Категорија: СНП

Mr Danijela Đurović, potpredsjednica SNP CG i poslanica u Skupštini Crne Gore

Pred novom i prvom demokratski izabranom Vladom Crne Gore će biti izuzetno zahtjevni zadaci na diskontinuitetu od dosadašnjih nedemokratskih i neprofesionalnih praksi, ali i u pravcu poštovanja osnovnih načela i principa koje zajednički baštinimo sa ostalim državama Evropske zajednice.

U svijetlu reformskih tendencija, uputno je razmatranje i svrsishodnosti i kompatibilnosti određenih sektora i ministarstava. Na to nas posebno opominje poslednji Izvještaj EK o napretku Crne Gore, s akcentom na poglavlje 27. Iako jedno od najzahtjevnijih poglavlja, ne samo za Crnu Goru, već i ukupno za sve dosadašnje članice EU, nedovoljno mu se posvećuje pažnja u našoj državi. Poslednji izvještaj je apostrofirao slab ili nikakav napredak u najkritičnijim segmentima kvaliteta voda, vazduha, upravljanja otpadom i zaštite prirode.

Crnogorski zakoni iz ovih oblasti se neprekidno mijenjaju već više od deceniju, bez adekvatnog
obezbjeđivanja njihove primjenjivosti, što dodatno uvodi zabunu i nemogućnost implementacije, posebno imajući u vidu komleksnost materije, kao i finansijske i logističke zahtjeve za njihovu primjenu. Ta lutanja u našim strateškim pravcima u očuvanju, zaštiti i unapređenju životne sredine, za državu koja je Ustavom definisana kao ekološka, rezultirala su nagomilanim problemima, ali i nastavkom loših praksi.

Imajući u vidu da se oblast ekologije tretira kroz Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a da su u njemu uključene vrlo konfliktne oblasti izgradnja i turizam, bez obzira na naziv, koji bi trebalo da bude zajednički imenitelj, u praksi imamo mnogo ozbljniju situaciju. U ministarstvu u kojem lijeva ruka ne komunicira sa desnom dešava se izdavanje dozvola za gradnju autoputa i ujedno nedovoljna briga i devastacija rijeke Tare, daju se odobrenja za minihidroelektrane, a elaborati za procjenu uticaja na životnu sredinu su zastarjeli ili pro-forma odrađeni bez istinskog udubljivanja u kompleksnost problema i uticaje.

U okviru istog ministarstva se vrši planiranje i nadzor nad morskim dobrom, ali i izdaju dozvole za izgradnju objekata na samoj obali, gdje umjesto šetališta niču vile. Ne smije se zaboraviti da jedan od sektora ovog ministarstva čine i građevinska i urbanistička inspekcija čiji rad je u mnogo čemu upitan jer su mnoge investicije završile prvo u medijima, a tek onda u inspekcijskim postupcima. Na čelu ovog minsitarstva je lično dosadašnji premijer poslije ostavke ranijeg ministra upravo zbog objelodanjenih afera.

Pred mandatarom, profesorom Krivokapićem, kao i novom Vladom veliki je zadatak u prekidanju neadekvatnih praksi koje su do sada rezultirale brojnim aferama u oblasti izgradnje objekata i zaštite životne sredine i inspekcija. U pogledu definisanja prioriteta nove Vlade, ali i njene strukture po resorima,

Socijalistička narodna partija Crne Gore upozorava da treba voditi računa o činjenici da je zaštita životne sredine i ustavno i principijelno opredjeljenje države, te da zaslužuje mnogo veću pažnju nego do sada.

Frapantni ekonomski podaci ovih dana uznemiravaju građane Crne Gore. Statistika Zavoda za zapošljavanja pokazuje da je na kraju septembra bilo 43.383 nezaposlenih, što je 0,7 odsto više nego u avgustu. Prošlog septembra bilo je 33.647 nezaposlenih, odnosno 9.736 (4,2 odsto) nezaposlenih manje nego ovog septembra.

Podaci MONSTAT-a još preciznije govore o kakvoj se ekonomskoj krizi radi. Naime, u periodu od marta do avgusta broj zaposlenih smanjen je za 15.097 lica, tj. od mjeseca marta broj zaposlenih je u stalnom padu.

Naročito je zabrinjavajuće to što je skoro cjelokupan broj ljudi koji su ostali bez posla u realnom sektoru. U tom smislu, u posebno teškoj situaciji našli su se zaposleni u malim i srednjim preduzećima, a veliki broj preduzetnika je čak ugasio svoje firme ili na određeno vrijeme zaustavio poslovanje. Bivša vlast nije imala sluha za teškoće u kojoj su se našli naši građani, pa su pomoć i subvencije u velikom broju slučajeva bile selektivne i netransparentne, a najveću dobit izvukli su oni preduzetnici koji inače imaju privilegovanu poziciju.

Dok ovako veliki broj ljudi ostaje bez posla, sa druge strane imamo masovno zapošljavanje u državnoj upravi, kao posledicu predizbornih obećanja koje su davali DPS i SD.

Koliko je ozbiljna situacija u našoj državi govori i najnoviji izvještaj Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju, u kojem se predviđa smanjenje crnogorske ekonomije za 12,4 odsto u 2021. godini, što je najdublja recesija u posljednjih nekoliko decenija. Svjetska banka konstatuje da je na slabljenje ekonomije u ovoj godini uticao pad u turizmu. Procjenjuje se i rast javnog duga na 93 odsto BDP-a ove godine, na 94 odsto naredne godine i pad na 90 odsto 2022. SB procjenjuje i da će se stopa siromaštva povećati na 20,4 odsto u ovoj godini.

Nova Vlada, odmah po formiranju, mora sačiniti jasan plan suočavanja sa nesvakidašnjom ekonomskom krizom koja je paralisala državu i zaustaviti dalji gubitak radnih mjesta. Pred nama je težak put. Izazova je mnogo, svijet se nalazi u najtežoj situaciji od Velike depresije 1929. godine.

Uprkos tome, moramo pokazati hrabrost, odlučnost i volju da radimo za dobro naših građana i učiniti sve da stopiramo ekonomski pad koji traje već duže vrijeme. Ono što smo dobili u nasleđe od DPS-a i njegovih partnera umnogome nam otežava situaciju, ali izgovora i opravdanja ne smije biti. Očekivanja građana su velika i moramo uraditi sve da ih opravdamo.

PREKINUTI SA PRAKSOM ZAPOŠLJAVANJA DPS KADRA I OTPUŠTANJA OPOZICIONIH GLASAČA IZ POŠTE CRNE GORE

🔳 Koliko je država bila pod kolonijalnom vlašću jedne partije i njenim aktivistima najbolje govori postizborni period u kojem se neskriveno vrši zloupotreba izborne volje građana.

Njihova spremnost da na demokratski način predaju vlast ogleda se kroz brojne aktivnosti. Jedna od njih je užurbano i nemoralno pražnjenje budžeta.

Logikom „spržene zemlje“ iza sebe ne samo da brišu tragove višedecenijskih nepočinstava, već tranziciju vlasti pokušavaju da pretvore u „nemoguću misiju“. Kako će to uticati na standard i uslove života građana u najtežem ekonomskom periodu koji nam predstoji u zadnjih 75 godina, najmanje je važno. Za svaku kolonijalnu vlast mnogo je važnije da sa okupiranih teritorija izađe sa što punijim „kovčezima opljačkanog blaga“. Zaboravljaju samo jedno, savremena tehnologija je informacije omogućila svima i na svakom mjestu. Nemoguće je izbrisati ko, kad, koliko i zašto daje, a ko uzima, kao što je nemoguće izbrisati tragove ko ih je, kada i gdje iznio.

Još uvijek vladajuća struktura ne odustaje od partijski dirigovanog zapošljavanja i popunjavanja nepopunjenih radnih mjesta u organima javne uprave i državnim kompanijama. Javni i interni oglasi za službenike u organima javne uprave objavljeni nakon izbora svjedoče namjeru pokušaja onemogućavanja nove vlasti da izvrši sveukupnu socijalnu, ekonomsku i moralnu reformu korupcijom ogrezlog društva.

Ministarstvo za ljudska prava, Ministarstvo kulture, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo odbrane i Uprava za inspekcijske poslove su primjeri klasične zloupotrebe prava i pravde. Raspisivanjem javnih konkursa i imenovanjem lica na mjesta generalnih direktora i pomoćnika direktora na period od pet godina bestidno krše sve principe demokratske tranzicije vlasti. Njihova zavisnost od vlasti i potreba samoodržanja je jača od činjenice da na ovaj način zloupotrebljavaju svoje biračko tijelo, dovodeći ga u egzistencijalnu neizvjesnost izazvanu vrlo brzim gubljenjem posla.

Kao odraz paničnog stanja u kojem se nalaze dosadašnji vlastodršci, brojni zaposleni suočavaju se sa političkim progonom u državnim kompanijama i kompanijama kolonijalne vlastele. Primjeri otpuštanja zaposlenih i njihovog prebacivanja na druga neadekvatna radna mjesta nisu ništa drugo do postizborni sindrom osvete političkim protivnicima. Brojni primjeri iz Pošte Crne Gore, 13. jula – Plantaže i drugih kompanija govori da se radi o osmišljenoj i dirigovanoj aktivnosti koja treba što duže da zadrži uticaj odlazeće vlasti u sredinama u kojima se vršila kontinuirana zloupotreba državnih resursa za potrebe kolonizatora.

Direktor Pošte Crne Gore Božo Vuksanović i njegov pomoćnik Zoran Magdelinić razriješili su veliki broj ljudi nakon izbora zbog sumnje da su glasali za opoziciju, a neke su poslali na niža radna mjesta. Pored toga, izraženo je zapošljavanje DPS kadra, od šalterskih radnika do poštara.

Strpljivost i vjera stečena tokom trideset godina okupatorske vlasti je narodnu volju učinila nesalomivom. Znaju građani da vrlo brzo tome dolazi kraj, pa im je svejedno.

OO SNP Nikšić

Ugostiteljska djelatnost je jedna od onih koja je tokom pandemije korona virusa, pretrpjela najviše gubitka, kako u prvom talasu tako i sada. Opravdano ili ne, prva je bila na udaru novih mjera NKT, za šta je primjer Nikšić.

Protest ugostitelja i zaposlenih nije naišao na razumijevanje i adekvatan odgovor, uprkos činjenici da ne tako mali broj zaposlenih obezbjeđuje egzistenciju svojim porodicama upravo baveći se poslom u okviru ugostiteljske djelatnosti. Ako je već nađen i prividan način za sprečavanje širenja korona virusa, zašto nije nađen način za adekvatnu pomoć zaposlenima u ugostiteljstvu?

Zaboravlja se činjenica da isti ti koji rade kao konobari, šankeri ili vlasnici ugostiteljskih objekata, imaju iste potrebe kao i oni zaposleni npr. u Opštini i drugim djelatnostima, da i oni moraju da se prehrane, obezbijede djeci knjige, obuku ih, plate dažbine i drugo.

Ako već nije bilo razumijevanja sa državnog nivoa, negdje se očekivala adekvatna pomoć sa lokalnog, bar po logici stvari jer budžetska sredstva predstavljaju sredstva svih građana i to je nešto što je naše a ne moje.

Iz budžeta Opštine Nikšić tj. narodnih sredstava, za 2019. godinu je izdvojeno 150.000 eura na troškove goriva. Poređenja radi, Opština Budva je za taj isti period utrošila 41.000 na troškove goriva a Tivat 33.000 eura. Lokalna vlast u Nikšiću očigledno voli komforno da raspolaže narodnim parama. Posebna stavka su i službena putovanja, komunikacione usluge, troškovi reprezentacije, za šta je u 2020. godini planirano izdvojiti skoro 300.000 eura.

Lokalna vlast, ne samo da voli komforno raspolagati narodnim novcem, već se i oglušiti na molbu građana čijim se novcem puni taj budžet. Polovina sredstava koja su u 2020. godini namijenjena samo na troškove goriva, telefona, službenih putovanja itd., bila bi dovoljna za vid pomoći zaposlenima u ugostiteljstvu.

Gdje ima volje ima i načina. Zato pozivamo lokalne vlasti da nađu način i zaposlenima u ugostiteljstvu obezbijede pomoć jer ako ima za gorivo, službena putovanja i telefone, mora imati i za hleb onih čijim se novcem puni budžet, jer taj budžet je naš a ne moj.

Izjava za javnost Vasilija Laloševića, funkcionera SNP CG

U Izvještaju Evropske komisije stoji nekoliko zabrinjavajućih ocjena koje mogu usporiti i zakočiti evropski put Crne Gore. Ton Izvještaja nije ohrabrujući, slažu se mnogi, ali promjenom vlasti u našoj zemlji stečena je prilika da država krene naprijed, i ukoliko se primijeni očigledna politička volja da se krene u obračun sa korupcijom, počnu rasvjetljavati razne afere, započeti stvarni proces ka nezavisnosti sudstva, ima nade za nas. Ono što posebno zabrinjava je ocjena da Crna Gora nije postigla napredak u pogledu slobode izražavanja.

Hapšenja i sudski postupci protiv urednika onlajn portala i građana zbog sadržaja koji su dijelili ili objavljivali tokom 2020. godine, nisu staroj vlasti služili na čast.

Crna Gora nema čime da se mnogo pohvali ni u pogledu rešavanja starih slučajeva napada na novinare, konstatovali su Evropljani.

Broj napada na medije i novinare poslednjih godina je bio u porastu, a zapaljive izjave, čija su meta bili novinari i njihove redakcije, su bile sve prisutnije.

EK je podijelila zabrinutost i oko uredničke nezavisnosti i profesionalnih standarda javnog emitera RTCG. Ipak, u sijenci ovog Izvještaja, možda je ovo još jedna prilika da se ukaže na nezadovoljavajući položaj novinarske branše u Crnoj Gori.

Stav SNP CG po ovom pitanju je odavno poznat. Sloboda medija je temelj demokratije, ali nema te slobode dok se u potpunosti ne razriješe brojni slučajevi napada na novinare i dok nalogodavce i ubice Duška Jovanovića ne stigne ruka pravde.

Put do istine u našoj državi nije lak. Međutim, to ne treba da obeshrabri naše poslenike javne riječi da budu i dalje značajan korektiv društvene zbilje.

Bivšu vlast kao da nije mnogo brinuo ni izvještaj „Reportera bez granica“ koji su Crnu Goru rangirali na izuzetno loše, ponižavajuće 104. mjesto. Moramo istaći, posebno zabrinjavajući tzv. ekonomski pritisak na nezavisne medije. Sa novom vlašću, i naporima medijske zajednice vrijeme je da se ovi nedostaci otklone, kako bi naš put ka Evropi bio brži i što kvalitetetniji i u interesu svih građana Crne Gore.

Predsjednik Socijalističke narodne partije Crne Gore Vladimir Joković juče je razgovarao sa Zdravkom Krivokapićem.

“Zajednički je još jednom konstatovano da su građani 30. avgusta dali glas promjenama i nekoj novoj, bogatijoj i evropskoj Crnoj Gori. U tom pravcu izražena je zajednička želja za postizanjem skorijeg dogovora oko formiranja nove vlade, kao i donošenjem najboljih kadrovskih rješenja, koji će odgovoriti izazovima ekonomskih i svakih drugih reformi”, saopšteno je iz SNP-a. Joković smatra da u vezi sa svim kadrovskim rješenjima treba da se dođe dogovorom prilikom prvog kruga zajedničkih pregovora.

Izvor: Vijesti

Izjava za javnost Božidara Rafailovića, člana OO SNP Budva

Prvi Zakon o morskom dobru donjela je još SR Crna Gora 1978. godine a važeći zakon je bio usvojen daleke 1992. godine. Sa sitnim izmjenama, važi i danas. Kako stoji u prvom članu ovog zakona, njime se uređuje upravljanje morskim dobrom, njegovo korišćenje, unapređenje i zaštita a te poslove trebalo je da obavlja formirano Javno preduzeće Morsko dobro i to na prostoru crnogorske obale, kako kaže Zakon,“pojas kopna ograničen linijom do koje dopiru najveći talasi u vrijeme najjačeg nevremena” !!!

Dakle formirano javno preduzeće (koje je sve samo ne dobro) preuzelo je ulogu kojoj, pokazaće vrijeme, nije doraslo, da upravlja opštim dobrom od velikog ekonomskog značaja kako bi u tranzicionim godinama našu bogatu obalu definisalo kao profitabilan resurs. Valorizacijom ogromnih resursa JP Morsko dobro je bilo dužno da koristi za zaštitu, uređenje, unapređenje priobalja, kao i za izgradnju infrastrukturnih objekata za potrebe morskog dobra. Ali kao svaki aparat bivšeg režima ovo javno preduzeće je od opšteg dobra pravilo dobro samo za podobne, zanemarivajući interese ostalih građana.

Brigu javnog preduzeća o građanima i njihovom dobru ogolila je pojava pandemije Covid-a. Iako je po svim procjenama turistička sezona podbacila za najmanje 80 posto, zakupcima kupališta stidljivo je nuđeno umanjenje od 50 posto uz predizborno obećanje da će se dodatno umanjiti zakupnine, do čega naravno nije došlo .

Golim okom je vidljivo da upravo u Budvi najmanje žaštite, očuvanja i unapređenja prostora djelovanja preduzeća iako je Budva po svim parametrima predvodnik turističke ponude Crne Gore. Ako se izuzme po koja kanta i klupa iz donacija, infrastrukturnih projekata u Budvi nije ni bilo. Gradskom lukom upravlja strana firma, a pristaništa u drugim mjestima budvanske opštine skoro da i ne postoje kao ni adekvatan sadržaj za poboljšanje turističke ponude.

Ako je Budva turistički, a ne politički predvodnik ponude Crne Gore, isti epitet možemo upotrebiti i za Rafailoviće.

Ovo preduzeće za zaštitu i očuvanje dozvolilo je postavljanje regionalnog vodovoda betoniranjem plaže na kojoj se godinama izliva kanalizacija. Jedna od najdužih i moglo bi biti najljepših promenada u Crnoj Gori šetalište do Budve, od zemljotresa nije pošteno ni očišćeno, a sa rasvjetom iz 80-tih godina i od teškog saobraćaja razvaljenim kockama, više liči na ratnu nego na šetačku zonu. Šetalište ne postoji ni u djelu koji vodi za plažu Kamenovo koje se koristi kao saobraćajnica i parking. U spust za čamce koji su mještani izgradili o svom trošku sredinom prošlog vjeka, nije uložen ni euro tako da je priča o lukobranu, uređenoj marini i pomenutom šetalištu još jedno je od obećanja koje se vadilo iz fioka uoči izbora.

Nepravda prema domicilnom stanovništu učinjena je pozivajući se na Zakon o morskom dobru iz 1992. godine i na Zakon o državnoj imovini iz 2009. godine, kada je država formalno oduzela imovinu stvarnim vlasnicima zemljišta na ostrvu Sv. Nikola. Bez rješenja o eksproprijaciji i isplate zakonom predviđene naknade za eksproprijaciju država je nezakonito uskratila svojinska prava stvarnim vlasnicima, i tako postala vlasnik a stvarni vlasnici korisnici. To je jedinstveni primjer u evropskom pravosuđu da se svojinsko-pravni režim na obali uređuje na osnovu zakona o morskom dobru a ne na osnovu prava svojine koje je garantovano Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Loši i zastarjeli zakoni i neispunjena obećanja došli su glave hobotnici DPS koja je decenijama živjela na revanšizmu i podjelama koje su sprovodili kroz politizovana javna preduzeća koje je između ostalih i JP Morsko Dobro. Njihove podjele bile su kamen koji je na dnu mora držao napredak i razvoj naše države. Vrijeme podobnih i nepodobnih je prošlo, a dolazi vrijeme kada će svako od nas morati u svojoj kući i u svom dvorištu da uradi najbolje što može. Nemamo prava a ni vremena za selektivni rad.

Decentralizacijom ovog preduzeća i vraćanjem nadležnosti opštinama, dobilo bi se na efikasnosti u rešavanju problema koji postoje u svim primorskim opštinama. Na greškama se uči, a mi ne bi smjeli da dozvolimo da razvoj bilo kog grada ponovo zavisi od političkih struja i preduzeća koja vode predizborne kampanje već isključivo od rada ljudi u tom gradu.

Dragan Vukić, poslanik SNP CG u Skupštini Crne Gore

Juče objavljeni izvještaj Evropske komisije zabrinjava i to smo u prethodnom periodu više puta govorili i ukazivali na probleme koje je stvorila odlazeća vladajuća elita. Kao što je poznato, ona nije imala iskrenu namjeru da Crnu Goru uvede u Evropsku uniju, već da je koristi kao pojas za spasavanje.

To su dokazali brojnim aferama u koje su upleteni najviši funkcioneri dosadašnje vlasti, a koje se pominju i u izvještaju koji je u Briselu predstavio komesar za proširenje Oliver Varhelji.

Evropska komisija je, kada je u pitanju izborni ambijent, jasno konstatovala institucionalnu prednost DPS-a na koju smo godinama unazad ukazivali, kao i činjenicu da je u medijima bila izražena jasna dominacija do skoro vladajuće stranke. Uprkos svemu tome, opozicija je uspjela da pobijedi i da vrati Crnu Goru na pravi put.

Jedna od problematičnih oblasti na koju je EK skrenula pažnju je sloboda izražavanja, za koju je konstatovan napredak u medijskom zakonodavstvu, ali su i potencirana hapšenja i postupci protiv urednika online portala i građana zbog sadržaja koje su dijelili na društvenim mrežama. Takođe, ponovljeno je da su i dalje neriješeni slučajevi ubistva Duška Jovanovića i ranjavanja Olivere Lakić.

EK je pomenula i duboku polarizaciju društva koja je nastala usljed usvajanja spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, te sve probleme koji su uslijedili nakon toga. Još jednom napominjemo da narod Crne Gore nije dozvolio da se ostvari brutalni naum otimanja crkvene imovine koji je imao DPS, a koji je zaustavljen samo zahvaljujući nevjerovatnoj hrabrosti i odlučnosti naših građana.

Nova vladajuća većina, čiji je dio i SNP CG, i te kako će voditi računa o pomenutim pitanjima, ali ćemo se snažno zalagati i za vladavinu prava, boriti se protiv organizovanog kriminala i korupcije, pokazujući time i građanima i Evropskoj uniji sposobnost institucija sistema koje mogu efikasno da sprovedu usvojene zakone, a i usklade ih sa pravnom tekovinom Evropske unije.

JOKOVIĆ: PRED NAMA SU TEŠKI ZADACI ALI I ISTORIJSKA ODGOVORNOST PREMA GRAĐANIMA

Predsjednik Socijalističke narodne partije Crne Gore Vladimir Joković danas je u Podgorici razgovarao sa profesorom Zdravkom Krivokapićem. Zajednički je još jednom konstatovano da su građani 30. avgusta dali glas promjenama i nekoj novoj, bogatijoj i evropskoj Crnoj Gori. U tom pravcu izražena je zajednička želja za postizanjem skorijeg dogovora oko formiranja nove Vlade, kao i donošenjem najboljih kadrovskih rješenja, koji će odgovoriti izazovima ekonomskih i svakih drugih reformi.Predsjednik Joković je istakao činjenicu da je SNP u kadrovskom i svakom drugom pogledu spremna da, zajedno sa ostalim konstituentima nove vlasti uspješno odgovori postavljenim zadacima, kao što je spremna da uspješnim vođenjem politike ujedini Crnu Goru, što je prijeko potrebno na evropskom putu usvajanja demokratskih načela i standarda. Takođe, predsjednik SNP smatra izuzetno svrsishodnim da se oko svih kadrovskih rješenja dođe dogovorom prilikom prvog kruga zajedničkih pregovora. Time ćemo dodatno poslati poruku odgovornosti i spremnosti da se što hitnije uhvatimo u koštac sa ogromnim problemima naslijeđenim od prethodne vlasti.Predsjednik Joković je najsrdačnije pozdravio napore Dritana Abazovića i URA-e na putu istrajnosti u borbi protiv režima DPS-a i pozdravio njihove najave podrške rješenjima vezanim za Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je duboko podijelio našu državu.Socijalistička narodna partija će nastaviti sa vođenjem konstruktivne politike, svjesni činjenice da su pred nama teški zadaci, ali i istorijska odgovornost pred građanima Crne Gore.