Category: Култура

„Četvrtkom u Baru“ od 29. oktobra: Počinje drugo izdanje Zimske scene „Barskog ljetopisa“

Drugo izdanje Zimske scene „Barskog ljetopisa“, ustanovljene prošle godine sa ciljem da se barska publika animira i tokom zimskih mjeseci, počinje 29. oktobra i trajaće do 11. aprila 2019. godine.

Nakon uspješno realizovane prve Zimske scene Festivala koja je pobrala pozitivne reakcije publike, priča o kulturi u gradu pod Rumijom se nastavlja uz težnju organizacionog tima „Barskog ljetopisa“ da se publici, u godišnjem kontinuitetu,  pruži prilika da prati kvalitetne  sadržaje iz sfere muzike, teatra, književnosti i likovne umjetnosti.

Ovogodišnja Zimska scena biće otvorena u ponedjeljak, 29. oktobra predstavom Kokana Mladenovića „Jami distrikt“ u produkciji „Bitef teatra“ i Centra za kulturu Tivat. Riječ je o komadu čije je igranje, usljed nepredviđenih okolnosti, otkazano dva puta u toku trajanja 31. „Barskog ljetopisa“ a za koji je vladalo veliko interesovanje publike pa vjerujemo da je ovo odličan izbor da započnemo novi segment Festivala koja će tokom narednih šest mjeseci animirati kulturno-umjetničku scenu grada.

Nakon otvaranja, programi drugog izdanja Zimske scene će se, slično prošlogodišnjoj praksi, održavati jednom sedmično po principu alternacije. Tako će, „Četvrtkom u Baru“, nastupati pozorišni ansambli iz zemlje i okruženja, internacionalni, regionalni i crnogorski muzičari, likovni umjetnici i literarni stvaraoci.

U koncipiranju programskog okvira ovogodišnje Zimske scene selektorski tim Festivala na čelu sa direktoricom Ksenijom Popović Ivanišević insistirao je na afirmaciji najviših umjetničkih standarda istovremeno podstičući alternativnije oblike stvaralaštva. Posebna pažnja usmjerena je ka mladim barskim i crnogorskim umjetnicima.

Kada je riječ o pozorišnom programu, selekcija Borisa Miškovića, poput prošlogodišnje, biće fokusirana ka predstavama manjeg obima, koje se igraju izvan standardnih pozorišnih prostora. Zahvaljujući takvom izboru ostajemo jedinstveni u odnosu na druge festivale nudeći publici intimniju teatarsku atmosferu.

Muzički program drugog izdanja Zimske scene će zadržati okvir ustanovljen za vrijeme 31. „Barskog ljetopisa“, pa ćemo tako biti u prilici da čujemo koncerte crnogorskih muzičara, u selekciji Aleksandre Vojvodić Jovović kao i koncerte muzičara regionalne/internacionalne scene koje će  nastaviti da selektuje maestro Bojan Sudjić. Zadržaćemo i novinu ustanovljenu prošle godine pa, pored klasične, njegovaćemo i džez muziku koja je, sudeći po reakcijama, naišla na izuzetno dobar prijem.

Sa druge strane, reagujući na informacije koje dobijamo od publike, tokom ovogodišnje Zimske scene redukovaćemo broj likovnih izložbi i književnih večeri, istovremeno insistirajući na visokom kvalitetu njihovih sadržaja, u selekcijama Anastazije Miranović i Miluna Lutovca.

Sve informacije o programima i aktuelnostima drugog izdanja Zimske scene Barskog ljetopisa publici će biti dostupne u medijima, na društvenim mrežama i posredstvom sajta www.barskiljetopis.me .

Izvor: FOSmedia.me

CNP na festivalu „Dani komedije” u Prilepu: „Urnebesna tragedija” u Kumanovu

Predstavom „Urnebesna tragedija” Crnogorsko narodno pozorište učestovuje na Internacionalnom festivalu „Dani komedije”, koji se održava po 21. put u Prilepu. Naše čitanje kultnog teksta Dušana Kovačevića, koje je režirao Veljko Mićunović, pred prilepskom publikom biće izvedeno sjutra uveče u 20‘časova, na sceni Centra za kulturu „Trajko Prokopjev”. Publici će se pokloniti Ana Vujošević, Mladen Nelević, Aleksandar Gavranić, Nada Vukčević, Branimir Popović, Branka Stanić, Meto Jovanovski, Mišo Obradović i Momo Pićurić.
Dramaturgiju potisuje Slobodan Obradović, scenografiju i kostimografiju Miodrag Tabački, izbor muzike Veljko Mićunović.
Pored CNP-a na festivalu učestvuju i Dramski teatar Skoplje, NUCK „J.H. Džinot” teatar Veles, NUCK „Aco Šopov” teatar Štip, Teatar komedije Skoplje, Produkcija GMP Beograd, Državni omladinski teatar Erevan, Makedonski narodni teatar Skoplje, Satirični teatar „Aleko Konstatinov” Sofija, Produkcija „Trag” Beograd, NUCK „Anton Pasnov” teatar Strumica, Albanski teatar Skoplje, Romski teatar „Ptici” i NUCK „Trajko Prokopjev”.
Naš naciponalni teatar je sa ovom predstavom učestvovao i osvajao nagrade na festivalima širom zemlje i regiona – Sterijinom pozorju, Danima satire „Fadil Hadžić” Zagreb, Gradu teatru, Međunarodnom festivalu glumca Nikšić, Jugoslovenskom pozorišnom festivalu Užice, HAPS-u, Festivalu komedije „Osmijeh Sarajeva”, a predstavio se publici i na gostovanjima u Tivtu, Šapcu i Novom Sadu.

Izvor: Dan.co.me

Zetski dom: Na narednom MIT-u dodjela nagrade “Balkanska carica”

MIT festival (Montenegro International Theatre), koji se održava u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju, u svom petom izdanju ovog proljeća dobija nove i važne karakteristike koje ga uzdižu na novi nivo.

Festival dobija svoj Statut, Umjetničko vijeće koje formira program festivala i koje će imenovati žiri, a biće dodijeljena i prva “Balkanska carica”, nagrada za najbolju predstavu, koja će se dodjeljivati u okviru jedne od omiljenih teatarskih smotri.

Umjetničko vijeće MIT festivala čine: Paolo Magelli- pozorišni reditelj; Gian Maria Cervo-dramski pisac; Dino Mustafić- pozorišni reditelj; Slobodan Milatović- pozorišni reditelj i Lidija Dedović- predsjednik Savjeta i umjetnički direktor Kraljevskog pozorišta.

Na prijedlog Umjetničkog vijeća u januaru biće imenovan žiri za dodjelu nagrade „Balkanska carica“, a njegov sastav biće poznat javnosti na proljeće 2019.

Izvor: FOSMedia.me

Savjetnik za kulturu u opštini Berane Zoran Jojić: SPOMEN KUĆA GAVRA VUKOVIĆA BIĆE VALORIZOVANA NA PRAVI NAČIN

Ove godine navršilo se devet decenija od smrti prvog crnogorskog diplomate, vojvode Gavra Vukovića, čija se Spomen-kuća nalazi u Beranama .
Savjetnik za kulturu u Opštini Zoran Jojić kaže da vjeruje da dolaze bolji dani i za kuću vojvode Gavra i za kulturu.
„Kuća je i zvanično pripojena Centru za kulturu, ali će raditi kao posebna organizaciona jedinica. Mislimo da smo na putu da adekvatnije valorizujemo ovaj vrijedni i lijepi prostor“.
Jojić je dodao da su potrebne male adaptacije i njeno preuređenje, što ne iziskuje „značajnija sredstva“.
„Nešto više novca će trebati za izgradnju ljetnje pozornice u bašti iza kuće. To je pravi prostor za održavanje kulturnih i drugih manifestacija pod vedrim nebom i to namjeravamo da uradimo. To je upravo onaj prostor gdje se po običaju otvaraju ljetnje diplomatske škole“.
Jojić je dodao da će u kući ubuduće biti i redakcija kulturnog i načnog časopisa „Tokovi“ i da se planira niz drugih dešavanja u cilju njene bolje valorizacije.
Ministarstvo inostranih poslova svojevremeno je ponudilo da finansira sve poslove i radnike, a da zauzvrat zdanje samo s vremena na vrijeme koristi kao rezidenciju – za sastanke na visokom nivou, ali da od toga nije bilo ništa.
Vojvoda Gavro je kuću u strogom centru Berana, kako se vjeruje, napravio u starosti. Ne postoji tačan podatak niti dokument koji govori precizno o tome kada je izgrađena, ali se pretpostavlja da bi to moglo biti između 1890. i 1900.
Prvi crnogorski diplomata navodno je uzeo kredit kod skopske Hipotekarne banke i po tom osnovu se prije Drugog svjetskog rata u njoj i nalazila filijala te banke.
Kuća je površine 250 kvadrata. Zidana je od kamena i, prema mišljenju stručnjaka, predstavlja jedini profani spomenik sa odlikama secesije u Gornjem Polimlju. Arhitekta je nepoznat. Kao Spomen-kuća rekonstruisana je krajem devedesetih godina prošlog vijeka, po projektu Slobodana Slovinića.
Država je prethodno odvojila značajna sredstva da se stambeno zbrinu socijalno ugrožene porodice koje su u njoj do tada stanovale. Sama gradnja, kako je saopštavano, koštala je oko 250.000 eura.
U aprilu 2001. svečano ju je otvorio tadašnji ministar inostranih poslova Branko Lukovac. Orkestri, specijalno dovedeni za tu priliku iz Podgorice, odsvirali su koju notu i otišli, a ne bi bilo teško na prstima ruke pobrojati značajne manifestacije koje su u njoj organizovane. Ne računajući likovne izložbe i druge manje skupove.
U prizemlju je u jednom dijelu galerija, a u drugom radna spomen-soba vojvode Gavra.
Tu su izložene neke autentične stvari iz tog vremena. Ministarstvo kulture je otkupilo sablju Gavrovog oca, vojvode Miljana Vukova, koja je našla mjesto u kući.
Spratni dio urađen je kao rezidencijalni prostor sa finom svečanom salom, kancelarijom, sanitarnim čvorom i kuhinjom. Vojvoda Gavro povukao se pred smrt u Berane i upravo u toj kući pisao je čuvene memoare. Kuća je danas simbol kraljevske porodice.
Kao relativno mlad grad, Berane u užem jezgru nema puno starih građevinskih zdanja.

Izvor: Vijesti.me

ODLAZAK DIVE Preminula Milena Dravić

Velika srpska glumica Milena Dravić preminula je noćas u Kliničko-bolničkom centru Bežanijska kosa u 79. godini, saznaje „Blic“ u Udruženju dramskih umetnika Srbije.

Milena se tamo nalazila na lečenju, poslednjih dana joj je bilo loše, lekari su sve pokušali, ali nije bilo spasa. Pre dve i po godine ostala je bez supruga Dragana Nikolića i od tada se borila sa bolešću. Ovog leta je boravila u Puli, Herceg Novom i na Paliću gde je promovisana monografija o njoj. Jedna je od najvećih glumica koje su Srbija i Jugoslavija imali.

Milena Dravić rođena je 5. oktobra 1940. u Beogradu.

Filmska, pozorišna i televizijska glumica, slovi za najveću divu na prostoru bivše Jugoslavije.

Odigrala je dvadeset pozorišnih uloga u predstavama raznih pozorišnih produkcija od kojih su mnoge višestruko nagrađivane a neke igrane i po više od petnaest godina, i po IMDb-u 159 filmskih iI TV rola.

Četiri i po decenije bila je u braku sa glumcem Draganom Nikolićem (1971 – 2016), od 1967. do 1969. sa rediteljem Vojislavom Kokanom Rakonjcem (1935-1969) I 1960/61 u kratkotrajnoj bračnoj zajednici sa rediteljem Mladomirom Purišom Đorđevićem.

Na ovim prostorima jedini je dobitnik glumačke nagrade na prestižnom Kanskom festivalu, koja joj je pripala za ulogu u filmu „Poseban Tretman“ Gorana Paskaljevića po scenariju Duška Kovačevića.

Dobitnik je niza najprestižnijih nagrada među kojima su “Zlatna ruža” na Festivalu u Veneciji, “Zlatna Haridba” na festival u Taormini , “Zlatni laćeno” u Avelinu, više Zlatnih I Srebrnih Arena na Pulskom festival, “Dobričin prsten”, “Pavle Vuisić”, “Statueta Joakim Vujić”, “Zlatni pečat” Jugoslovenske kinoteke, “Beogradski pobednik” i druge.

Među nagradama koje dodeljuju mediji izdvaja se priznanje “Večernjih Novosti” – “Glumica veka” (uz Miru Stupicu).

Diva našeg glumišta Milena Dravić (78) biće sahranjena u petak u Aleji velikana, pored supruga Dragana Nikolića. Pre poslednjeg ispraćaj dive biće održana komemoracija u Zvezdara teatru.

Izvor: Blic.rs

Simpozijum o Andriću: Nobelovac zadojen Njegošem

„Andrićeva sunčana strana“, naziv je trodnevnog simpozijuma koji je  u Institutu Igalo okupio učesnike iz 15 država. Odvija se u okviru projekta – Andrić u evropskom kontekstu, koji je započet 2007. godine na Institutu „Kalrl Franc“ u Gracu.

Profesor Branko Tošović, koji je pokretač projekta, kazao je da je Herceg Novi izabran zbog teme simpozijuma, jer je ovaj grad upravo blagom klimom i jedinstvenom svjetlošću privukao nobelovca.

Tema simpozijuma odabrana je zbog Andrićevog nedovršenog romana „Na sunčanoj strani“, a Herceg Novi je bio logičan izbor, kaže prof Tošović.

– Nimalo slučajno izabrali smo Herceg Novi, budući da je Andrić ovdje živio 4 godine, da je napravio kuću i boravio do 1968. godine, sve dok njegova supruga Milica nije izenada umrla, baš u toj kući. Zbog tih velikh emocija, nikad se više nije vratio u Herceg Novi – navodi on.

Trodnevni skup podijeljen je u tri tematska bloka. Prijavljeno čak 90 tema, koje će izlagati 58 autora iz 36 gradova.

– Prvi je nedovršeni roman “Na sunčanoj strani”, drugi je svjetlost, kao motiv u Andrićevom stvaralaštvu i treći je odnos Andrića prema Crnoj Gori, odnosno književnosti i piscima Crne Gore – objašnjava prof. Tošović.

Andrić se u Herceg Novom družio sa piscima, ali je pratio i cjelokupnu književnost u Crnoj Gori

– Često je odlazio u šetnje sa Mihajlom Lalićem. Kažu da su više ćutali nego što su razgovarali. Imao je jednu prepisku sa Miodragom Bulatovićem, koji mu se stalno javljao, gdje god bi se našao, ali Andrić je bio zadojen jednom ličnošću, a to je Njegoš – tvrdi Tošović.

Veliki broj učesnika koji su se rado odazvali pozivu govori da se interes za Andrićevo djelo ne smanjuje, te da veliki broj mladih istaživača proučava Andrića. Sljedeći simpozijum biće održan u Moskvi.

Opština Herceg Novi ušla je u projekat revitalizacije kuće Iva Andrića, vođena idejom da ona bude mjesto sjećanja dostojno velikog pisca i dobije međunarodni kulturni, obrazovni i turistički značaj, istakao je menadžer opštine Dragan Šimrak.

Najavio je da će kuća biti u potpunosti revitalizovana do kraja 2020. godine, uz, kako je kazao, puno poštovanje istorijata, autentičnog ambijenta i Andrićevog djela, kroz prekogranični projekat pod nazivom “Co Co Tour”.

Izvor: Radiojadran.com

Dječja nedjelja u Budvi

Narodna biblioteka Budve se održavanjem programa „Dječija prava” pridružila obilježavanju manifestacije Međunarodna nedjelja djeteta, koja se tradicionalno održava u prvoj sedmici oktobra. Cilj manifestacije je da se skrene pažnja javnosti na djecu i mlade, na njihove potrebe i prava u porodici, društvu i lokalnoj zajednici, na njihova prava da odrastaju u što boljim uslovima, na jednake šanse za razvoj i ostvarenje svih svojih potencijala.
U programu su svoje stavove i viđenja dječijih prava iznijeli učenici, polaznici radionica kreativnog pisanja koje se održavaju u Biblioteci, a koje vode profesorke Zorica Joksimović i Sanja Pantović. Djeca, mlađi polaznici radionice kreativnog pisanja su na balonima ispisivali želje, a stariji polaznici iznijeli su mišljenja o tome šta su njihova prava, šta obaveze, a šta su želje. Djeca su isticala svoja prava na slobodno mišljenje, kao i na grešku, ali i pravo drugih da slobodno misle i griješe.
O dječijim pravima, ali i o odnosu i razumijevanju prava i obaveza govorila je i psiholog Nada Božović, koja ističe da je odluka o dječjim pravima donijeta na osnovu činjenica da djeca zaslužuju poseban tretman u odnosu na odrasle i da zaista imaju posebne potrebe u odnosu na njih. Kako objašnjava Božović, to znači da je deci potrebna sigurnost, kako bi odrasli u snažne i zdrave ljude koji misle svojom glavom i koji otvoreno pričaju o svemu. No, Božović se osvrnula i na činjenicu da se mnogo priča o pravima djeteta, a jako malo o njihovim obavezama.
– Sama ideja o dječjim pravima je proizašla odatle da znajući da djeca imaju prava uče da i drugi imaju prava, a samim tim što drugi imaju prava, oni imaju obavezu da poštuju druge kao što žele i osjećaju da treba da se oni poštuju. Mislim da smo malo skliznu – ističe Božović. Zašto je to tako pored svih prava koja su im data, psiholog odgovara:
– To je i zato što je djeci data prevelika moć koju oni sami ne mogu da ponesu, ne znaju šta će sa njom – kaže Božović. Ona ističe da ljubav prema djetetu ne treba, i ne smije biti opravdanje za slabost roditelja u namjeri da postavi čvrste granice prema njemu jer upravo u tome leži kamen spoticanja u vaspitanju koje donosi loše rezultate. Jer, izostankom granica, djetetu direktno ugrožavamo i zanemarujemo pravo na sigurnost jer mu se daje moć koju ono ne može da ponese, a ono to zna i osjeća.
– U svojoj nemoći da se izbori sa prevelikom slobodom koja mu je data, nepodržano, dijete gubi bazični osjećaj povjerenja prema autoritetu i stiče osjećanje nesigurnosti u bazi svoje ličnosti, što je temelj za kasniju nadogradnju. Ako je temelj u razvoju ličnosti osjećanje straha i nesigurnosti, šta god da se na to nadogradi, neće biti dobro i stabilno. Bez postavljenih granica djeca gube oslonac. Kako se djeca odnose prema obavezama, šta pokazuju rezultati u obrazovnom sistemu, budući da su jedine obaveze današnjeg djeteta učenje, govorila je sociolog Zdenka Grbavčević, podsjećajući i da je Crna Gora ratifikovala Konvenciju o dječjim pravima i samim tim preuzela obaveze da poštuje sva dječija prava.

Izvor; Dan.co.me

KUL karavan u Bijelom Polju, cilj programa promovisanje mladih stvaralaca sa sjevera

U Centru za kulturu Bijelo Polje, otvorena je kolektivna izložba fotografija mladih sa sjevera Crne Gore u sklopu multimedijalnog programa KUL karavan.

U sklopu ovog multimedijalnog programa publika je čula mlade i talentovane učenice Škole za osnovno muzičko obrazovanje Bijelo Polje: pijaniste Adrijana Štulića i Lauru Miladinović, gitaristkinju Saru Kurgaš i violinistkinju Milicu Đurović. Nakon njih, publici su se svojim autorskim numerama predstavili hip hoperi: Miloš Maslovarić Prefix iz Bijelog Polja, Armin Murić Arko iz Rožaja, Nenad Tomović Stato iz Mojkovca. Pored njih, publika je imala priliku da čuje covere poznatih rock numera u izvođenju sjajne Olivere Bijelić i instrumentalnog sastava iz Mojkovca koji čine Petar Mihajlović (gitara) i Mladen Blažević (bubanj), kao i elektronsku grupu Lucky Strike iz Mojkovca koju čine Novak Braunović – Braun DJ i Petar Mihajlović.

Program je otvorila Lejla Džanković Skoko, direktorica Centra za kulturu Bijelo Polje, koja je istakla da je koncept KUL karavana veoma značajan za mlade i neafirmisane umjetnike  i izrazila veliko zadovoljstvo što se manifestacija organizuje u bjelopoljskoj ustanovi kulture.

Učesnici izložbe fotografija su: Hajro Begović, Adela Suljević, Bekir Lukač, Majda Mekić, Saša Jovanović i Asja Idrizović iz Bijelog Polja,  Samra Murić, Edin Hasanagić, Eldin Šaljić, Amina Dautović, Emir Kožar iz Rožaja, Vedran Vujisić i Martina Šćepanović iz Kolašina, , kao i Anastasija Odović iz Pljevalja i Ksenija Savović iz Berana. Bjelopoljska publika je imala priliku da vidi i likovne radove mladih iz JU Gimnazija “Miloje Dobrašinović” , koji su uz pomoć profesora likovne umjetnosti i slikara Mehmeda Meše Suljevića napravili školsku galeriju.

Majda Mekić, mlada fotografkinja i slikarka iz Bijelog Polja smatra da je “karavan veoma važan radi umrežavanja i afirmisanja mladih umjetnika sa sjevera Crne Gore, koji nemaju puno prilika da svoje umijeće predstave široj javnosti”.

Publici su prikazani kratki filmovi “Tunel”, “Mreža” i “Između krajnosti” koji se bave aktuelnim problemima  mladih, poput: nasilja, diskriminacije, otuđenja i zavisnosti od novih tehnologija, kao i pitanjima koja prate razvoj identiteta mladih ljudi. Scenario, režiju i glumu potpisuju polaznici Škole filma Super 8 iz Mojkovca. Filmovi su nastali u okviru projekta koji je sprovela NVO TNT u saradnji sa JUSMŠ „Vuksan Đukić“ iz Mojkovca.

KUL karavan nakon Rožaja, Kolašina i Bijelog Polja, posjetiće i Mojkovac, a cilj programa je da afirmiše i promoviše mlade stvaraoce sa sjevera Crne Gore. KUL karavan je projekat koji sprovodi Društvo sociologa Crne Gore pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta Crne Gore.

Izvor: FOSMedia.me

Sajam knjiga u Podgorici je mjesto odbrane slobodne misli u formi pisane riječi

U Podgorici je otvoren četvrti Internacionalni sajam knjiga, na kojem će se predstaviti 60 izlagača i više od 100 autora.

„Početak i razvoj ovakvih i sličnih manifestacija nije moguće razumjeti bez poznavanja društveno-istorijskog kulturnog i političkog konteksta trenutka u kome nastaju. S tim u vezi, želim posebno staći doprinos Sajma prezentaciji savremenog crnogorskog stvaralaštva, pritom imajući u vidu značaj funkcije jezika u procesu konstituisanja nacionalnog identiteta. Posebno me raduje što je u velikoj mjeri ovogodišnji sajam usmjeren na književnost za djecu i omladinu. Osim što mjereno umjetničkom vrijednošću i snagom poetskog i proznog izraza, ta vrsta književnog stvaralaštva ni po čemu ne zaostaje za drugim literarnim žanrovima, naša je društvena obaveza da vodeći računa kako o etičkom principu, tako i o estetskoj potrebi, afirmišemo značaj umjetnosti namijenjene upravo ovom uzrastu“, saopštio je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković na otvaranju.

„Kako je cilj Sajma afirmacija crnogorskog izdavačkog sektora i prezentacija savremenih inostranih stvaralaca crnogorskoj publici, želim da ova manifestacija postane zaštitni znak kulture Grada, kao mjesto susreta različitosti i mjesto odbrane slobodne misli u formi pisane riječi“, zaključio je Vuković, proglasivši Sajam otvorenim.

Izvor: FOSMedia.me

 

 

 

 

 

Sutomore uspješno preuzelo likovne susrete iz Bijelog Polja

„Stari most” sišao na more

U Sutomoru su počeli 14. Internacionalni likovni susreti „Stari most” koji će trajati do 5. oktobra, kada će zajedničkom izložbom u hotelu „Sato”, sa početkom u 19 časova biti sublimirani rezultati ove važne umjetničke manifestacije.
Slijedeći dobru tradiciju okupljanja likovnih umjetnika, i ove godine će Sutomore biti u znaku umjetnosti, jer će na koloniji učestvovati Milivoje Kovačević, Dražen Konatar, Maja Vemić, Hana Mirkov, Zoran Kruta, Vesna Sušić, Jelena Vušurović, Mišo Vemić, Nikica Raičević, Abaz Dizdarević, Ismet Hadžić, Zoran Obrenović, Ratko Odalović, Draško Dragaš, Dino Karailo, Nikola Simanić, Dušan Zidar i Igor Šuntić.
– Internacionalni likovni susreti „Stari most” su zavrijedili renome kroz prethodne sazive, jer na ovoj manifestaciji učestvuju najveća imena iz likovnog svijeta, pa je učešće na ovim susretima postalo reper za kvalitet u crnogorskom slikarstvu. Organizatori kažu da je cilj osnivanja ovakvih manifestacija razvoj likovnosti, okupljanje i podsticaj kreativnih ljudi iz oblasti likovnih umjetnosti, različitih interesovanja i profilacija, kako bi svoje impresije prema crnogorskom ambijentu, predjelima, ljudima, uopšte atmosferom transportovali u umjetnički iskaz.
– Menadžment hotela „Sato” sačuvao je ovu važnu manifestaciju od gašenja, jer je zadnje četiri godine preuzeo organizaciju od Bijelog Polja. Ovogodišnji susreti se održavaju u organizaciji hotela „Sato” u Sutomoru i NVO „Stari most”. Inače, ovi susreti okupljaju slikare različitih senzibiliteta. Zbog te raznolikosti izraza i samo to šarenilo jeste novi kvalitet. To je, u stvari, bogatstvo ovih susreta – ističu organizatori.
Učesnici ove manifestacije ističu da na ovakvim susretima umjetnici tjeraju sebe da se posvete svakom detalju. Tako i nastaju djela po kojima će se pamtiti Internacionalni likovni susreti „Stari most”.