Месец: децембар 2018.

Juče je održana druga sjednica opštinskog odbora SNP-a Kotora na kojoj je donijeta odluka o broju i načinu izbora izvršnog odbora.

Budući izvršni odbor imaće 11 članova u slijedećem sastavu: Slobodan Vukasović, Đorđe Račić, Miljko Bulajić, Đuro Avramović, Nada Peraš, Desanka Soković, Jasmina Dragojlović, Boško Brajić, Radoje Radulović, Vesna Lobov i Veselin Drašković.

Ministarstvo zdravlja bi u slučaju nastavka postojanja dvostrukih cijena, kao i neprimjereno visokih cijena ljekova, bilo prinuđeno da o istom obavijesti nadležne organe za zaštitu konkurencije, navode iz Ministarstva zdravlja NVO KOD je objavio da se 21 lijek u Crnoj Gori prodaje po znatno većim cijenama nego u Srbiji, a cijene 18 vrsta tih medikamenata u prosjeku su više od tri do pet puta

Iz Ministarstva zdravlja su upozorili veledrogerije i nosioce dozvola za promet ljekova u Crnoj Gori da će u slučaju nastavka postojanja dvostrukih cijena, kao i neprimjereno visokih cijena medikamenata biti prinuđeno da o istom obavijesti nadležne organe za zaštitu konkurencije – Ministarstvo ekonomije i Agenciju za zaštitu konkurencije.
Iz Ministarstva zdravlja, kojim rukovodi Kenan Hrapović, ističu da je cilj ispitivanje razloga neprimjereno visoke cijene ljekova u Crnoj Gori u odnosu na iste proizvode na susjednim tržištima. „Dan“ je ranije objavio da se 21 lijek u Crnoj Gori prodaje po znatno većim cijenama nego u Srbiji, a cijene 18 vrsta tih medikamenata u prosjeku su više od tri do pet puta.
– Ministarstvo zdravlja bi u slučaju nastavka postojanja dvostrukih cijena, kao i neprimjereno visokih cijena medikamenata bilo prinuđeno da o istom obavijesti nadležne organe za zaštitu konkurencije. Ministarstvo zdravlja je u više navrata iskazalo zabrinutost usled cijena ljekova u slobodnom prometu u Crnoj Gori u odnosu na cijenu istih ljekova na Listi ljekova kada je platilac Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore, i takođe u odnosu na cijenu istih ljekova u prometu u susjednim zemljama. Ovo je više puta adresirano i od strane građana i sredstava javnog informisanja. Ovim putem želimo da vas obavijestimo da u potpunosti razumijemo slobodu utvrđivanja cijena za ljekove koji su u slobodnom prometu, a kada je takva politika cijena i tržišno opravdana. S tim u vezi, molimo vas da ukoliko imate pojedine cijene koje se razlikuju kako smo već naveli, iste korigujete u najkraćem roku. Uvjereni smo da ćete imati razumijevanja za navedeno – ističu iz Ministarstva zdravlja.
Nevladina organizacija KOD ranije je na osnovu prijava građana uporedila cijene ljekova na crnogorskom i srpskom tržištu. Ta organizacija je ranije ministru zdravlja Hrapoviću uputila zahtjev za utvrđivanje osnovanosti prijava građana u vezi sa cijenama ljekova u Crnoj Gori, od kojeg je traženo da pokrene dijalog kako bi se omogućile izmjene više zakona, te stvorio ambijent da cijene ljekova u Crnoj Gori budu na nižem nivou.
– Istražujući ovu temu, tražimo da utvrdite osnovanost prijava građana koje se odnose na tvrdnje da je znatna lista ljekova koji su skuplji u Crnoj Gori nego u regionu. Pozivamo Vas da onamo gdje se pokaže osnovanim u skladu sa Vašom javno izgovorenom trvdnjom u funkciji ministra zdravlja omogućite da maksimalna cijena navedenih ljekova bude niža nego u regionu – poručili su Hrapoviću iz organizacije KOD.
Naglašavaju da bez obzira što neki od ljekova idu na teret Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, oni se na kraju plaćaju od novca građana, dodajući da su nerijetke situacije kada građani ne mogu pristupiti u brzom roku izabranom doktoru ili specijalisti, pa lijek moraju kupiti u slobodnoj prodaji.
Građani su KOD-u prijavili da lijek „kodioval“ u Crnoj Gori košta od 18 do 19 eura, a da je njegova cijena u Srbiji devet eura. Iz te organizacije navode da „plaviks“ košta 10,7 eura, dok građani prijavljuju da taj medikament plaćaju od 19 do 25 eura, a u Srbiji se može naći za pet do sedam eura. Više nego duplo je niža cijena lijeka „lerkanil“, koji u Srbiji košta devet eura (za 20 mg), a u Crnoj Gori 23 (za 10 mg). Prema podacima KOD-a, „monopril“ kod nas košta 8,4, a u Srbiji 3,65 eura. Za lijek „brilik“ građani Crne Gore daju 75 eura, dok susjedi isti medikament plaćaju 33 eura. „Preksanil kombi“ se u crnogorskim apotekama plaća od 15,5 do 17 eura, dok u Srbiji košta šest eura.
„Ksalatan“ u Srbiji košta četiri eura, a u Crnoj Gori 14. Cijena „kosopta“ u Crnoj Gori je 13, a u Srbiji četiri eura. Lijek „tritace“ se u Crnoj Gori može kupiti za 5,2 eura, a u Srbiji za 1,5 eura.
Glosarij, Farmegra i Farmont prednjače
U Crnoj Gori tri veledrogerije prednjače kada je nabavka i distribucija ljekova i medicinskog potrošnog materijala u pitanju. Prema podacima Agencije za ljekove, dozvole za promet medikamenata imaju Farmegra, Glosarij, Farmont, koji snabdijevaju većinu apoteka u Crnoj Gori. Pomenute veledrogerije osim veleprodaje u svom vlasništvu imaju i maloprodajne objekte.

Izvor: Dan.co.me

Član Savjeta Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Milan Radović apelovao je danas da Administrativni odbor crnogorske Skupštine pokrene postupak imenovanja novog saziva Savjeta, kako ne bi, kako navodi, kršio zakon.

Radović je rekao da je na osnovu Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG, Admistrativni odbor trebao već da pokrene postupak za imenovanje Savjeta Javnog servisa do 19. decembra.

On je podsjetio da sadašnjem sazivu mandat ističe 19. juna naredne godine, a da je Zakonom propisano da se postupak imenovanja Savjeta pokreće objavljivanjem javnog poziva ovlašćenim predlagačima, najmanje šest mjeseci prije isteka mandata postojećem Savjetu.

„Apelujem na Administrativni odbor Skupštine da donesu odluku o pokretanju postupka imenovanja novog saziva Savjeta, kako se ne bi kršio Zakon, a kako bi došli do rješenja koje će biti prihvatljivo za sve“, rekao je Radović agenciji MINA.

On je ukazao da su u toku izmjene Zakona, a da su na radnu verziju koju je spremilo Ministarstvo kulture, Savjet Evrope i OEBS kazali da je lošiji od sadašnjeg rješenja, a da u skupštinskom Odboru za izborno zakonodavstvo, tek kreće procedura.

Izvor: Vijesti.me

Bezumno je da se u sekularnoj državi bilo koji vladar miješa u crkvena pitanja, poručio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. Služeći svetu službu u Crkvi Svetog Nikole u Bandićima, vladika je podsjetio na riječi apostola Pavla da u Crkvi nema ni Grka ni Jevrejina, ni roba ni slobodnjaka, ni muškoga ni ženskoga.
– Nema ni Kineza ni Japanca, ni Rusa ni Amerikanca, ni Srbina ni Crnogorca – samo je Isus Hristos i oni koji su sabrani oko Njega. To je Crkva Hristova. Takva je ona bila kroz vjekove i takva će ona ostati do kraja svijeta i vijeka. Mnogo je značajno da to znamo u ovo naše vrijeme, kada su se ljudi otuđili od Crkve. Mnogi su se otuđili od Crkve, a htjeli bi da upravljaju Crkvom – naglasio je mitropolit crnogorsko-primorski.
Prema njegovim riječima, takvi često ni u Boga ne vjeruju, bez obzira na kojem su mjestu.
– Ali misle da sad oni imaju pravo da raspolažu Crkvom i njenim životom. A to nije moguće. To je potpuno bezumno. Naročito ovdje kod nas u Crnoj Gori, gdje je u vrijeme bratoubilaštva ubijen mitropolit crnogorsko-primorski sa preko stotinu najboljih sveštenika Mitropolije. I stvorena je država ovakva kakva je danas. Ona bi trebala da poštuje Crkvu. To je pravo Crkve – naglasio je on.
Mitropolit Amfilohije je rekao da se boji da je nepoštovanje Crkve pokazatelj povampirenja bratoubilačkog duha u Crnoj Gori.
– Ni za koga to nije dobro, pogotovo kada se radi o Crkvi koja je zaista stvorila ovu državu – upozorio je on.
Vlastoljublje je, kako je rekao, najopakija bolest u svim zajednicama. Ono je u Rimokatoličkoj crkvi bilo dogma kroz vjekove, a u Pravoslavnoj iskušenje.
– Tako je do naših dana. To se i danas vidi i po ponašanju carigradskog patrijarha u odnosu na Ukrajinu. Njegovo vlastljublje dovelo je do velike nevolje u Ukrajini, do podjela koje su katastrofalne za budućnost ne samo Ukrajine i svih slovenskih naroda, nego u isto vrijeme i sveukupnog pravoslavlja – izjavio je mitropolit Amfilohije.
Nakon pričešća vjernika, oko hrama je prošla litija, a poslije čitanja Jevanđelja mitropolit Amfilohije sa sveštenstvom blagosiljao je slavski kolač i služio pomen za upokojene osnivače, ktitore i priložnike hrama Svetog Nikole. Na kraju je vladika čestitao slavu hrama i Djetinjce djeci.
– Kroz Hrista, koji je najljepše dijete, mi poštujemo i svu djecu svijeta. Neka je srećna slava, djeco, na mnogaja i blagaja ljeta – kazao je mitropolit crnogorsko-primorski.

Izvor: Dan.co.me

Predsjednik Socijalističke narodne partije Crne Gore Vladimir Joković, čestitao je u ime SNP i u svoje lično ime, Božićne praznike vjernicima katoličke vjeroispovijesti.

“ Dan Hristovog rođenja je blagi dan mira i dobra. To je praznik koji hrišćanske vjernike, ali i sve ljude dobre volje, nadahnjuje da čine dobro i da naredni dani budu prožeti sa više ljudskosti, međusobnog poštovanja i svima neophodnog blagostanja. Ovaj praznik svojim porukama podstiče najplemenitije u nama i zato želim da ga provedete u miru, slozi i spokojstvu, okruženi svojim najmilijima.

    U OŠ ,,Savo Pejanović” u Podgorici upriličen je Novogodišnji bazar. U glavnom holu škole učenici i nastavnici izložili su rukotvorine koje su plijenile pažnju posjetilaca. Svaki štand je uistinu bio pravi praznik za oči, a da se trud učenika, nastavnika i roditelja koji su pomagali u izradi čestitki, jelki, lampi, ukrasa za jelku… isplatio potvrdili su i brojni komentari oduševljenja svih koji su došli na bazar.

-Bazar je ujedno prilika za zajednički rad, razvija kolektivni i preduzetnički duh kod djece i osjećaj pripadnosti školi. Sav prikupljeni novac biće iskorišćen za krečenje i opremanje školskog prostora-kazali su iz uprave OŠ ,,Savo Pejanović”.

Izvor: MNEMagazin.me

Humanitarna akcija „Puna torba Deda Mraza” u organizaciji SMŠ „Mladost” iz Tivta, zaokružena je posjetom Uprave škole, nastavnika i učenika Dječijem domu „Mladost” u Bijeloj. Oni su zajedno sa OŠ „Drago Milović” i „Branko Brinić” štićnicima Doma uručili poklone i čestitali im nastupajuće novogodišnje praznike.
Humanitarna akcija je ove godine, kao i svake prethodne, naišla na veliki odziv građana Tivta. Svoj doprinos osim profesora, učenika SMŠ „Mladost” i njihovih roditelja, dale su i brojne kompanije, institucije i građani.
– Tivat je još jednom pokazao da je grad humanih ljudi,uvijek spremnih da pomognu onima kojima je pomoć potrebna. Cilj nam je bio da, osim materijalne pomoći, susret dvije „Mladosti“ bude susret pun ljubavi, pažnje, solidarnosti, humanosti, a ovaj dan je upravo to i pokazao – saopštili su iz Uprave tivatske srednje škole.
Humanitarna akcija „Puna torba Deda Mraza” se tradicionalno organizuje 45 godina i jedna je od najstarijih akcija ovog tipa u Crnoj Gori.
Zbog velikog odziva građana u prikupljanju poklona, odjeće, obuće, školskog pribora, igračaka, iz škole su se zahvalili Opštini Tivat, Javnim ustanovama i preduzećima, udruženjima, NVO sektoru, poslodavcima, ugostiteljima, privatnicima i privrednicima grada, kao i građanima.
Novcane donacije na žiro- račun Dječijeg doma Bijela uplatili su Opština Tivat, Dom zdravlja, Radio Tivat, Vodovod, NLB i Erste banka, Ambient, Siti Hol, Mažestik, TO Tivat, butik PS i građani.