Категорије
СНП

SNP sa novinarima danas u 12 sati

Danas u 12 sati biće održana konferencija za novinare na kojoj će se javnosti obratiti predsjednik Vladimir Joković i rukovodstvo SNP CG.
Tema konferencije je aktuelna društveno-politička situacija u Crnoj Gori.

Категорије
СНП

Markoviću, da li biste uopšte pričali o infektivnoj klinici da nije izbila pandemija korona virusa?

U specijalnoj emisiji, kreiranoj isključivo iz razloga da bi se premijeru Markoviću dala šansa da predstavi takozvane uspjehe svoje Vlade, čuli smo izjavu koja se tiče SNP-a i naše sugestije upućene Vladi da se provjeri gdje je novac za infektivnu kliniku u Podgorici.

Svojevrsni Markovićev monolog bilo je teško slušati, a posebno onaj dio o rezultatima njegove Vlade kada je u pitanju borba protiv korona virusa i crnogorskoj dominaciji u suočavanju sa ekonomskim problemima. Dovoljno je reći da premijer smatra da se Crna Gora sa krizom bori bolje nego jedna Amerika!

Osvrnuo se premijer ponovo na priču o infektivnoj klinici, saopštavajući da nema ništa sporno u načinu finansiranja njene izgradnje, te da Vlada čini sve da građani u najskorije vrijeme dobiju najmoderniju bolnicu.

Koliko god se trudio, Marković ne može sakriti činjenicu da je Crna Gora dočekala pandemiju korona virusa sa montažnom infektivnom klinikom koja se raspada decenijama, o čemu niko nije vodio računa. Ljekari u ovoj bolnici upozoravali su svojevremeno da nemaju dovoljno kreveta za smještaj svih oboljelih, a godinama unazad javnost zna da su uslovi u njoj katastrofalni, da nisu dostojni ni pacijenata ni medicinskog osoblja koje radi u njoj, da su bolje izgledale bolnice koje su građene u doba kralja Nikole, te da su se građani žalili na jadne obroke koje su dobijali prilikom boravka tamo.

Takođe, premijer ne može negirati da njegova DPS nije dozvolila da se u Skupštini uopšte raspravlja o povećanju zarada medicinarima , dok čelnici zdravstvenog sistema primaju hiljade eura, voze skupocjene automobile i daju visoke donacije vladajućoj partiji.

SNP CG je odgovorna partija i ukazuje na probleme i na ono što treba uraditi i mijenjati kako bi naše društvo išlo naprijed. Napad na nas od strane Markovića je znak nemoći i frustracije jer smo ga pitali gdje su pare iz budžeta predviđene za kliniku koju su građani trebali odavno da dobiju.

Markovićev sinoćnji hvalospjev, smišljen da sakrije sve propuste i nepostojanje volje da se ovo pitanje riješi, nije urodio plodom. Građani su odavno svjesni što se dešava, znaju da se radi samo o predizbornom triku DPS-a, kao što se isključivo u izborne svrhe odnedavno ponovo spominje izgradnja gradske bolnice u Podgorici. Takođe, o tome ko je neobaviješten i neuk, a rekli bismo i drzak i spreman da prikriva činjenice u ovom slučaju, ostavljamo njima da prosude.

Predsjedniče Vlade, zašto niste počeli izgradnju infektivne kllinike kada ste opredijelili novac u budžetu za tu svrhu i da li bismo danas uopšte pričali o ovom projektu da nije izbila pandemija korona virusa i uslijedile velike donacije od strane crnogorskog naroda? Jasno je da pokušavate da prenebregnete činjenicu da će, ukoliko se sakupljeni novac usmjeri na kliniku, to biti uspjeh naroda, a ne Vaš, Vaše Vlade i DPS-a.

Dakle, gospodine Markoviću, ne trudite se uzalud. Niste uvjerili ni voditeljku sinoćnje emisije u svoju priču, a kamoli građane koji znaju da vam je jedini interes opstanak na vlasti i uhlebljenje lojalnih kadrova. Na kraju, parafraziraćemo čuvenog Živka Nikolića: klinike još nema, a ka’ će ne znamo.

Категорије
СНП

Gdje je ministar Nurković da se oglasi oko broda „Budva“?

Prije nekoliko dana, u Hamburgu je na brodu „Budva“, koji plovi pod našom zastavom i sa crnogorskom posadom, zaplijenjeno pola tone kokaina.

Podsjećanja radi, radi se o plovilu koje je plaćeno iz državnog budžeta, a koje je napravljeno u Kini. Tradicionalno, flašu o ovaj brod razbio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović, tadašnji ministar saobraćaja i pomorstva, želeći mu na taj način sreću i uspješno poslovanje, koji su očigledno izostali. Naprotiv, i „Budva“ je kao i „Jadran“ postala prevozno sredstvo za narkotike, ugled naše države je još jednom srozan u međunarodnim okvirima, a naši pomorci zbog ovakvih situacija trpe teške posljedice.

Gdje je ovih dana i šta radi Brajovićev nasljednik na mjestu ministra saobraćaja i pomorstva, Osman Nurković? On se konačno mora umiješati u svoj posao i objasniti građanima kako su narkotici mogli biti zaplijenjeni na crnogorskom brodu, koji plovi pod crnogorskom zastavom i na kome rade pomorci iz naše zemlje.

Evidentno je da ne postoji sinhronizacija u izjavama direktora „Barske plovidbe“, koji je šokiran činjenicom da se na crnogorskom brodu dešavaju takve stvari, i premijera Markovića koji kaže da je „Budva“ od prvog dana data u zakup stranoj kompaniji.

Takođe, potrebno je napomenuti da su „Barska plovidba“ i „Jugooceanija“ nekada hranile trećinu Crne Gore i gradile Bar i Kotor, dok su danas urušena preduzeća koja samo podsjećaju na lijepa vremena u kojima smo živjeli.

Ne smije se dozvoliti da naši pomorci, koji časno, pošteno i savjesno obavljaju svoj posao i služe na ponos Crnoj Gori, budu prokaženi zbog izuzetaka koji rade lakše zarade i lakomstva ne prezaju od toga da ukaljaju svoj, obraz porodice i zemlje iz koje dolaze.

Dok je Veljovićeva i Nuhodžićeva policija zauzeta hapšenjem građana i progonom mitropolita Amfilohija i sveštenstva SPC zbog navodnog kršenja mjera zabrane uvedenih zbog pandemije virusa korona, njemačka policija na crnogorskom brodu pronalazi stotine kilograma droge.

Dakle, gospodo iz vlasti: ne čuvajte državu od vjerujućih ljudi, običnih građana i sveštenika. Bezbjednost, čast i ugled države morate čuvati na drugim mjestima i na drugačiji način, onako kako vi nikada nećete biti u stanju da činite.

Категорије
СНП

Najbolji dio Vukovićevog rada je PR

Naš odbornik u Skupštini Glavnog grada Bogdan Božović o izvještaju o radu gradonačelnika Podgorice

Izvještaj o radu gradonačelnika sadrži niz hvalospjeva na sopstveni račun. Može se steći utisak da Podgorica za vrijeme njegovog mandata liči na neku od evropskih metropola kao što su Pariz ili Rim, dok je realnost sasvim drugačija.

Rekonstrukcija ulica, koja ne bi uopšte bila potrebna da se posao od početka radio po pravilima struke, je najznačajnija aktivnost ove gradske uprave usled nedostatka nekih značajnijih projekata. Gradska bolnica kao kapitalni projekat je naknadno uključena u strateški plan razvoja i to usled pritiska javnosti.

Ono što se mora priznati i što bi trebalo stajati kao zaključak ovog izvještaja o radu jeste da sadašnji gradonačelnik znatno više ulaže u sopstveni PR od prethodnih.

Izvor: DAN

Категорије
Актуелно

Власт наставља обрачун са Црквом и вјерним народом

Саопштење за јавност Управе Саборног храма Христовог Васкрсења у Подгорици

Обавјештавамо црногорску и ширу јавност да је дана 3. 5. 2020. г, на празник Светих жена Мироносица, одслужена Света Литургија без присуства вјерника иза затворених врата, како гласе одлуке Националног координационог тијела, које смо од првог дана када су уведене, испоштовали.

Након Свете Литургије, Храм је отворен и вјерни народ је један по један, улазио и придржавао се физичке дистанце и осталих препорука Института за јавно здравље Црне Горе.

Око 10 часова, неколико униформисаних полицајаца, без писменог налога, на вратима Храма у простору које је власништво Митрополије Црногорско-Приморске, легитимисали су родитеље са малом дјецом и друге грађане.

Полицајци у униформи, када су констатовали да се вјерни народ придржава поменутих мјера, после пола сата су добили ново наређење које је саопштено усменим путем, од нама непознатих старјешина, да су за боравак у затвореном простору неопходне маске (ова одлука ступа на снагу тек сјутра, 4.маја).

Када је и то било испоштовано, нова мјера су биле рукавице. Након тога, сљедећа одлука је била да се затвори Храм, зато што по њима, наводно није била испоштована мјера физичке дистанце.

Питамо домаћу и међународну јавност, по чијем наређењу данас, као и на празник Цвијети (када су приведени свештеници Храма и вјерни народ без икаквог разлога и основа за привођење), на Велику суботу и Васкрс када смо били под опсадним стањем, кршећи Устав Црне Горе, члан 14, који гарантује одвојеност Цркве и државе, као и слободу у вршењу вјерских обреда и послова, забрањује вјерном народу да уђе на Храм и помоли се Богу у вријеме када није полицијски час и кад није забрањено кретање?

Поред свих поштовања мјера и показане добре воље од стране Цркве, изузетно одговорног односа вјерника, не можемо да се отмемо утиску да је ријеч о планском и континуираном притиску на Цркву. Несумњиво да власт злоупотребљавајући тренутну епидимеолошку ситуацију, под видом заштите здравља, наставља обрачун са Православном црквом у Црној Гори и вјерним народом.

У Подгорици, 3.5.2020.године Господње

УПРАВА САБОРНОГ ХРАМА  ХРИСТОВОГ ВАСКРСЕЊА У ПОДГОРИЦИ

Старјешина Храма Христовог Васкрсења у Подгорици

Протојереј-ставрофор Драган Митровић

Izvor: https://mitropolija.com

Категорије
Друштво

Отац Гојко Перовић: Немамо чега да се бојимо док вјерујемо у Бога отаца наших, Бога оца Мома, који је њега надахњивао!

Света литургија служена је на празник Светог Владике Николаја у цркви Светог Николе у Котору

Литургијском бесједом сабранима се обратио протојереј-ставрофор Гојко Перовић ректор Цетињске Богословије у којој је на љубави и труду захвалио свом претходнику, некадашњем ректору Богословије на Цетињу, блаженог спомена оцу Момчилу Кривокапићу.

Томе правоме човјеку, који је имао и своје гријехе и своје мане, њему је Бог дао толику силу, па неће тај Бог, који је давао ту силу, сад нама, који смо остали иза њега, неће нас оставити тај Бог! О томе нам говори и онај његов осмијех са одра. Неће нас Бог оставити! Него напротив! Поред све туге и јада, који је потпуно нормалан и оправдан, јер што је већа сила с нама била била толико нам је и већа туга. Ми баш који смо најближи око њега имамо разлога баш да се ничега не бојимо. Јер то је, што кажу, Бог отаца наших! Можемо да кажемо: То је Бог оца Мома, онај Бог који је њега надахњивао!

Izvor: https://svetigora.com

Категорије
СНП

Vlast „zaboravila“da smanji plate rukovodiocima javnih preduzeća

Socijalistička narodna partija najoštrije osuđuje bahatost i osionost predstavnika aktuelne vlasti, oličene u bezobrazno visokim primanjima rukovodilaca u javnim preduzećima. Najgore od svega je što vlast ćuti i ne namjerava da donese dugoročna rješenja u vezi sa astronomsko visokim platama, koji izazivaju ogorčenje javnosti i običnog građanina.

Na naslovnim stranama crnogorskih medija već danima osviću članci koji ukazuju da je sramotno, i da nije ni ljudski ni pošteno, da direktorica “Plantaža” ima platu od 7.300 eura, direktor “Montenegroerlajnz”-a 3.600, direktori saobraćajnih preduzeća između 2.500 i 4.000, a prvi čovjek Elektroprivrede Crne Gore preko 3.000 eura. Posebno je ovo sramotno ako uzmemo u obzir činjenicu da je samo u doba korona virusa, po zvaničnim podacima, dodatno izgubilo posao preko 5.000 radnika. Pomenuti direktori, uz astronomske plate imaju i skupocjene automobile, a imovina im se procjenjuje na stotine hiljade eura. Sve se ovo događa u državi u kojoj pošteni ljudi vrijedno rade da zarade plate, kojima ne mogu pokriti ni najosnovnije životne potrebe.

Sa druge strane, neodgovorna vlast ne nudi nijedno novo rješenje za sve veće socio- ekonomske probleme, već traži izlazak iz krize u novom zaduživanju. Na taj način doveli su Crnu Goru na korak od bankrota, dodatno tovareći dugove na teret običnog građanina.

SNP je više puta ukazivala da je jedno od rješenja ograničavanje plata koje su i do petnaest puta veće od prosječnih. Sramota je da se jedni bogate, a da narod jedva sastavlja kraj s krajem. Građani ne smiju više biti taoci politike aktuelne vlasti. Samo promjena autokratskog režima donosi boljitak našoj državi. SNP će, sigurni smo, biti dio nove, poštenije vlasti u Crnoj Gori.

Категорије
СНП

Dan slobode medija novinari u CG nemaju zbog čega da slave

Svjetski dan slobode medija pripadnici novinarske profesije u Crnoj Gori nemaju razloga da slave. Godinama unazad stanje u ovoj oblasti je nepromijenjeno uprkos apelima opozicije, civilnog društva i međunarodne zajednice upućenim aktuelnoj vlasti da učini neophodne korake kako bi se njihov položaj poboljšao.

Crnogorski mediji i novinari se već decenijama bore sa pritiscima svake vrste, od finansijskih do onih koji se završavaju ugrožavanjem prava na život. Desetine napada na novinare i dan-danas ostaju nerasvijetljene. Dovoljno je podsjetiti na svirepo ubistvo Duška Jovanovića, pokušaje ubistva Olivere Lakić i Tufika Softića, napade na imovinu pojedinih medija, itd.

Plate novinara nisu dovoljne ni za puko preživljavanje. Ekonomske poteškoće sa kojima se suočavaju profesionalne medijske kuće, te činjenica da većina državnih institucija podržava provladine medije postavljajući reklame u njihovim izdanjima, veliki je problem koji egzisitira već dugo. Veći broj tužbi podnijet je protiv nezavisnih novinara i medija iako je kleveta dekriminalizovana još 2011. godine. Nosioci najviših državnih funkcija na taj način pokušavaju da finansijski uruše medijske kritičare vlasti. Zbog toga je samocenzura sve prisutnija.

Umjesto da relaksiraju atmosferu, državni zvaničnici su još više pojačali pritisak na medije, pa su se troje novinara ne tako davno našli iza rešetaka zbog navodnog širenja panike i uznemiravanja javnosti. Na taj način vlastodršci vrše direktnu cenzuru, ali i zastrašuju ostale novinare šaljući im poruku da paze kako će pisati i izvještavati jer mogu doživjeti istu sudbinu kao njihove kolege.

Ovogodišnji indeks medijskih sloboda Reportera bez granica (RSF) pokazuje da je Crna Gora nazadovala za jedno mjesto po pitanju medijskih sloboda i našla se daleko iza zemalja regiona.

U tužilaštvu godinama rade kadrovi koji nisu u stanju da pronađu nalogodavce i napadače na novinare i medije. Imenovanje novog rukovodstva RTCG bliskog vladajućim strukturama prekinulo je dašak slobode koji je ušao na kratko u ovu kuću i učinio da mnogi povjeruju da je moguća njegova transformacija u istinski javni servis.

Dok god postoje događaji u kojima se kao oštećeni pojavljuju novinari, mediji ili njihova imovina, to je signal da pitanje bezbjednosti i slobode novinara mora ostati u fokusu pažnje nadležnih organa.

Uprkos svemu, mediji u Crnoj Gori pokazali su izuzetno profesionalan odnos tokom pandemije korona virusa.

Uloga medija je naročito važna na planu promovisanja principa jednakosti, demokratičnosti i tolerancije, kao osnovnih vrijednosti savremenog svijeta. Oni su neophodan korektivni faktor svakog demokratskog društva, koji skreće pažnju javnosti na nedostatke i devijacije, podstiče promjene i traži odgovore na ključna pitanja koja su bitna za građane.

Socijalistička narodna partija želi da crnogorski mediji i novinari u narednom periodu budu mnogo zadovoljniji svojim statusom, relaksirani od pritisaka i slobodni da svoj posao rade na najbolji mogući način, a sve u cilju pravilnog informisanja javnosti. To je i jedna od temeljnih vrijednosti na kojima počiva EU, za čije poštovanje ćemo se i ubuduće zalagati.

Foto – ilustracija: RTV Budva

Категорије
СНП

Vlast prvo da krene od sebe

Za „Vijesti“ smo dali mišljenje o predlogu premijera Markovića da se smanje izdvajanja za političke stranke i da se usmjere na povećanje zarada u zdravstvu

SNP CG pita Demokratsku partiju socijalista koji su njeni stvarni prioriteti? Da li je to istinsko ozdravljenje Crne Gore i njena uspostava na principima solidarnosti, jednakosti i ravnopravnosti ili nastavak vaše pohare?

Koliko iskreno misle o medicinskim radnicima pokazali su nedavno kada su odbili da se predlog zakona o povećanju njihovih zarada uopšte uvrsti u dnevni red sjednice Skupštine Crne Gore.

Potrebno je podsjetiti na brojne afere DPS-a koje ih prate svih ovih godina, od „Snimka“, preko „Koverte“ do „Stanova“, kojima su kupovani glasovi i obezbjeđivani lojalni partijski funkcioneri. Kao što je bilo novca za stotine funkcionera, sigurno ga ima i za zdravstvene radnike.

Dakle, oporezivanje tajkuna, prestanak spašavanja propalih preduzeća koja samo gomilaju poreski dug, smanjivanje bezobrazno visokih plata poput one koju prima direktorica „Plantaža“, prestanak zloupotrebe državnih resursa u partijske i izborne svrhe, rasprodaja skupih automobila koji čine vozni park brojnih crnogorskih institucija, prestanak favorizovanja pojedinaca i kompanija bliskih vlasti, eliminisanje crnih fondova, su načini za obezbjeđenje povećanja zarada našim ljekarima i medicinskim sestrama koji su tako mnogo učinili za nas tokom trajanja pandemije.

Tek kada sve to bude urađeno, može se razgovarati i o drugim načinima za prikupljanje sredstava koja bi služila poboljšanju položaja zdravstvenih radnika.

Категорије
Друштво

Manastir Đurđevi Stupovi kao najznačajniji i najstariji

Manastir je za sjedište Budimljanske episkopije, kao jedne od sedam prvoosnovanih (četvrte po redu) episkopija, odredio Sveti Sava (prvi srpski arhiepiskop).

Među brojnim spomenicima kulture u Beranama, kao najznačajniji i najstariji koji je očuvan, izdvaja se pravoslavni manastir Đurđevi Stupovi, koji je 1212/1213. godine podigao Župan Prvoslav, sin velikog Župana Tihomira, sinovac Stevana Nemanje (Svetog Simeona Mirotočivog).

U ovoj zadužbini, na desnoj strani naosa, nalazi se grob ktitorov, nad kojim stoji zapis: „Župan Prvoslav, sin velikoga župana Tihomira, sinovac svetoga Simeona Nemanje i ktitor mesta segov“. Manastir je pri osnivanju autokefalne Srpske Pravoslavne Crkve 1219. godine, za sjedište Budimljanske episkopije, kao jedne od sedam prvoosnovanih (četvrte po redu) episkopija, odredio Sveti Sava (prvi srpski arhiepiskop).

Manastir je u jednom periodu bio i sjedište Budimljanske mitropolije, ali je smrću mitropolita Pajsija Kolašinovića (ili Kolašinca) 1653/1654. godine, kojeg su Osmanlije ubili na manastirskoj kapiji, mitropolija budimljanska ugašena i u tom statusu je ostala sve do crkvene obnove i osnivanja Eparhije budimljansko-nikšićke.

Manastir je, u prošlosti, pet puta rušen i obnavljan. Od 2001. godine do danas je sjedište budimljansko-nikšićke episkopije Srpske Pravoslavne Crkve i u njemu stoluje Episkop budimljansko-nikšićki, g. Joanikije (Mićović).

U ovom manastiru nastao je i prepis svetosavske Krmčije, koji je prepisao budimljanski episkop Teofil 1252. godine.

Fotografija: Ivangrad studio