Crna Gora ekološka država. Ako nisu u stanju da obavljaju posao za koji ih građani dobro plaćaju, najmanje što se očekuje je da naprave mjesta onima koji su spremni da se uhvate u koštac sa pomenutim izazovima.
Međunarodni dan studenata, 17. novembar, i ove godine crnogorski studenti dočekuju sa brojnim problemima, neriješenim pitanjiima i nedoumicama.
Teška finansijska situacija većine građana koji jedva uspijevaju da plate školovanje svojoj djeci, loši uslovi na fakultetima, toliko poznat i razgranat sistem veza i vezica koje vladaju na svim studentskim jedinicama i zahvaljujući kojima neki lakše završavaju studije od ostalih, a kasnije i nalaze zaposlenje, loš položaj UCG na listi svjetskih univerziteta, samo su neki od problema sa kojima se studenti suočavaju.
Položaj studenata još više urušavaju neuspješne reforme koje se svako malo osmišljavaju u kuloarima Ministarstva prosvjete i sprovode na Univerzitetu Crne Gore. Podsjećamo da je nedavno jedva izdejstvovano da studenti magistarskih studija budu oslobođeni izmišljene obaveze plaćanja dodatnih 1.000 eura da bi nastavili školovanje.
Većina studenata još uvijek ćuti i mirno podnosi sve ono što ih decenijama tišti. Svoj bunt izražavaju time što napuštaju Crnu Goru, završavaju studije u inostranstvu, gdje pronalaze zaposlenje i ostaju da žive. Na taj način, dolazi ne samo do depopulacije, već i do toga da država ostaje bez najboljih kadrova na kojima bi trebalo da se temelji njena budućnost.
Socijalistička narodna partija čestita studentima Međunarodni dan studenata, uz želju da već naredni 17. novembar dočekaju mnogo zadovoljniji, u boljim uslovima i bez svakodnevnih briga koje ih udaljavaju od njihovog osnovnog posla – sticanja znanja.
Ipak, apelujemo na njih da shvate da uzeti pasoš u ruke i napustiti zemlju nije jedini način, već da moraju pokazati aktuelnoj vlasti da nisu njena moneta za potkusurivanje i siguran glas koji mogu kupiti za pedeset eura, a nakon toga nastaviti da rade sve ono zbog čega su mladi ljudi primorani da odu sa svojih ognjišta.
Foto – ilustracija: Huff Post Canada
PLUŽINE –Komisija za dodjelu stipendija, studenstkih nagrada i pomoći Opštine Plužine zaključila je da svi prijavljeni kandidati ispunjavaju uslove pa će iz budžeta umjesto 15 kandidata, ove školske godine stipendije dobiti 19 akademaca. Njima će opština isplaćivati po 80 eura za period od deset mjeseci.
Uvidom u dokumentaciju dostavljenu po navedenom konursu, utvrđeno je da su svi kandidati blagovremeno dostavili prijave. Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja, komisija je zaključila da svih 19 kandidata ispunjava uslove tražene konkursom, navedeno je u zaključku komisije.
Prema konačnoj rang listi pravo na stipendije ostvarili su studenti prve godine, inače „lučonoše” Nataša Bajović, Sanja Blagojević, Goran Vuković, Milena Bakrač i Andrija Ružić. Slijede njihove starije kolege Marija Radović(IV godina, prosjek 9,95), Dušanka Blečić(V, 9,53), Ljiljana Bogdanović (III, 9,42), Žarko Bajović (III, 8,95), Jovan Pejović (III, 8,92), Nikola Papić (I godina specijalističkih studija, 8,72), Milorad Osmajić (III, 8,63), Slavko Tijanić(IV, 8,63), Vinka Kandić(III, 8,57), Matija Tijanić(II, 8,47), Tijana Luburić(IV, 8,40), Sara Jovović (III, 8,22), Mirjana Bakrač (III, 8,13) i Ivana Radović(II, 8,08).
Ni na rate ne mogu da kupe cipele
Iz Prosvjetne zajednice održali su juče performans ispred Ministarstva prosvjete u Podgorici na kojem su dijelili flajere službenicima i oblijepili zgradu tu institucije posterima na kojim su istakli da nastavnici povećanjem plata do devet odsto mogu umjesto para obuće da kupe samo jednu patiku na rate. Predsjednik Prosvjetne zajednice Krsto Vuković je istakao da su prije nekoliko mjeseci uputili 20 zahtjeva Ministarstvu prosvjete, u kojima traže povećanja plata za 25 odsto, rješavanje stambenih pitanja kao i prijem kod ministra Damira Šehovića, ali im niko ništa nije odgovorio.
– Mi smo ilustartivno na posterima stavili do znanja šta znači povećanje od devet odsto. Ovo poražavajuće povećanje plata od devet odsto tempira se za izbornu godinu, kako bi stiglo do svijesti da je bolje išta nego ništa i njime će se stvoriti prostor za manipulaciju. Ovih 20 godina bilo je mnogo manipluacija između Sindikata i Ministarstva prosvjete. Slučaj profesorice podgoričke gimnazije Jasminke Milošević pokazuje nebrigu tog resora prema prosvjetnim radnicima. Ministarstvo je opredijelilo samo 300 eura za prestižnu svjetsku manifestaciju Filozofska olimpijada, iako Šehović navodi da su to odredili po zakonu. Imam podatke da je isti ministar fejsbuk grupi „Najbolji nastavnici bivše Jugoslavije”, koju je osnovala strana državljanka, uplatio oko 1.500 eura. Na drugoj strani, ignoriše prosvjetne radnike i prosvjetnu zajednicu koja prikazuje stanje u sistemu. Mi nemamo političkih aspiracija već se isključivo borimo za boljitak profesije i uslova za život. Takođe, nemamo ni udžbenika iz kojih možemo da predajemo. Ministarstvo ima specijalne liste najbližih saradnika i rođaka kojima se namještaju poslovi za izradu udžbenika. Tražili smo im listu autora i to nikada nijesmo dobili. Tražili smo i da se revidira stručna lektira za unapređenje obrazovanja učenika. Imamo situaciju da je centralizovan obrazovni proces i da ministar Šehović odlučuje o 300 srednjih škola – istakao je Vuković.
Izvor; Dan.co.me