Iz te kompanije su kazali da će pažljivo pratiti primjenu ponuđenih modela i uvažavati sugestije potrošača, te da će nakon određenog vremena eventualno praviti određene izmjene i dopune u cilju zadovoljenja potreba svih zainteresovanih strana
Primjena tarifnih modela prema kojima struja poskupljuje od 2,7 do 6
odsto odložena je do prvog juna, saopšteno je danas iz EPCG.
Od prvog juna, kao što je nedavno najavio premijer Marković, na računima neće biti naknada za obnovljive izvore 1.
„Predložemim tarifnim modelima i ukidanjem naknade OIE1 do 300kWh,
kumulativni efekat za budzet domaćinstva, biće umanjenje računa od 2,5
do 5,5 odsto za ovu količinu potrošnje. Za potrošače sa visinom računa
do 60 eura vrijednost računa će biti na istom nivou. Dakle, preko 80
odsto domaćinstava, čija potrošnja je do 600 kWh, imaće iste ili
umanjenje račune od 1. Juna. Samo 5 odsto potrošača, čiji računi iznose
oko 100 eura, novom korekcijom cijena u tarifnim modelima, plaćaće oko
jedan odsto više nego što to čine u skladu sa trenutnim cijenama“,
saopšteno je iz EPCG.
Kako su iz EPCG objasnili u slučaju da je domaćinstvo jedno od skoro
200 hiljada članova Zlatnog tima, uračunava se dodatni popust od 13
odsto a uključujući još 18 hiljada korisnika subvencije Ministarstva
rada i socijalnog staranja iz kategorije ranjivih kupaca. „činjenica je
da će većina domaćinstvava imati smanjenje budžetskog opterećenja
prilikom plaćanja računa za električnu energiju“.
„Kupci će moći jednom u toku kalendarske godine da izaberu tarifni
model, a informaciju o tome koji najviše odgovara njihovom načinu
potrošnje mogu da dobiju na šalterima lokalnog snabdijevanja ili
besplatnim pozivom na broj call centra, 19100. Uz to, na web portalu
EPCG već je postavljen kalkulator a domaćinstva će ubrzo dobiti i
ilustrativni flajer sa svim relevantnim informacijama za izbor modela.
Kupci koji su tokom aprila potpisali ugovor o izboru tarifnog modela
primjena istog stupiće na snagu od 1. juna“, saopšteno je iz EPCG.
Iz te kompanije su kazali da će pažljivo pratiti primjenu ponuđenih modela i uvažavati sugestije potrošača, te da će nakon određenog vremena eventualno praviti određene izmjene i dopune u cilju zadovoljenja potreba svih zainteresovanih strana.
Други круг фото акције „Најљепше слике града“ почиње данас и трајаће
до јуна. Фотографије са највише „лајкова“ биће представљене на
изложби, у оквиру које ће бити проглашени побједници и додијељене
награде.
Сви заинтересовани грађани се позивају да учествују у
другом кругу акције „Најљепше слике града“, слањем својих фотографија
града директно у инбокс на нашој Фејсбук страници или Инстаграм профилу.
Након
завршеног другог круга биће организована изложба на којој ће бити
представљене фотографије које су наши суграђани слали током трајања
акције. На истој ће бити проглашене побједничке и уручене новчане награде ауторима три фотографије са највећим бројем „лајкова“.
Подсјећамо,
на фотографијама могу бити приказане панораме, поједини дјелови Берана,
неки детаљи са градских улица, односно сваки садржај који показује
љепоту нашег града.
Све фотографије које задовољавају опште критеријуме квалитета и теме акције одмах ће бити објављиване на нашим званичним страницама, на друштвеним мрежама, док ће фотографије са највише „лајкова“ бити постављене на сајту Општине Беране.
„Желим да се извиним грађанима Берана у име локалне управе, прије свега због чињенице да све вријеме имају разумијевања и стрпљења за оштећења на свим оним саобраћајницама у граду, на којима су већ једном извођени и више пута пролонгирани радови, као и још једном да нагласим да је Општина инсистирала на томе да исти буду реализовани на најквалитетнији могући начин како би се проблеми грађана ријешили на дужи временски период“, казао је предсједник Шћекић након обиласка радова на санацији клизишта на Васовим водама и градским саобраћајницама са директором Управе јавних радова и додао да очекује да се у наредном периоду покрене питање одговорности.
Директор Управе јавних радова, др Решад Нухоџић са сарадницима, боравио је данас у радној посјети Беранама гдје се састао са предсједником општине Драгославом Шћекићем и његовим сарадницима. Посјета је организована са циљем да се укаже на проблеме који су се појавили на одређеним инфраструктурним пројектима који се реализују у нашој општини, а финансирају средствима из капиталног буџета државе.
Овом приликом, руководство Општине и представници Управе, у присуству надзора и извођача радова, обишли су неколико локација на којима су извођени радови у нашем граду, у претходном периоду. Ријеч је конкретно о санацији клизишта на Васовим водама и радовима који се извођени у наставку градске обилазнице до моста „Ника Стругар“, као и онима у улици Тодора Ђеда Војводића.
Предсједник Шћекић и директор Нухоџић, заједнички су констатовали након обиласка да извођачи радова нису испоштовали динамику која је била предвиђена тендером, као и квалитет радова који је требао бити постигнут.
Предсједнику је истакао да је квалитет изведених радова на поменутим локацијама показао одређене недостатке што је резултирало појављивањем нових проблема.
„Општина Беране очекује да се у наредном периоду постави питање одговорности како надзора и извођача радова са једне стране, тако и надлежних у Управи са друге стране, ако се испостави наравно да је и ту било одређених пропуста, што је и изнијето на састанку са садашњим директором, господином Нухоџићем“, подвукао је предсједник општине, изражавајући истовремено сигурност да ће се предузети све мјере како би се постојеће стање санирало на поменутим инфраструктурним пројектима.
Први човјек наше општине је истакао да је са директором Управе договорено да се одмах приступи рјешавању проблема тако што ће врло брзо бити формирана Комисија по одређеним објектима која ће имати задатак да утврди чињенично стање и прослиједи на даљи поступак надзору и извођачу радова.
„Очекујемо да ће се постојећа ситуација у најкраћем року поправити како би предстојећа љетња сезона била дочекана без оштећења и како би би грађани и гости са стране могли неометано да функционишу“, закључио је предсједник на крају и захвалио госту из Подгорице на данашњој конструктивној посјети.
Директор Управе јавних радова, др Решад Нухоџић је поновио да није задовољан динамиком и кавлитетом изведених радова и додао:
„У том смјеру договорили смо конкретне активности. Ових дана биће формирана Комисија која ће доћи и обићи поменута градилишта. У врло кратком року након добијања извјештаја предузећемо и конкретне кораке, а што је најважније да се подстојеће стање мора санирати и да се ништа не смије радити на штету квалитета“.
„Радови на том пројекту су у завршној фази. Ових дана би требало да се крене са пробним испитивањима и што је најбитније до краја године биће завршене све потребне активности како би пројекат предат на употребу“, казао је директор Нухоџић.
„Наравано асфалтираћемо онај дио саобраћајница у граду које се због радова на канализационој мрежи тренутно не могу неометано користити. У том дијелу, дугујемо велику захвалност грађанима Берана што су они ти који имају највише разумијевања због извођења истих, а који ће у крајњем, након завршетка пројекта имати највише користи“, рекао је он на крају.
Састанку су присуствовали потпредсједници општине Беране Раде Кљајић и Марко Лалевић, менаџер Општине Владимир Ђаковић, затим директор Агенције за изградњу и развој Миро Вешовић и његов помоћник Милош Раичевић, као и савјетник у Служби предсједника Дарко Стојановић.
NOVINARI U CRNOJ GORI NEMAJU DOVOLJNO SLOBODE DA NESMETANO RADE SVOJ POSAO
Danas je u hotelu Centre Ville, u Podgorici, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje, održana konferencija „Činjenice su važne“, na kojoj je razgovarano o stanju na medijskoj sceni Crne Gore.
Socijalistička narodna partija Crne Gore, koju su na konferenciji
predstavljale Slađana Kaluđerović, članica Glavnog odbora i Marija
Radinović iz Medijskog centra SNP CG, smatra da su novinari korektivni
faktor društva, ali da nemaju dovoljno slobode i prostora da nesmetano
rade svoj posao, te da kao društvo treba da učinimo sve da se ti uslovi
obezbijede.
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović kazao je ovom
prilikom da je crnogorska štampa najslobodnija u regionu, ali da je
potrebno definisati dokle seže pravo, a gdje počinje odgovornost za
izgovorenu riječ.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorica
CGO-a, saopštila je da je u medijskoj sferi prisutna regresija koju
karakterišu: tvrda i prikrivena (meka) cenzura, targetiranje medija,
politički pritisci oličeni u smjeni rukovodstva RTCG-a, kao i
nepoštovanje etičkih i profesionalnih standarda u medijskoj sferi.
Nikola Marković, zamjenik glavnog i odgovornog urednika „Dan“-a, rekao
je da napadi na novinare determinišu stanje sloboda u CG, te da je od
2004. godine do danas evidentirano 85 napada na novinare i imovinu
medija. Marković je ukazao na činjenicu da niko nikada nije ni novčano
kažnjen zbog neadekvatno sprovedenih istraga, kao i da zabrinjava
najavljena tužba predsjednika države protiv „Vijesti“.
Darko Šuković je ukazao na loš kvalitet novinarstva u Crnoj Gori i sveprisutnu neodgovornost za izgovorenu javnu riječ.
Vesna Rajković-Nenadić smatra da je NVO sektor preuzeo prostor koji je
medijima izmakao, te da se, umjesto o profesionalizmu, govori o podjeli
na provladine i opozicione medije. Goran Đurović, direktor Media
centra, kazao je da sudski sporovi iz ove oblasti traju predugo, kao i
da je prisutan drastičan pad povjerenja u Javni servis.
Elektroprivreda imala obavezu da uloži 11 miliona do 2014. godine po osnovu izgradnje HE “Piva”, a realizovala trećinu ugovorenih obaveza
Rok za završetak obaveza koje Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) ima
prema Opštini Plužine nastalih po osnovu izgradnje hodroelektrane (HE)
„Piva“ istekao je 2014. godine, a realizovano je svega trećinu
višemilionskih ugovorenih obaveza, koje su svojevremeno procijenjene na
oko 11 miliona eura.
To piše u informaciji o realizaciji obaveza EPCG prema Opštini u 2018. godini, koja se našla pred plužinske obdbornike.
„Kao i prethodnih godina rukovodstvo Opštine je tokom 2018. godine
više puta tražilo sastanak sa rukovodstvom EPCG kako bi se dogovorom
ubrzala realizacija ugovorenih obaveza. Zadnji sastanak je održan u junu
2017. godine. Izbjegavanjem sastanaka i prekidom komunikacije od strane
rukovodstva EPCG izvjesna je namjera odlaganja realizacije obaveza“,
piše u informaciji.
Neizvršene obaveze odnose se na gradnju gradske saobraćajnice za koju
je dio koji se tiče prve faze realizovan, kanalizacionu mrežu „iako je
izgradnja hitna zbog povezivanja na kolektor“, prečistač otpadnih voda,
uređenje prostora u naselju Plužine (pojedini projekti su u završnoj
fazi, a za druge je dogovoren obim i sadržaj). Tu su i projekat kampa,
sanacija klizišta na putu Plužine-Stabna, nabavka pokretnog drobiličnog
postrojenja.
Predstavnici Opštine i Elektroprivrede su u oktobru 2007. godine
definisali obaveze kompanije na sanaciji štete na infrastrukturi i
zemljištu nastale uticajem akumulacionog jezera, a ugovor je potpisan
2010. godine.
Zbog neispunjavanja obaveza iz potpisanog ugovora Opština Plužine se u februaru obratila premijeru Dušku Markovićuobavještavajući ga o obavezama koje elektroenergetska kompanija (ni)je ispunila, kao i ignorisanje njihovih zahtjeva da se sastanu i razgovaraju o nastavku ispunjenja nerealizovanih obaveza.
Na predlog predsjednika opštine Plužine Mijuška Bajagića, fizička lica koja imaju u vlasništvu nepokretnosti na seoskom području ove opštine, biće u ovoj godini oslobođena obaveze plaćanja poreza na nepokretnosti.
Ovaj predlog usvojen je juče na sjednici lokalnog parlamenta i
pozdravljen je od strane ne samo lokalnog stanovništva već, vjerujemo, i
svih građana Crne Gore.
Naime, kako je navedeno u obrazloženju
Odluke, oslobađanje od poreza je mjera podsticanja razvoja poljoprivrede
i stvaranje uslova za bolji život i zadržavanje stanovništva na seoskom
području.
Opština Plužine se već duži vremenski period suočava
sa problemom migracije stanovništva, koja je posebno izražena na seoskom
području. Uzroci ovakvog trenda su uglavnom vezani za značajne razlike u
nivou razvijenosti sela, nedovoljno razvijenu infrastrukturu,
ograničene prirodne resurse, nemogućnost zapošljavanja mladih i slično.
Kao posledica kontinuirane migracije stanovništva, sela su ostala bez
stalnih stanovnika ili u njima dominiraju staračka domaćinstava i
neiskorišćeni postojeći prirodni resursi.
Iz tih razloga, opština
Plužine je odlučila da donese ovakvu odluku u cilju podsticanja razvoja
poljoprivrede i ruralnog razvoja u cjelini kroz implementaciju
podsticajnih mjera na lokalnom nivou.
„Džemal Perović je uspio što niko dosad nije – da vas ujedini. Nadam se da će tako i ostati. Građanima su potrebne promjene“, kazala je jedna od učesnica protesta Milosava Radulović
Blokirajući saobraćaj na raskrsnici kod zgrade Crnogorskog telekoma u
Moskovskoj ulici, te uobičajenom protestnom šetnjom, u Podgorici je
danas održan 36. protest majki korisnica naknada za troje i više djece.
Tokom dvadesetominutog prekida saobraćaja, policija je preusmjeravala vozila da se kreću drugim ulicama, što jedino nije bilo moguće za autobus „četvorke“, čiji je vozač vožnju mogao da nastavi tek po završenoj blokadi.
Još jedno okupljanje korisnica naknada, podržali su predstavnici opozicije, među kojima Demokratski front (DF) Demokratska Crna Gora, Građanski pokret URA, Demos, Socijalistička narodna partija (SNP) i Radnička partija, kao i više članova i organizatori građanskog protesta „Odupri se – 97.000“, te organizatori protesta „Do slobode“, iza kojeg stoji Duško Knežević.
Protest majki i danas je podržala Ljupka Kovačević iz organizacije „Anima“.
U izdanju te NVO, nedavno je objavljena i knjiga „Glas sa pločnika“, u kojoj je dokumentovana borba majki sa troje i više djece protiv ukidanja ostvarenog prava u periodu od decembra, 2016. do maja prošle godine.
Donacija Komande američkih snaga za Evropu kroz program humanitarne pomoći koji sprovodi Kancelarija za odbrambenu saradnju pri Američkoj ambasadi u Podgorici, omogućila je da u Sutorini ove sedmice počne izgradnja Dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju.
Objekat koji će biti građen na opštinskom zemljištu, imaće 270 kvadrata,
a ukupna vrijednost projekta je 270.000 dolara. Kapacitet Dnevnog
centra u Sutorini biće za oko 20 korisnika što zadovoljava trenutne
potrebe grada.
Sekretarka za lokalnu upravu, Vesna Samardžić, koja je u
ime Opštine Herceg Novi koordinator za izgradnju Dnevnog centra, ističe
da su dobili sva odobrenja te da je u toku završetak revizije projekta
koji se morao prilagoditi sadašnjim uslovima.
Na ovakav način, stavljena je tačka na dugogodišnje pitanje, a zahvalnost za objekat koji se dobija na poklon je velika.
– Donator je nakon odobrenja projekta raspisao međunarodni tender za
izvođača, a posao je dobila jedna albanska firma. Opština ne dobija
direktno sredstva već je ugovorom predviđeno da donator direktno plaća
izvođača.Opremanje objekta će biti druga faza – objasnila je Samardžić i
izrazila očekivanje da će im u tom dijelu pomoći Ministarstvo rada i
socijalnog staranja.
Želja i planovi lokalne uprave su da nakon izgradnje u Sutorini
postojeći Dnevni centar transformišu tako da omoguće korišćenje i
osobama starijim od 27 godina.
– Smatram da bi to bio iskorak i da će unaprijediti ovaj segment rada. Nije ovo jeftin servis, godišnji izdaci za Opštinu su 130. 000 eura, možda će naredne godine biti i veći. Ipak sve što finansiramo je malo naspram onoga koliko ta djeca i mladi zaslužuju – istakla je Samardžić.
RIJEČ BIVŠEG DIREKTORA I GLAVNOG I ODGOVORNOG UREDNIKA RADIO BARA VASILIJA LALOŠEVIĆA POVODOM 40 GODINA OD OSNIVANJA OVOG MEDIJA
„Kada riječ podje jednom, ona se više ne zaustavlja, nego ide dalje i uz put raste i mijenja se..“ – govorio je naš nobelovac Andrić. Tako je riječ krenula iz Radio Bara, tog 17.aprila 1979.godine, i nije se , niti će se zaustaviti, sve dok postoji ovakva forma medija i informisanja. Kada sam završio studije žurnalistike, i odradio praksu u beogradskom Tanjugu, nisam ni slutio da će me radni i životni put, na duže vrijeme, dovesti u radio stanicu,koja je bila vjesnik novih medijskih trendova, hroničar našeg grada,ali i kuću koja je udjenula u svakog od nas,koji smo defilovali njenim etrom, čip ljubavi prema radio-novinarstvu i stil života, koji je bogom dan, odabranima iz ove branše. Govorilo se u to vrijeme, nama novinarima – početnicima, da je beogradska „Politika“, najbolja škola i čuvar tradicije i jezika u zemlji, i druga kućna adresa svih koji su tu radili. U njoj, kazivali su, saznajete da novinarstvo nije profesija, već način života, i da istina, čast i svijest nemaju radno vrijeme. Tokom svih godina boravka u našem radiju, sjećao sam se ove maksime,jer je to zaista bila,u pravom smislu te riječi, naša druga kuća. I kad smo se veselili, i kada smo tugovali. Nisam ni pretpostavio da ću ubrzo, u dva navrata, obavljati časnu dužnost, Direktora i Glavnog i odgovornog urednika Radio Bara. Iz ove, današnje perspektive, moje zadovoljstvo je jos veće, i uprkos nekim stvarima kojih se ne bi prisjećao, ponovo bih krenuo istim putem. U godini kada valja proslaviti jubilej za ponos- 40 godina našeg radija, treba se prisjetiti značajnih ljudi i dogadjaja , koji su obilježilii istorijat ovog medija, i krenuti na jedno dugo, ali prijatno , sentimentalno putovanje. Ovo putovanje unazad, sa osjećajem ponosa i sjete je potrebno i zbog toga, da bi mladjim barskim naraštajima koji dolaze, koji rade, ili će raditi u ovoj radio-stanici , pokazali da je u ovom gradu bivstvovala, vodila medijske bitke, sazrijevala , u ljudskom i profesionalnom smislu, sjajna novinarska družina. Radio Bar je stasavao i, prirodno, doživljavao razne mijene. Išao je stalno naprijed, ostvarivao 24-satni program, sa, u to vrijeme, angažovanom i avangardnomn muzikom. Emitujući aktuelne vijesti,iz opštine, republike, zemlje i svijeta, bio je jedna od prvih lokalnih radio stanica u onoj velikoj Jugoslaviji, koja je obezbijedila korisćenje kompletnog servisa renomirane jugoslovenske agencije Tanjug. Pobratimstvo sa , tada , najboljom lokalnom jugoslovenskom stanicom, beogradskim Studio_B“,govorilo je i o našoj vrijednosti, i potencijalima. U vremenima , kada je strukturom i profilom svojih programa, Radio Bar stekao respektabilno ime, i u susjednim opštinama, gdje se slušao preko srednjetalasnog predajnika, naišla su poznata društvena gibanja krajem osamdesetih godina prošlog vijeka. Tada je ova stanica doživjela sudbinu da čak bude i ugašena nekoliko dana, Edukativni, estetski i vaspitni uticaj Radio- Bara je bio od nemjerljivog doprinosa za razvoj grada,I u socioloskom i kulturološkom smislu. Kako se razvijao grad, tako je i uloga radija bila sve veća i značajnija. Sportski klubovi, kulturne manifestacije, primorski-mediteranski performansi, često su podržavani i kreirani, upravo u čuvenoj baraci, u Makedonskoj ulici. Od kamp- prikolice kod pošte, preko barake „Informativnog centra“, gdje su egzistirale, i štamparija i „Barske novine“, preko stare „Agave“, do sadašnje zgrade na centralnom bulevaru, predjen je težak, ali, častan i plemenit put. Od prvih bilježnica, starih pisaćih mašina-Olimpija“, agencijskih tikera, izraubovanih mikseta i magnetofona, klasičnih gramofonskih ploča, stiglo se do najnovijih računara, respektabilne tonske tehnike, CD-ova, kamera, portala, on-line izdanja. I u jednom, i u drugom slučaju, suština je bila ista. Posvećenost lijepoj riječi, dobroj muzici, razvoju grada, i prevashodno vaspitanju mladih ljudi. Bio je to Radio, koji se slušao i van granica naše opštine i republike. Pamtiće se prvi izvještaji i vijesti, sada pokojnih, Momčila Popovića i Božidara Miloševica, koji su ih , tog 17.aprila 1979.godine, samo dva dana nakon prirodne stihije, koja je opustošila crnogorsko primorje, napisali i pročitali, označavajući tako početak rada nove radio stanice. Upravo su ova dvojica novinarskih „vukova“ bili matica zbivanja i edukacije mladih barskih novinara, koji su se kasnije ovjenčali najprestižnijim esnafskim nagradama, i u Crnoj Gori ,i Jugoslaviji. Pamtiće se i prvi sportski prenosi na lokalnom nivou u Crnoj Gori, kada se popularizacijom sporta i fizičke kulture, pokušalo , mladima usaditi ljubav prema ovoj oblasti društvenohg života. Pamtiće se prvi noćni programi, Zoranove i Nocove „majstorije“, prve omladinske emisije“Uhvati ritam“, gdje sam imao to zadovoljstvo da budem drug i urednik fenomenalnoj grupi mladih ljudi, koji su danas uspješni biseri, rasuti po cijelom svijetu. Prvi izvještaji sa velikih medjunarodnih, sportskih manifestacija, kao što su bile Mediteranske igre. Pamtiće se to vrijeme, i po izvanrednim spikerima i tonskim tehničarima. Prvi muzički bendovi iz našeg grada, svoje pionirske snimke napravili su, upravo, u Radio-Baru. Nije bilo sportskog ili kulturnog poslenika sa prostora bivše Jugoslavije, koji nije gostovao u studiju barskog radija. Servisne informacije, turisticke aktivnosti, kulturna i sportska dešavanja, odzvanjale su Božovom, Zoranovom i Milanovom „Promenadom“ i „Suncobranom“, kultnim emisijama ove medijske kuće. Sadržaji emisija, „Maslinada“, „Tajmaut“, „Predponoćne avantura duha“, „Radio-most“ , „Govori-da bih te video“ i „Barska hronika“, su se prepričavali i slušali po barskim domovima, firmama i ugostiteljskim objektima. U ludim vremenima – „dogadjanja naroda“ i AB-revolucije, Radio je bio izuzetno slušan. Jednostavno rečeno, mogao si da Radio- Bar , simpatišeš ili ne, ali se bez njegovih „talasa “ nije moglo. Ima dogadjaja koji se za čovjeka vežu kao bolest, o njima se nerado govori, ali ne mogu da se zaborave. Jedan takav dogadjaj se zbio početkom maja 1989.godine. Reporteri barskog radija su bili prisutni na svim bitnijim društvenim-političkim dogadjanima, širom one velike i lijepe zemlje. Vršeni su direktni prenosi i „dogadjanja naroda“. Stizalo se i do Žute grede, Univerziteta CG, Skupštine CG. Na dan šale, 1.aprila, fingiran je lažni miting, ili „rat svjetova“ na barski način. Možda je i to doprinjelo da se dodje do žestoke konfrontacije sa tadašnjim gradskim rukovodstvom, i donešena je odluka koja je „uzdrmala“ medijsku Jugoslaviju. U 10.42 tog majskog jutra 1989. godine, tadašnji urednik radija je izgovorio: „Od ovog trenutka Radio-Bar prestaje sa radom“, uslijedila je odjavna špica, a zatim su srednji i ultra-kratki talasi ovog glasila utihnuli. I tako je radio , ne voljom svojih zaposlenih, postao svjetski poznat, jer je dopisnik Rojtera iz SFRJ, tu vijest odaslao cijelom svijetu. Jugoslovenske novine su bile pune tekstova o tom činu,a jedan duhovit, ostao je za vijek – vjekova, glasio je, „Ubiti pticu rugalicu“. Posle par dana, i pritiska šire javnosti, vraćen je radijski signal. Mudri ljudi bi kazali, „bilo- ne ponovilo se“, pa u ovim svečarskim vremenima, toliko o tome. I to ide u rok službe, i čini istoriju barskog žurnalizma. Život je išao dalje, a beočug po beočug zbivanja, kreirao je, nije neskromno reći, briljantne radijske epizode. Evergrin smo zavoljeli i zbog, pokojnog, legendarnog – Vlasta Bulatovića, a kontakt programe, zbog, izuzetno nadarenog, pokojnog Božidara Pavlovića. Iz te ruinirane barake, pune patine, izašli su, nešto kasnije, slobodno možemo reći, mnoga značajna imena crnogosrkog novinarstva, ali i kulture lijepe riječi. Izašli su , i postali ministri, poslanici, direktori novinskih kuća, ambasadori, književnici, predsjednici političkih partija, direktori izdavačkih kuća, šefovi propagandnih agencija i Tv -festivala. Imali su iza sebe adresu, kojoj su se mogli uvijek vraćati, a gdje su izučili pravu , i životnu i novinarsku školu. U ovom trenutku treba pomenuti i datum, 15. april 1981. godine, kada su se pojavile „Barske novine“. Vrlo kratko o njima. Bilo je dosta bogatih i čitanih brojeva. „Barske novine“su, to je sasvim jasno, bile svjedok vremena na prostoru opštine, i šire, a pisana riječ je jedna od najdragocjenijih ostavština za budućnost. Kolege Jovan Plamenac i, pokojni Momčilo Popović , Dajana Šorović , te ranije, Gordana Vujović, tome su dali značajni doprinos. Posle toliko godina, praveci neku vrstu radnog rezimea, a u kontekstu velikog jubileja našeg Radija, moramo se suočiti i sa ostvarenim, ili neostvarenim ambicijama i iluzijama. Uradili smo, čini nam se , ipak dobar posao, a nešto novo I bolje neka odrade budući žurnalisti. Biće im teže, nego nama, jer smo mi imali privilegiju da radimo u vremenu, kada je radio kao medij, bio izuzetno slušan i cijenjen. Prebirajući po sjećanjima i uspomenama, ne mogu, a da ne konstatujem -bila je to jedna sjajna družina. Nekih od njih , nažalost više nema. A tamo gore, gdje ćemo svi jednog dana stići, okupila se briljantna, rajska redakcija, koja smišlja nove poduhvate: Momo, Božo, Boško, Fićo, Vlasto, Dajana, Cica, Nela, dva Željka , Buco, Vesko, Rako, Danilo. Slava im. A mi, ostali, bilo da smo u radiju ili van njega, a ima nas puno, i drugi – dragi ljudi iz administracije, ma gdje bili – i ma što radili , sjećaćemo se sa sjetom lijepih i sretnih trenutaka, kada smo čistog srca i mladalačkog duha učestvovali u kreiranju istorije našeg grada. Srećno i mnogo uspjeha, radiju naše mladosti.
На 800-ту годишњицу оснивања Зетске епископије, вјерни народ Боке захтијева обнову манастира Светог Архангела Михаила на Михољској Превлаци
Потписивање петиције
коју је покренуо вјерни народ Боке которске за обнову манастира и
очување крстионице на Михољској Превлаци у четири бокељска града наишло
је данас на велики одзив грађана.
Потписи се скупљају на трговима у Тивту, Котору, Херцег Новом и Будви.
„На 800-ту годишњицу оснивања Зетске епископије, вјерни народ Боке
захтијева обнову манастира Светог Архангела Михаила на Михољској
Превлаци. Европска повеља о људским правима и слободама, као и сви
домаћи правни акти гарантују грађанима право на слободу исповиједања
вјере на њиховом историјском-култном мјесту“, истиче се у тексту
петиције која се потписује у Боки.
Петиција у Тивту се потписује на Тргу Магнолија од 9 до 12 и
на градској риви Пине од 14 до 19 часова, у Котору код каменог киоска од
9 до 19 часова, Херцег Новом на Тргу Николе Ђурковића од 9 до 19 часова
и у истом термину у Будви испред хотела Могрен.