Svečano je bilo juče u Plužinama. Dan opštine je bio prilika da se
podsjeti na rezultate ove uspješne lokalne samouprave u kojoj vlast
vrši SNP. Predsjednik Opštine Plužine Mijuško Bajagić upoznao je
goste sa razvojnim projektima Plužina, značajnim socijalnim merama,
odnosno socijalnim davanjima, po kojima je ova opština prepoznata u
Crnoj Gori, olakšicama i stipendijama za najbolje učenike i studente,
besplatnim udžbenicima za sve đake, podsticaju rasta nataliteta kroz
pomoć mladim bračnim parovima za koje je opština obezbjedila sredstva.
Zatim o mjerama koje opština preduzima kako bi se konkretnim
agrobudžetskim mjerama olakšao život na selu, oslobađanju od poreza
onih koji ostaju na selu, i još mnogo toga. Osim svečane sjednice, u
gradu su se odvijali i kulturni i sportski programi. Bajagi je ukazao
i na, ne baš odgovoran odnos prema ovoj opštini koji ima Vlada i
druge državne institucije. Uprkos tome, može se u jednoj rečenici
opisati rad u ovoj lokalnoj zajednici. Sa ponosom ističemo – i rijec i
djelo ili rečeno-učinjeno. Na zadovoljstvo svih žitelja pivskog kraja.
Delegacija SNP CG u Krušedolu na komemoraciji žrtvama „Oluje“. Potpredsjednik Dragoslav Šćekić, član predsjedništva Miomir Vojinović i član GO Darko Stojanović . Da se nikome više ne ponovi.
Svečanom sjednicom uz prisustvo brojnih zvanica obilježen je Dan Opštine Plužine, a to je bila prilika, kako je kazao predsjednik Opštine Mijuško Bajagić da se podsjete ne samo na jedan od svijetlih datuma iz prošlosti, nego i da istaknu radne rezultate između dva praznika i uslove u kojima rade, ali i, činjenicu da, kako je rekao nemaju “potrebnu podršku Vlade, niti odgovoran odnos državnih institucija i preduzeća čiji je većinski vlasnik država”.
“Već drugu godinu zaredom smo među rijetkim, ako ne i jedina opština,
čije rukovodstvo predsjednik Vlade nije pozvao pred svečanost
obilježavanja Dana oslobođenja da u neposrednoj komunikaciji govorimo o
problemima građana Plužina i postignutim rezultatima. Ne mogu da
razumijem što nije protokolarno realizovan sastanak, ali razumijem što u
vrijeme svog mandata premijer nije posjetio našu Opštinu da postavi
neki kamen temeljac, kao u drugim opštinama, da otvori neki
infrastrukturni objekat. To je rezultat opredjeljivanja sredstava i
zalaganja države za ravnomjeran razvoj ovog dijela sjevera, opštine
Plužine. Sve više stičem utisak da je to iz razloga što smo opština u
kojoj je na vlasti opozicija”, istakao je Bajagić.
Podsjetio je da su jedina opština na sjeveru Crne Gore koja nije korisnik egalizacionog fonda i da su im ta sredstva, kako je kazao, nepravedno uskraćena, kao i da su jedina opština u državi koju je Direkcija za javne radove ‘zaboravila’, za razliku od nekih gdje izvode radove u vrijednosti od više desetina miliona eura”.
“Pored deklarativnog zalaganja iz vrha države o neophodnosti ravnomjernog razvoja, potrebno je da se konačno počne sa realizacijom planova o ulaganju u sjeverne opštine i u Plužine”, poručio je Bajagić.
Poseban višedecenijski problem, koji nikako da bude riješen je, kazao
je Bajagić, odnos Elektroprivrede Crne Gore prema opštini Plužine.
Podsjetio je da je 2010. godine potpisan Ugovor između Opštine i
Elektroprivrede o realizaciji preostalih obaveza EPCG prema opštini
Plužine, nastalih po osnovu izgradnje HE Piva i potapanja teritorije
Opštine, da je krajnji rok za izvršenje obaveza bio 31. decembar 2014.
Godine i da je do sada realizovano tek oko 25 odsto obaveza iz Ugovora.
“Svakome je jasno da će se jedino izgradnjom preostalih
infrastrukturnih objekata, prije svega saobraćajnice i kolektora sa
prečistačem otpadnih voda, stvoriti uslovi za dugoročni planski razvoj”,
kazao je Bajagić i dodao da u Planu javnih nabavki Elektroprivrede za
tekuću godinu nema planiranih sredstava za ovu namjenu, a da na svaki
predlog predstavnika Opštine za održavanjem sastanka na kojem bi se
razgovaralo o ovom problemu, rukovodstvo EPCG odgovara ćutanjem.
Bajagić je kazao da je najveće probleme u Opštini prouzrokovala loša
privatizacija, koja je dovela do likvidacije ili uvođenja stečaja u
preduzeća koja su poslovala u opštini Plužine, osim HE Piva, pa je preko
hiljadu radnika ostalo bez posla, a mala mogućnost za otvaranjem novih
radnih mjesta dovelo je do toga da radno sposobno stanovništvo posao
traži van naše Opštine, što je uzrok velike migracije.
Dan Opštine je bila prilika i da prvi čovjek Plužina nabroji šta su
sve uradili u prethodnom periodu, ali i da najavi nove investicije i
odluke kojima se trude da stvore povoljnije uslove za razvoj stočarstva i
poljoprivrede, kao i na poboljšanju razvoja turizma.
“I pored svih teškoća lokalna uprava uspijeva da rješava prioritetne
probleme iz svoje nadležnosti. Iako je svečana prilika smatrao sam da i o
problemima treba realno govoriti, naravno uz uvjerenje da ćemo uspjeti
da ih prevaziđemo. Sve što smo uradili i planirani opravdava naš
optimizam da smo na dobrom putu da u narednom periodu još više
valorizujemo svoje prirodne resurse”, zaključio je Bajagić.
Predsjednik Skupštine Opštine, Petar Mitrić, kazao je da su
svečanosti prilika, ali i obaveza za „podsjećanje na istorijske datume i
događaje, posebno na događaje kada se branila otadžbina i sloboda“.
“Jedan od tih događaja je bio na današnji dan 1943. godine, kada je
oslobođena teritorija Plužina. Proslava Dana Opštine je praznik koji
nosi poruku poštovanja za prošlost ali i borbe za stabilnu i sigurnu
budućnost. Građani Plužina svjesni veličine i značaja viteških djela
oslobodilaca i antifašista, sa poštovanjem se sjećaju i njeguju njihove
časne tekovine jer je antifašizam istorijski ponos Crne Gore“, istakao
je Mitrić.
Prema njegovim riječima svi oni koji su se borili protiv fašizma
znali su da se sloboda ne poklanja već da je treba osvojiti i svi oni
su, „vođeni idealima pravde, slobode, odani svojoj zemlji, uložili u
njene temelje svoje živote“.
Mitrić se zahvalio predsjedniku Opštine, kao i svima kako na
lokalnom, tako i na državnom nivou koji su dali doprinos u razvoju
Plužina, rješavanju problema i pomoći građanima.
Svečanosti su prisustvovali brojni goste iz društveno–političkog, privrednog i kulturnog života opštine, države, ali i regiona, dok su telegrame uputili, između ostalih, predsjednici države, Skupštine i Vlade Crne Gore, Milo Đukanović, Ivan Brajović i Duško Marković. Upriličen je i bogat kulturno-umjetnički program u izvođenju podmlatka KUD-a “Piva”, Milene Mitrić i Mirjane Jovanović.
NEZABORAVNO DRUŽENJE BIVŠIH UČENIKA SVIH GENERACIJA KOTORSKOG RESURSNOG CENTRA ZA SLUH I GOVOR
KOTOR – Susret svih generacija koje su
završile osnovno i srednje obrazovanje u Resursnom centru za sluh i
govor „Dr Peruta Ivanović“ (nekadašnjem zavodu) u Kotoru, na dirljiv i
veseo način okupio je preko 150 osoba iz svih gradova Crne Gore, kao i
mnoge koji žive i rade u inostranstvu. Oni su imali priliku da uživaju u
izletu Bokokotorskim zalivom, praveći đir brodom „Katica“ i oko dva
peraška školja i nazad do Luke Kotor. U večernjim satima su uz muziku,
igru, večeru i veliku tortu krunisali druženje u Poslovnom centru
„Vukšić” u Radanovićima. Kako se nisu viđali 20-30 godina, na brodu je
sve vrvilo od osmijeha, grljenja i poljubaca, a tu radost ovjekovječili
su zajedničkim fotografijama i snimanjem iz drona.
– Ovo je kao „bratstvo i jedinstvo“, kao da smo braća i sestre, tako osjećamo jedni prema drugima. Hvala Milenku Boškoviću što je uspio da nas okupi. Bilo bi lijepo da ovakve susrete imamo svake godine – kaže Ernad Šutković iz Podgorice. Najstariji učesnik proslave je 83-godišnji Zdravko Vasić iz Herceg Novog, koji je presrećan zbog okupljanja na brodu, iako mnoge ne poznaje, jer su pripadnici mlađe generacije.
Milenko Bošković, pomorac iz Kotora, „glavni je krivac“ za ovaj susret,
organizovao je proslavu koju su niz godina planirali, ali nisu
uspijevali da se okupe. Ovoga ljeta je, uz podršku supruge Hane i Elene Lele Vujović, pronašao ljude dobre volje koji su im pomogli i olakšali organizaciju.
– Prvi put se okupljamo na ovaj način. Ima nas iz cijele Crne Gore, iz
Njemačke, Švedske, Francuske, Italije, iz čitave Evrope, to su bivši
učenici Resursnog centra koje je život odveo na razne strane. Imali smo
želju da se okupimo na zajedničkoj proslavi svih generacija maturanata i
uspjeli smo u tome. Zahvalni smo Rajku Čavoru,vlasniku
izletničkog broda „Katica“, što nam je poklonio ovaj izlet. Pomogli su
nam i Prva banka, Komunalno preduzeće Kotor, Resursni centar, preduzeće
„Velestovo“, „Red- taksi“, a posebno Poslovni centar „Vukšić”, koji nam
je dao veoma povoljne uslove za svečanost s večerom i živom muzikom, da
pijemo i jedemo koliko hoćemo. Autoprevoznik „Blu lajn“ nam je
obezbijedio prevoz do Radanovića. Imam sreću da poznajem sve ove ljude i
da su mi svi izašli u susret. Naše Udruženje gluvih i nagluvih nije
moglo da preuzme na sebe organizaciju ovog događaja, pa sam privatno
morao da se zauzmem i okupim ljude – kaže Milenko za „Dan”.
Iz Rima je došla Sanja Lutovac,iz Pariza Elizabeta Junčaj, Belinda je stigla iz Splita, a Jasmina Hot je doputovala iz Hanovera, sve imaju svoje porodice, rade ili primaju penziju i sebe smatraju uspješnim. Bračni par Vladimir i Slavica Lutovac došao je iz Podgorice. Maja Samardžić iz Ulcinja od 1988. godine, kada je završila školu za frizere u Zavodu, osim sa kumom Šuhrom
iz Bijelog Polja, nije se sretala sa drugaricama i drugovima iz
razreda, a kamoli sa toliko bivših učenika iz svih generacija. Nakon 31
godinu, raduje se što prepoznaje neke prijatelje, a neke je jedva
prepoznala i drago joj je što je evocirala uspomene s njima.
Brodom „Katica“ je upravljao kapetan Aleksandar Crvenko, a svi članovi posade su bili izuzetno ljubazni i pažljivi prema putnicima.
U večernjim satima na svečanoj proslavi, u ambijentu PC „Vukšić“ u Radanovićima, slavljenicima su se pridružili i profesori, bivši direktor Boro Kašćelan i sadašnji direktor Neđeljko Moškov,kao i najmlađi maturanti koji su završili školu ove godine.
Vaterpolo klub Jadran Carine već pet godina drži apsolutnu dominaciju u takmičenjima mlađih kategorija u Crnoj Gori i regionu. Novljani su u prethodnoj sezoni bili najbolji u prvenstvima za mlađe kategorije, sa 21. bodom u konačnom zbiru. Primorac je sakupio 16, Budva 11 bodova, a Kataro, koji je nastupio na jednom takmičenju manje, 11 bodova. Na prvenstvu Crne Gore za igrače 2001. godišta prvi je bio Primorac, drugi Jadran, treća Budva, a četvrti Kataro. Trofej za 2003. godište osvojila je ekipa sa Škvera. Slijedili su Kataro, Budva i Primorac. Novljani su trijumfovali i u takmičenju za 2005. godište. Iza njih su se poređali Kataro, Primorac i Budva. Pehar za 2006. godište našao se u rukama kapitena Primorca, koga su pratile kolege iz Jadrana, Katara i Budve. U takmičenju za godište 2007. trijumfovali su „Jadranaši”, ispred vječitog rivala Primorca, Kataro je bio treći, Budva četvrta. Titula prvaka u konkurenciji najmlađih (2008) otišla je vitrine Budve. Jadran je zauzeo drugo, a Primorac treće mjesto. Jadran je bio prvi i u generalnom plasmanu „Olimpijskih nada” za sezonu 2018/19.
Данашња Литургија била је сабрање православних хришћана из Републике Српске, Србије и Црне Горе: Жељко Будимир, виши асистент на факултету политичких наука дошао је из Бања Луке, ту су били и адвокат, и архитекта, и полицијски инспектор у пензији са два сина, и први официр брода, и теолог, и модни дизајнер
У суботу 3. августа одслужили смо Литургију у Румијској цркви. Она ће
остати упамћена првенствено по томе што је један од двадесетак који су
јој присуствовали био најбољи црногорски кошаркаш Никола Вучевић, казао је данас отац Јован Пламенац.
Овај поход Румијској цркви посебно је био значајан Тому Стевићу. Томо
управо завршава Медицински факултет у Подгорици, на другој је години
Теолошког факултета у Београду, био је веома успјешан каратиста а сада
је тренер каратеа, алпиниста је који се испео на Монт Блан… Ово му је био стоти излазак на Румију!
Данас на Румији
Данашња Литургија била је сабрање православних хришћана из Републике
Српске, Србије и Црне Горе: Жељко Будимир, виши асистент на факултету
политичких наука дошао је из Бања Луке, ту су били и адвокат, и
архитекта, и полицијски инспектор у пензији са два сина, и први официр
брода, и теолог, и модни дизајнер…
Данас на Румији
По завршетку Литургије, Александар Чапко из Новог Сада испред
Румијске цркве полетио је параглајдером и спустио се на стадион у Бару.
Данас на Румији
Монахиње манастира Светог Сергија Радоњешког, у Вељим
Микулићима, на обронцима Румије, за поклонике који су били на Литургији у
Румијској цркви, као и сваки пут, припремиле су ручак.
Данашње сабрање на Румији
Данашња Литургија била је сабрање православних хришћана из Републике Српске, Србије и Црне Горе: Жељко Будимир, виши асистент на факултету политичких наука дошао је из Бања Луке, ту су били и адвокат, и архитекта, и полицијски инспектор у пензији са два сина, и први официр брода, и теолог, и модни један од двадесетак који су јој присуствовали био најбољи црногорски кошаркаш Никола Вучевић, казао је данас отац Јован Пламенац.
PLUŽINE – Tradicionalna akcija dobrovoljnog davanja krvi, u susret Danu opštine Plužine, koji se obilježava danas, okupila je brojne humaniste iz tog grada i iz više okolnih gradova u Crnoj Gori i susjednoj Republici Srpskoj. Akciju su organizovali Opštinska organizacija Crvenog krsta Plužina i Klub dobrovoljnih davalaca krvi „Plužine”.
– Za akciju se prijavilo 115 davalaca, od kojih je 100 dalo krv, a među njima osam koji su prvi put darovali dragocjenu tečnost. Imali smo goste iz Nikšića, Danilovgrada, Budve, Trebinja, Višegrada, Bileće i Gacka – istakao je sekretar plužinskog Crvenog krsta Goran Doderović.
Opština Plužine sponzorisala je za davaoce zahvalni ručak i druženje tokom kojeg su organizatori uručili zahvalnice članovima KDDK „Plužine” i gostima koji su krv dali pet, deset, 20, 30, 40 i 50 puta..
Anatolij Karpov, jedno od najvećih
šahovskim imena u istoriji, bivši svjetski prvak, od petog do sedmog
avgusta boraviće u Plužinama. Njegovi mečevi sa Gari Kasparovom
obilježili su svjetsku šahovsku scenu u poslednje dvije decenije
dvadesetog vijeka. Najuspješniji turnirski igrač u istoriji ove drevne
igre sa preko 140 osvojenih prvih mjesta, pod pokroviteljstvom SO
Plužine i nikšićkog ŠK „Mladost“, u pitoresknom gradiću na obali Pivskog
jezera odigraće simultanku sa mladim šahistima iz Crne Gore starosti od
6 do 18 godina.
Sportski direktor ŠK „Mladost“, Miodrag Prijović rekao
nam je da za ovaj šahovski spektakla vlada ogromno interesovanje, ali da
će broj učesnika simultanke morati biti ograničen. U toku su pregovori
sa Karpovljevim timim, i po svoj prilici bivši svjetski
prvak odigraće simultanku protiv dvadeset talentovanih šahista. Tokom
boravka u Plužinamam ruski velemajstor koji je bio svjetski prvak u dva
perioda, prvi put 1975-1985, drugi put 1993-1999, imaće i prevadanje na
temu „Razvoj pionirskog i omladinskog šaha“. Nuačno je dokazano da šah
ima koristan učinak na razvoj mlađih uzrasta. Nakon okončanog borvaka u
Plužinama, Karpov će odigrati simultanku i u Trebinju. Miodrag Prijović između ostalog nam je rekao da je prvi cilj Karpovljeve posjete Crnoj Gori promocija šaha i da je ogromna čast ugostiti jednog takvog šampiona.
NAVIKLI SMO DA OVA VLAST SROZAVA UGLED I DOSTOJANSTVO CRNE GORE
Odluka zvanične Podgorice da pošalje predstavnika na proslavu vojno – policijske akcije “ Oluja ”, koja je dovela do egzodusa preko 200. 000 Srba, ne predstavlja iznenađenje. Navikli smo da srozavanje ugleda i dostojanstva Crne Gore, stečenog kroz viševjekovnu borbu za slobodu i pravdu, za aktuelnu vlast nema granica. Ovakvi potezi su u skladu sa ideologijom saradnika ustaša za vrijeme Drugog svjetskog rata poput Sekule Drljevića, iako izbjegavaju da pomenu njegovo ime. Služe se istom matricom kao tadašnji crnogorski kvinslinzi, predstvaljajući Srbe kao okupatore i neprijatelje Crne Gore. Ta ideologija je poražena, baš kao što će biti i ova njihova. Vlast ne vodi politiku u interesu svojih građana, što često znaju da navedu kao razlog nekih spoljnopolitičkih odluka. Kako drugačije objasniti odluku da se pošalje predstavnik na proslavu “Oluje” a da se pritom skoro trećina stanovništva izjašnjava kao Srbi. Srbi se u Crnoj Gori tretiraju kao građani drugog reda. Sa druge strane, nailazimo na zid ćutanja od strane te iste vlasti, kada neko dio crnogorske teriotorije proglašava okupiranim i naziva crnogorske planine albanskim. Velika većina građana Crne Gore saosjeća sa Srbima koji su protjerani sa svojih ognjišta, uvjereni da se to više nikada neće nikome dogoditi.