Category: Култура

Simpozijum o Andriću: Nobelovac zadojen Njegošem

„Andrićeva sunčana strana“, naziv je trodnevnog simpozijuma koji je  u Institutu Igalo okupio učesnike iz 15 država. Odvija se u okviru projekta – Andrić u evropskom kontekstu, koji je započet 2007. godine na Institutu „Kalrl Franc“ u Gracu.

Profesor Branko Tošović, koji je pokretač projekta, kazao je da je Herceg Novi izabran zbog teme simpozijuma, jer je ovaj grad upravo blagom klimom i jedinstvenom svjetlošću privukao nobelovca.

Tema simpozijuma odabrana je zbog Andrićevog nedovršenog romana „Na sunčanoj strani“, a Herceg Novi je bio logičan izbor, kaže prof Tošović.

– Nimalo slučajno izabrali smo Herceg Novi, budući da je Andrić ovdje živio 4 godine, da je napravio kuću i boravio do 1968. godine, sve dok njegova supruga Milica nije izenada umrla, baš u toj kući. Zbog tih velikh emocija, nikad se više nije vratio u Herceg Novi – navodi on.

Trodnevni skup podijeljen je u tri tematska bloka. Prijavljeno čak 90 tema, koje će izlagati 58 autora iz 36 gradova.

– Prvi je nedovršeni roman “Na sunčanoj strani”, drugi je svjetlost, kao motiv u Andrićevom stvaralaštvu i treći je odnos Andrića prema Crnoj Gori, odnosno književnosti i piscima Crne Gore – objašnjava prof. Tošović.

Andrić se u Herceg Novom družio sa piscima, ali je pratio i cjelokupnu književnost u Crnoj Gori

– Često je odlazio u šetnje sa Mihajlom Lalićem. Kažu da su više ćutali nego što su razgovarali. Imao je jednu prepisku sa Miodragom Bulatovićem, koji mu se stalno javljao, gdje god bi se našao, ali Andrić je bio zadojen jednom ličnošću, a to je Njegoš – tvrdi Tošović.

Veliki broj učesnika koji su se rado odazvali pozivu govori da se interes za Andrićevo djelo ne smanjuje, te da veliki broj mladih istaživača proučava Andrića. Sljedeći simpozijum biće održan u Moskvi.

Opština Herceg Novi ušla je u projekat revitalizacije kuće Iva Andrića, vođena idejom da ona bude mjesto sjećanja dostojno velikog pisca i dobije međunarodni kulturni, obrazovni i turistički značaj, istakao je menadžer opštine Dragan Šimrak.

Najavio je da će kuća biti u potpunosti revitalizovana do kraja 2020. godine, uz, kako je kazao, puno poštovanje istorijata, autentičnog ambijenta i Andrićevog djela, kroz prekogranični projekat pod nazivom “Co Co Tour”.

Izvor: Radiojadran.com

Dječja nedjelja u Budvi

Narodna biblioteka Budve se održavanjem programa „Dječija prava” pridružila obilježavanju manifestacije Međunarodna nedjelja djeteta, koja se tradicionalno održava u prvoj sedmici oktobra. Cilj manifestacije je da se skrene pažnja javnosti na djecu i mlade, na njihove potrebe i prava u porodici, društvu i lokalnoj zajednici, na njihova prava da odrastaju u što boljim uslovima, na jednake šanse za razvoj i ostvarenje svih svojih potencijala.
U programu su svoje stavove i viđenja dječijih prava iznijeli učenici, polaznici radionica kreativnog pisanja koje se održavaju u Biblioteci, a koje vode profesorke Zorica Joksimović i Sanja Pantović. Djeca, mlađi polaznici radionice kreativnog pisanja su na balonima ispisivali želje, a stariji polaznici iznijeli su mišljenja o tome šta su njihova prava, šta obaveze, a šta su želje. Djeca su isticala svoja prava na slobodno mišljenje, kao i na grešku, ali i pravo drugih da slobodno misle i griješe.
O dječijim pravima, ali i o odnosu i razumijevanju prava i obaveza govorila je i psiholog Nada Božović, koja ističe da je odluka o dječjim pravima donijeta na osnovu činjenica da djeca zaslužuju poseban tretman u odnosu na odrasle i da zaista imaju posebne potrebe u odnosu na njih. Kako objašnjava Božović, to znači da je deci potrebna sigurnost, kako bi odrasli u snažne i zdrave ljude koji misle svojom glavom i koji otvoreno pričaju o svemu. No, Božović se osvrnula i na činjenicu da se mnogo priča o pravima djeteta, a jako malo o njihovim obavezama.
– Sama ideja o dječjim pravima je proizašla odatle da znajući da djeca imaju prava uče da i drugi imaju prava, a samim tim što drugi imaju prava, oni imaju obavezu da poštuju druge kao što žele i osjećaju da treba da se oni poštuju. Mislim da smo malo skliznu – ističe Božović. Zašto je to tako pored svih prava koja su im data, psiholog odgovara:
– To je i zato što je djeci data prevelika moć koju oni sami ne mogu da ponesu, ne znaju šta će sa njom – kaže Božović. Ona ističe da ljubav prema djetetu ne treba, i ne smije biti opravdanje za slabost roditelja u namjeri da postavi čvrste granice prema njemu jer upravo u tome leži kamen spoticanja u vaspitanju koje donosi loše rezultate. Jer, izostankom granica, djetetu direktno ugrožavamo i zanemarujemo pravo na sigurnost jer mu se daje moć koju ono ne može da ponese, a ono to zna i osjeća.
– U svojoj nemoći da se izbori sa prevelikom slobodom koja mu je data, nepodržano, dijete gubi bazični osjećaj povjerenja prema autoritetu i stiče osjećanje nesigurnosti u bazi svoje ličnosti, što je temelj za kasniju nadogradnju. Ako je temelj u razvoju ličnosti osjećanje straha i nesigurnosti, šta god da se na to nadogradi, neće biti dobro i stabilno. Bez postavljenih granica djeca gube oslonac. Kako se djeca odnose prema obavezama, šta pokazuju rezultati u obrazovnom sistemu, budući da su jedine obaveze današnjeg djeteta učenje, govorila je sociolog Zdenka Grbavčević, podsjećajući i da je Crna Gora ratifikovala Konvenciju o dječjim pravima i samim tim preuzela obaveze da poštuje sva dječija prava.

Izvor; Dan.co.me

KUL karavan u Bijelom Polju, cilj programa promovisanje mladih stvaralaca sa sjevera

U Centru za kulturu Bijelo Polje, otvorena je kolektivna izložba fotografija mladih sa sjevera Crne Gore u sklopu multimedijalnog programa KUL karavan.

U sklopu ovog multimedijalnog programa publika je čula mlade i talentovane učenice Škole za osnovno muzičko obrazovanje Bijelo Polje: pijaniste Adrijana Štulića i Lauru Miladinović, gitaristkinju Saru Kurgaš i violinistkinju Milicu Đurović. Nakon njih, publici su se svojim autorskim numerama predstavili hip hoperi: Miloš Maslovarić Prefix iz Bijelog Polja, Armin Murić Arko iz Rožaja, Nenad Tomović Stato iz Mojkovca. Pored njih, publika je imala priliku da čuje covere poznatih rock numera u izvođenju sjajne Olivere Bijelić i instrumentalnog sastava iz Mojkovca koji čine Petar Mihajlović (gitara) i Mladen Blažević (bubanj), kao i elektronsku grupu Lucky Strike iz Mojkovca koju čine Novak Braunović – Braun DJ i Petar Mihajlović.

Program je otvorila Lejla Džanković Skoko, direktorica Centra za kulturu Bijelo Polje, koja je istakla da je koncept KUL karavana veoma značajan za mlade i neafirmisane umjetnike  i izrazila veliko zadovoljstvo što se manifestacija organizuje u bjelopoljskoj ustanovi kulture.

Učesnici izložbe fotografija su: Hajro Begović, Adela Suljević, Bekir Lukač, Majda Mekić, Saša Jovanović i Asja Idrizović iz Bijelog Polja,  Samra Murić, Edin Hasanagić, Eldin Šaljić, Amina Dautović, Emir Kožar iz Rožaja, Vedran Vujisić i Martina Šćepanović iz Kolašina, , kao i Anastasija Odović iz Pljevalja i Ksenija Savović iz Berana. Bjelopoljska publika je imala priliku da vidi i likovne radove mladih iz JU Gimnazija “Miloje Dobrašinović” , koji su uz pomoć profesora likovne umjetnosti i slikara Mehmeda Meše Suljevića napravili školsku galeriju.

Majda Mekić, mlada fotografkinja i slikarka iz Bijelog Polja smatra da je “karavan veoma važan radi umrežavanja i afirmisanja mladih umjetnika sa sjevera Crne Gore, koji nemaju puno prilika da svoje umijeće predstave široj javnosti”.

Publici su prikazani kratki filmovi “Tunel”, “Mreža” i “Između krajnosti” koji se bave aktuelnim problemima  mladih, poput: nasilja, diskriminacije, otuđenja i zavisnosti od novih tehnologija, kao i pitanjima koja prate razvoj identiteta mladih ljudi. Scenario, režiju i glumu potpisuju polaznici Škole filma Super 8 iz Mojkovca. Filmovi su nastali u okviru projekta koji je sprovela NVO TNT u saradnji sa JUSMŠ „Vuksan Đukić“ iz Mojkovca.

KUL karavan nakon Rožaja, Kolašina i Bijelog Polja, posjetiće i Mojkovac, a cilj programa je da afirmiše i promoviše mlade stvaraoce sa sjevera Crne Gore. KUL karavan je projekat koji sprovodi Društvo sociologa Crne Gore pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta Crne Gore.

Izvor: FOSMedia.me

Sajam knjiga u Podgorici je mjesto odbrane slobodne misli u formi pisane riječi

U Podgorici je otvoren četvrti Internacionalni sajam knjiga, na kojem će se predstaviti 60 izlagača i više od 100 autora.

„Početak i razvoj ovakvih i sličnih manifestacija nije moguće razumjeti bez poznavanja društveno-istorijskog kulturnog i političkog konteksta trenutka u kome nastaju. S tim u vezi, želim posebno staći doprinos Sajma prezentaciji savremenog crnogorskog stvaralaštva, pritom imajući u vidu značaj funkcije jezika u procesu konstituisanja nacionalnog identiteta. Posebno me raduje što je u velikoj mjeri ovogodišnji sajam usmjeren na književnost za djecu i omladinu. Osim što mjereno umjetničkom vrijednošću i snagom poetskog i proznog izraza, ta vrsta književnog stvaralaštva ni po čemu ne zaostaje za drugim literarnim žanrovima, naša je društvena obaveza da vodeći računa kako o etičkom principu, tako i o estetskoj potrebi, afirmišemo značaj umjetnosti namijenjene upravo ovom uzrastu“, saopštio je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković na otvaranju.

„Kako je cilj Sajma afirmacija crnogorskog izdavačkog sektora i prezentacija savremenih inostranih stvaralaca crnogorskoj publici, želim da ova manifestacija postane zaštitni znak kulture Grada, kao mjesto susreta različitosti i mjesto odbrane slobodne misli u formi pisane riječi“, zaključio je Vuković, proglasivši Sajam otvorenim.

Izvor: FOSMedia.me

 

 

 

 

 

Sutomore uspješno preuzelo likovne susrete iz Bijelog Polja

„Stari most” sišao na more

U Sutomoru su počeli 14. Internacionalni likovni susreti „Stari most” koji će trajati do 5. oktobra, kada će zajedničkom izložbom u hotelu „Sato”, sa početkom u 19 časova biti sublimirani rezultati ove važne umjetničke manifestacije.
Slijedeći dobru tradiciju okupljanja likovnih umjetnika, i ove godine će Sutomore biti u znaku umjetnosti, jer će na koloniji učestvovati Milivoje Kovačević, Dražen Konatar, Maja Vemić, Hana Mirkov, Zoran Kruta, Vesna Sušić, Jelena Vušurović, Mišo Vemić, Nikica Raičević, Abaz Dizdarević, Ismet Hadžić, Zoran Obrenović, Ratko Odalović, Draško Dragaš, Dino Karailo, Nikola Simanić, Dušan Zidar i Igor Šuntić.
– Internacionalni likovni susreti „Stari most” su zavrijedili renome kroz prethodne sazive, jer na ovoj manifestaciji učestvuju najveća imena iz likovnog svijeta, pa je učešće na ovim susretima postalo reper za kvalitet u crnogorskom slikarstvu. Organizatori kažu da je cilj osnivanja ovakvih manifestacija razvoj likovnosti, okupljanje i podsticaj kreativnih ljudi iz oblasti likovnih umjetnosti, različitih interesovanja i profilacija, kako bi svoje impresije prema crnogorskom ambijentu, predjelima, ljudima, uopšte atmosferom transportovali u umjetnički iskaz.
– Menadžment hotela „Sato” sačuvao je ovu važnu manifestaciju od gašenja, jer je zadnje četiri godine preuzeo organizaciju od Bijelog Polja. Ovogodišnji susreti se održavaju u organizaciji hotela „Sato” u Sutomoru i NVO „Stari most”. Inače, ovi susreti okupljaju slikare različitih senzibiliteta. Zbog te raznolikosti izraza i samo to šarenilo jeste novi kvalitet. To je, u stvari, bogatstvo ovih susreta – ističu organizatori.
Učesnici ove manifestacije ističu da na ovakvim susretima umjetnici tjeraju sebe da se posvete svakom detalju. Tako i nastaju djela po kojima će se pamtiti Internacionalni likovni susreti „Stari most”.

Počeo 46. internacionalni simpozijum skulpture u Danilovgradu

Tradicionalni, 46. po redu Internacionalni sipmpozijum skulpture počeo je preksinoć u Danilovgradu. Čas da otvori jednu od najpoznatijih i najdugovječnijih likovnih manifestacija u Crnoj Gori, posevćenoh vajarstvu imao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović.
– Duže od četiri decenije Internacionalni simpozijum skulpture umjetnicima omogućava da svoj stvaralački proces ispitaju u ambijentu koji istovremeno jeste kreativna radionica i jedan osoben inspirativni prostor. Tokom tog perioda skulptori iz raznih krajeva svijeta unosili su svoj autorski pečat u mermeru, koji kao da je predodredio ovaj živopisni dio doline rijeke Zete za kreativni dijalog sa prirodom i kulturom, ostavljajući budućim generacijama njegove materijalne dokaze. I zaista, ova znakovita riznica kamenih skulptura, u kojoj možemo pratiti imaginativne i istraživačke puteve savremene skulptorske umjetnosti, jeste jedan od naših najimpresivnijih muzeja na otvorenom, čije bogatstvo nam pokazuje neiscrpne mogućnosti umjetničkog izraza u kamenu – naveo je ministar Bogradović.
On je istakao da na simboličkom nivou svaka kreacije u kamenu na prostoru Crne Gore može se posmatrati i kao svojevrsna interpretacija karaktera njenog prirodnog ambijenta, u kom kamen svojim intenzivnim prisustvom oblikuje i simboličku istrajnost ovog prostora.
– Isto tako, svi dosadašnji radovi na Simpozijumu predstavljaju i kreacije kojima se autentično i lokalno uvezuju u univerzalne naracije umjetnosti, što ove godine možemo vidjeti i u prezentaciji prošlogodišnjih učesnika Internacionalnog simpozijuma skulpture – dodao je on.
Bogdanović je naglaiso da je siguran da će ovogodišnju učesnici ostaviti upečatljiva skulptorska djela koja će pokazati kako iz nečega što predstavlja lokalnu osobenost, „kakav je ovaj naš mermer, nastaju forme iz kojih možemo čitati ona univerzalna značenja, prisutna u svakom vremenu i na svakom prostoru”.
Direktorica Umjetničke kolonije Vesna Jovović je saopštila da u okviru ovogodišnjeg Internacionalnog simpozijuma svoja djela u Danilovgradu stvaraju umjetnici Marina Stoponja iz Hrvatske i Zoran Grinberg iz Francuske.
Nakon svečanog otvaranja prikazan je kratki dokumentarni film, u kojem je predstavljen prošlogodišnji Simpozijum i njegovi učesnici. Internacionalni simpozijum skulpture realizuje Javna ustanova Umjentička kolonija uz podršku Ministarstva kulture i Opštine Danilovgrad.

Izvor: Dan.co.me

Najavljen oktobarski repertoar Kic „Budo Tomović”

Svi programi besplatni

Ustaljena praksa da se na konferenciji za novinare saopšti repertoar za naredni mjesec i ukratko sumiraju rezultati posjete prethodnog mjeseca, nije izostala ni ovaj put kada je u pitanju podgorički Kulturno – informativni centar „Budo Tomović”. Program ove ustanove u oktobru predstavili su Snežana Burzan, direktorka KIC-a i urednici filmskog i muzičkog programa, Maja Popović i Miodrag Popović, kao i Damir Murseljević, grafički dizajner i radijski voditelj koji je predstavio svoj projekat.
Kako je saopštila Burzan, tokom septembra KIC je priredio ili bio domaćin za čak 50 programa koje je vidjelo 10 hiljada posjetilaca. Burzan je dodala da će tu praksu nastaviti i tokom oktobra, u skladu sa budžetom koji im je opredijeljen. „I u oktobru ćemo nastaviti da afirmišemo različite umjetničke trendove i stvaralaštvo domaćih i međunarodnih umjetnika čime ćemo obogaćivati kulturnu ponudu Glavnog grada”, dodala je Burzan. Ona je najavila i program „Tradicija spaja”, koje folklorni ansambl KIC-a realizuje u saradnji sa partnerima iz NVO Kirjana i gostima iz ansambla Makedonija. Program će biti organizovan 11. oktobra, a ovom prilikom prvi put će u Podgorici biti održana revija crnogorskih i makedonskih nošnji. Burzan se osvrnula na još neke programe – predavanja, izložbe i koncerte koji će biti održani tokom oktobra. Najavila je i da će KIC POP Hor održati koncert u Danilovgradu 12. oktobra.
Urednica muzičkog programa KIC-a, Maja Popović svoje izlaganje je fokusirala na koncert pijanistkinje Vladane Perović, koji će biti održan 19. oktobra. Ova ne samo talentovana, već i nagrađivana pijanistkinja koncert će održati u okviru ciklusa „Mladi talenti”.
Urednik filmskog programa KIC-a Miodrag Popović najavio je sada već ustaljene programe – „Filmske dame” u sklopu kojeg će biti prikazana četiri filma Džejn Fonde, te programe posvećene češkoj i italijanskoj kinematografiji, a koji se realizuju u saradnji sa ambasadama tih zemalja.
Tokom vikenda, 6. i 7. oktobra, KIC će biti domaćin drugog Sajma audio uređaja, opreme i nosača zvuka – Podgorica 2018, najavio je Damir Murseljević, Zainteresovani će, navodi on imati priliku da vide izložbu omota nekadašnjih gramofosnkih ploča, gramofona, kasetofona, magnetofona, traka, kaseta… svega onog bez čega je nekad muzička industrija bila nezamisliva. Festival organizuju Boris Burić iz Gramofonskih ploča Podgorica i on zahvaljujući predusretljivosti

Izvor; Dan.co.me

Otvoreno 43. izdanje festivala „Mojkovačka filmska jesen”

U Mojkovcu je svečano otvoreno 43. izdanje festivala „Mojkovačka filmska jesen”, u organizaciji JU Centar za kulturu „Nenad Rakočević”. Na otvaranju su govorili ministar kulture Aleksandar Bogdanović, predsjednik Opštine Mojkovac Ranko Mišnić i glumac Vojin Ćetković. Festival je otvorio domaći film „Lijenština” reditelja Alekse Saše Radunovića.
Ministar Bogdanović je istakao da „Mojkovačka filmska jesen” pripada grupi najprepoznatljivijih umjetničkih manifestacija, čiji su programi strukturirani kao svojevrsni rezime kretanja u domaćoj i regionalnoj kinematografiji, čime se u njihovim najnovijim ostvarenjima detektuju aktuelni tematski krugovi.
– Bitno je da i ovogodišnja selekcija prati takav festivalski koncept, a on je ovoga puta fokusiran na ono što teorija određuje kao nisku mimezu, to jest – na teme i motive koji pripadaju zoni intimnog okruženja malog čovjeka, prije svega na neuralgije koje se pojavljuju u porodičnim okruženjima jedne prilično devastirane stvarnosti. Ovaj tematski pomak jeste ono što korespondira i sa aktuelnim dešavanjima u svjetskom filmu, pomalo zamorenom od velikih naracija, blokbastera, epske fantastike i kompjuterski integrisanih spektakala. Zato bismo mogli reći da nas ovogodišnji filmovi vraćaju čovjeku, čime se, i to bismo mogli reći, filmu vraća duša – kazao je ministar.
Predsjednik Opštine Mojkovac, Rajko Mišnić govoreći o značaju festivala saopštio je da danas filmovi predstavljaju veoma važnu umjetničku formu, moćan medij, izvor popularne zabave i edukacije. Oni su, takođe, značajan odraz kulture i vremenskog razdoblja u kojem su nastali. Tako, ne rijetko, svoje znanje u dobrom dijelu nekad crpimo upravo iz filmova, kroz saznanja i percepciju – jer kad stojimo ispred veličanstvenog bijelog platna, ustvari prisustvujemo rješavanju najvećih životnih zagonetki, rekao je Mišnić.
– Ovaj vid stvaralaštva zahtijeva strast, čiji proizvod predstavlja svojevrstan hir ili vapaj svog tvorca. Film kao univerzalan medij predstavlja odraz slobode mišljenja pretočen u životnu akciju – sa važnom porukom i poukom o životu – zaključio je Mišnić.
Festival je zvanično proglasio otvorenim glumac Vojin Ćetković, koji je istakao posebno zadovoljstvo što je u prilici da pozdravi publiku u Mojkovcu, na Festivalu čija dugogodišnja tradicija svjedoči o njegovom značaju, ne samo za Crnu Goru već i region.
Danas će na programu biti animirani film za djecu, a u večernjem terminu film „Žaba”, reditelja Elmira Jukića.
Tokom festivala biće prikazana sljedeća ostvarenja: „Zlogonje” reditelja Raška Miljkovića, „Mojkovački odisej“ reditelja dr Mirka Jakovljević, „Meso” reditelja Saše Hajdukovića, „Comic Sans” reditelja Nevia Marasovića.
U sklopu ovogodišnjeg programa biće održana promocija knjige akademskog slikara Naoda Zorića. Zavjesu na 43. Mojkovačku filmsku jesen spustiće „Granice kiše”, reditelja Nikole Mijovića i Vlastimira Sudara.
Festival se završava u subotu kada će biti uručene ovogodišnje nagrade.

Izvor; Dan.co.me

Nikšićko „Zahumlje” obilježava 120 godina postojanja

Najveće priznanje republičkog odbora SUBNOR-a i antifašista, spomen medalja pripala je nikšićkoj Javnoj ustanovi(JU) „Zahumlje”. Odlikovanje direktoru „Zahumlja” Voju Krivokapiću na koncertu hora te ustanove uručio je predsjednik SUBNOR-a Zuvdija Hodžić. Nikšićko „Zahumlje” ove godine nizom programa obilježava 120 godina postojanja i rada, što tu ustanovu čini najstarijom kulturno-umjetničkom institucijom na prostoru Balkana.
– Opštinska organizacija UBNOR-a i antifašista u Nikšiću, po opštem mišljenju naša najaktivnija, predložila je „Zahumlje“ za dodjelu spomen medalje, našeg najvećeg priznanja. „Zahumlje“ slavi rijedak jubilej, po kojem se oni prepoznaju, a nadam s da će tako biti i ubuduće – rekao je Hodžić u Nikšiću.
Spomen medalja SUBNOR-a dodjeljuje se za posebne zasluge u razvoju i unapređenju antifašizma u Crnoj Gori, a hor „Zahumlja” je prvi koji je na ovim prostorima na scenu vratio reportoar narodnooslobodilačkih i revolucionarnih pjesama. Sa tim reportoarom poslednjih nekoliko godina u Crnoj Gori održali su brojne koncerte, a jedan u nizu od tih održali su i prije dvije večeri u svom gradu čestitajući mu tako septembarske svečanosti u okviru kojih Nikšić obilježava Dan oslobođenja od okupatora. U hor, kojim rukovodi profesor Predrag Martinović, na velikoj sceni Nikšićkog pozorišta nastupio je i Narodni okrestar „Zahumlja” kao i njihov vokalni solista Mihailo Perošević.
– Ovim koncertom prosjećamo se onih koji su kroz krvavu istoriju Crne Gore svoje žovote dali na oltar slobode da bi mi danas pjevali u slobodi,o slobodi i o ljubavi. Tako se na najljepši način odužujemo i njima i svetoj zemlji koju gazimo, suncu slobode što nas grije – rekao je na večeri dramski umjetnik Miro Nikolić.
Kao pjevačko društvo „Zahumlje” je 1898. godine osnovala grupa entizijasta, a u godinama koje su prolazile u tu instituciju ugrađivalo se više od pet hiljada stvaralaca. Rad ustanove odvija se u više sekcija, a uz Mješoviti hor tu je dječiji i omladinski dramski studio, Folklorni ansambl, veliki i mali Narodni orkestar, zatim Zabavni orkestar, škole baleta, recitovanja i lijepog govora, te i Književni klub „Poenta poetika”.

Izvor: Dan.co.me

Zijah Sokolović u Nikšićkom pozorištu

„Zijah A. Sokolović u komediji „CABAres CABArei“, govori i igra sve moguće, majstorskom mimikom i potpunim vladanjem glasom vodi gledaoce od neukrotivog smijeha do ledene užasnosti, poigrava se osjećajima i mišljenjem publike do ivice izdržljivosti, dok igrajući prepliće dvije velike, za svakog značajne teme, ljubav i smrt“

Predstava “CABAres CABArei”, autorski projekat Zijaha A. Sokolovića, biće igrana večeras u Nikšićkom pozorištu, u 20 časova.

Ta „životna komedija“ kako ju je Sokolović nazvao, za 25 godina postprodukcijskog života imala je više od 1.350 izvođenja.

„Zijah A. Sokolović u komediji „CABAres CABArei“, govori i igra sve moguće, majstorskom mimikom i potpunim vladanjem glasom vodi gledaoce od neukrotivog smijeha do ledene užasnosti, poigrava se osjećajima i mišljenjem publike do ivice izdržljivosti, dok igrajući prepliće dvije velike, za svakog značajne teme, ljubav i smrt. Njegove mimične, tjelesne i govorne varijacije i mimikrijske vragolije na temu institucije, kao što su država i brak, smiješno karikiranje morala, međusobnih bračnih odnosa, političke banalnosti, svakodnevnih nebuloza i opominjanje na njih, da ljudi žive danas a ne sjutra – izazivajući „salve smijeha, višekratne spontane aplauze, pronicanje u suštinu ideja i na kraju iskrene i sasvim zaslužene ovacije očarane publike”, navode iz pozorišta.

Sokolović je, kako ističu, još jednom dokazao da “Glumac je…glumac…je glumac”, a život ništa više nego CABAres CABArei.

Predstava je segment Septembarskih dana 2018 i Nikšićke kulturne scene 2018.

Izvor: Vijesti.me