Месец: април 2020.

GLAVNI GRAD DA SE OZBILJNO POSVETI IZGRADNJI PUTEVA U PODGORICI

Iako je veliki broj saobraćajnica u Podgorici u poslednje vrijeme rekonstruisan, na mnogima su već vidljivi nedostaci.

Jedan od primjera je popravka na Bulevaru Josipa Broza i Cvijetne ulice na Starom aerodromu, izvršena prošle godine, iako je ta saobraćajnica dobila novi izgled tek pola godine prije toga. U nešto oko 700 metara puta uloženo je preko milion eura.

Nevjerovatno je da putni pravci koji bi trebalo da služe svrsi nekih 20 godina, budu podvrgnuti popravkama i krpljenju rupa godinu-dvije nakon asfaltiranja.

Stručnjaci kažu da se na novoizgrađenom kolovozu ne smije pojaviti veće oštećenje u periodu od dvije decenije, te da su uzroci za brzo propadanje saobraćajnica najčešće loš projekat i konstrukcija, loše napravljene saobraćajnice, loš nadzor ili loše održavanje. Prilikom izgradnje potrebno je obezbijediti kontinuiran nadzor, odnosno nadzorni organ mora svakog dana biti prisutan na gradilištu, kako bi se osiguralo da svaka faza projekta bude sprovedena po pravilima i propisima.

Obrazloženje Glavnog grada da su česte popravke i rekonstrukcije nužne zbog
frekventnosti saobraćaja na pojedinim putevima, usled čega dolazi do njihovog propadanja, ne možemo prihvatiti jer dobro obavljen posao sigurno ne zahtijeva toliko česte intervencije.

Odbor SNP Glavnog grada Podgorica, koji je i ranije ukazivao na ovaj problem, poziva upravu Glavnog grada da se savjesno i ozbiljno odnese prema pomenutom pitanju. Budžet Glavnog grada je dovoljno veliki da bi se projekti izgradnje saobraćajnica mogli sprovoditi uz poštovanje pravila struke, a nadamo se da je u interesu svih da imamo što manje ovako čestih popravki koje građanima remete svakodnevne aktivnosti i iziskuju dodatno trošenje njihovog novca.

Konačno, dužnost je Glavnog grada da osigura da Podgoričani imaju kvalitetne puteve, da ih dobiju po što povoljnijim uslovima, a ne da se jedan isti posao obavlja po nekoliko puta, kao i da garantuje bezbjednost svih učesnika u saobraćaju.

Stav potpredsjednice SNP CG i magistra ekologije i zaštite životne sredine Danijele Đurović povodom Dana planete Zemlje

Srećan nam Dan planete Zemlje!

Neprestani sukob između ekonomskog razvoja i očuvanja životne sredine nikada nisu bili aktuelniji. Dok nova evropska administracija promoviše sveobuhvatni Evropski Zeleni plan sa ciljem smanjenja negativnih emisija u svim oblastima, od ekonomije i industrije, preko mobilnosti do biološke raznolikosti i klime, sa glavnim ciljem nulte emisije gasova staklene bašte do 2050. godine, administracija najveće ekonomije svijeta, Sjedinjenih Američkih Država, povlači se iz prvog sporazuma o klimatskim promjenama donešenog u Parizu 2015. godine. U situaciji izazvanoj pandemijom korona virusa, obustavljanjem značajnih privrednih djelatnosti, posebno saobraćaja, pritiska usled bojazni o nedovoljnim količinama hrane i gubitkom posla velikog broja ljudi, za očekivati je još veće pritiske na životnu sredinu u narednom periodu sa ciljem oporavka ekonomija i povratka na status prije pandemije.

Sa druge strane, prizemljivanje hiljada aviona, značajnog smanjenja auto saobraćaja, kao i drastičnog umanjenja obima proizvodnje u takozvanim „prljavim tehnologijama“ usled pandemije, pokazali su jedno novo lice naše planete. Svakodnevno smo svjedoci da je nebo čistije, kao i rijeke i mora. Kanali Venecije su dobili novu boju, a divlje životnje se nesmetano kreću i vidljive su na mjestima koja su ranije bila okupirana ljudima. Priroda se budi i oporavlja, ali nažalost usled tragičnog razloga pandemije. Cijena sirove nafte je dostigla istorijski minimum, a emisije ugljenika nastale sagorijevanjem fosilnih goriva su na nivou 5% godišnjeg pada.

Iako su tragične posljedice drugačijeg načina života ljudi i ograničenja pozitivno uticali na ekologiju i klimu naše planete, naučnici upozoravaju da su i ove mjere nedovoljne u cilju dugoročnog umanjenja klimatskih promjena, što dodatno pojačava sliku problema u kojem se naša planeta nalazi. Izrazita potreba oporavka svjetskih ekonomija i vraćanje na status prije pandemije, nose sa sobom izazove koji mogu biti pogubni.

Ukoliko nismo spremni da promijenimo način razmišljanja i fokus stavimo na inovativne tehnologije i drugačiji pristup te otvaranje novih radnih mjesta u obnovljivim ekonomijama, oporavak ekologije i klime će biti kratkog daha.

U kontekstu mjera za oporavak ekonomije, Crna Gora mora biti posebno oprezna. Iako smo Ustavom deklarisani kao ekološka država, mnoge aktivnosti posebno u infrastrukturno-saobraćajnom i energetskom sektoru, imale su negativne posljedice po životnu sredinu naše države. Krajnje je vrijeme da se i naša država okrene održivom razvoju i pametno koristi svoje potencijale uz očuvanje biološke raznolikosti i prirodnih ljepota, za što svi moramo ponijeti dio odgovornosti.

Plate funkcionera visoke a običan čovjek ne može da preživi

Socijalistička narodna partija podsjeća da smo u samom startu krize predložili jednu od prvih mjera – ograničavanje zarada u javnom sektoru na jednu prosječnu platu. Mjera bi se primjenjivala u vrijeme trajanja krize, ili do kraja ove godine.

Dok se zarade najviših funkcionera naše države, premijera i ministra kreću do 3.000 eura, a zarade njihovih savjetnika, kojih je samo u kabinetu premijera 8, a u kabinetu šefa NKT Simovića 5, iznose od 1.500 do 2.200 eura, običan čovjek ne može da prehrani svoju porodicu.

Još jednom pozivamo da svi skupa podijelimo odgovornost, jer nas očekuje težak ekonomski period. Zato je prijeko potrebno da se sada pokaže posebna briga o najugroženijima. Država se mora okrenuti svojim građanima, da ne ostane sve kao do sada – pusta obećanja vladajuće strukture. Naši ljekari, medicinsko osoblje, svi oni koji su u prvim redovima ove borbe, kao i najveći broj naših građana, koji su pobjednici poštujući sve ono što se ovih mjeseci traži i zahtijeva od njih, zaslužuju da se novac od funkcionerskih umanjenih zarada usmjeri ka njima.

Pozivamo Vladu da pomogne hiljadama ugroženih porodica, ali još jednom apelujemo da se prestane sa partijskom kampanjom i podjelom pomoći po nekim drugim kriterijumima. Stotine hiljada eura svakodnevnih donacija ne smiju nikako da završe u partijskim aktivnostima DPS-a za predstojeće izbore.

Mada, od vlasti koja sebe poistovjećuje sa državom ne možemo skoro ništa očekivati. Ekonomske, zdravstvene i socijalne posljedice tek ćemo vidjeti i osjetiti, ali je već sad vidljivo da će teret ovog neredovnog stanja podnijeti radnici, penzioneri, nezaposleni, kao i ogroman broj onih koje je i prije ovoga, katastrofalna politika trenutne državne vlasti dovela na rub egzistencije.

SNP je na različite načine direktno pomogao građanima, počev od ekonomskih i socijalnih mjera u onim opštinama gdje vršimo vlast na lokalnom nivou, preko donacija naših partijskih funkcionera, odbornika narodnim kuhinjama. Takođe smo direktno pomagali našem najugroženijem stanovništvu. Za razliku od mnogih, mi ovakve stvari ne potenciramo na sva zvona, jer smatramo da nam je to ljudska, moralna obaveza i odgovornost u ovim teškim vremenima i trenucima.

Međunarodni dan planete Zemlje svijet, ali i Crna Gora dočekuju u nikad težoj situaciji. Za razliku od prethodnih godina kada je ovaj značajan datum obilježavan masovnim ekološkim akcijama u svijetu i u našoj zemlji, ove godine će sve to izostati jer bi svako okupljanje u doba globalne epidemije korona virusa predstavljalo preveliki rizik za dalje širenje zaraze.

Nesporna je činjenica da je naša planeta sve manje plava i zelena, te da je svijet suočen sa brzim nestankom i izumiranjem biljnih i životinjskih vrsta. Odsustvo brige, pažnje i odgovornosti su konstanta u našem ophođenju prema prirodi. Zaboravljajući da smo i sami dio prirode, ne razmišljajući zagađujemo vazduh i vodu koji su nam neophodni za život.

Crna Gora, koja je Ustavom definisana kao ekološka država, daleko je od zemlje koja svoje postojanje i budućnost temelji na održivom razvoju i očuvanju životne sredine. Prošlo je skoro godinu i po dana kako je naša država otvorila poglavlje 27 u procesu pregovora sa EU, a koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene. Tužno je, ali neophodno konstatovati da od tada u ovoj oblasti gotovo ništa nije urađeno.

O „brizi“ koju vlast posvećuje životnoj sredini najbolje govori podatak da u cijeloj državi postoje samo četiri gradska postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, i preko 300 divljih deponija.

Pitanje upravljanja vodama, koje zahtijeva ogromna ulaganja, nije ni počelo da se rješava. Naprotiv, situacija je dodatno pogoršana time što je Vlada odobrila niz projekata izgradnje malih hidroelektrana, koje na našim rijekama žele da grade biznismeni bliski aktuelnoj vlasti.

Naša Pljevlja su decenijama unazad među najzagađenijim gradovima Evrope, ali to ne izaziva zabrinutost kod nadležnih. Devastacija zaštićenih prostora izgradnjom infrastrukture, poput autoputa Bar-Boljare koji je rijeku Taru doveo do neprepoznatljivosti, zahtijeva sistemski odgovor nadležnih organa. Ulcinjska Solana je, zahvaljujući ogromnom pritisku
međunarodne zajednice, spašena od sprovođenja „genijalnih“ nauma potencijalnih investitora.

Bušenje Jadrana zbog eksploatacije nafte i gasa je nastavljeno iako su postojala ozbiljna upozorenja stručnjaka i javnosti o štetnosti takvog projekta. Barski gimnazijalci nisu uspjeli da sačuvaju decenijama stare čemprese koji su krasili okolinu njihove škole, a na udar vlasti došla je i Sinjajevina, koja je određena za gradnju poligona za potrebe Vojske Crne Gore.

SNP CG smatra da je pandemija korona virusa velika opomena da treba spašavati planetu dok još nije kasno jer je briga za dobrobit planete i za životnu sredinu, zapravo, briga za čovjeka, za zdravlje svih nas i budućih generacija.

Vrijeme je da nadležni organi počnu da se ponašaju u skladu sa činjenicom da je Crna Gora ekološka država i konačno shvate da je to, zapravo, sjajna šansa da se na svjetskom tržištu Crna Gora pozicionira kao prepoznatljiva, jedinstvena i vrijedna destinacija.

Socijalistička narodna partija Crne Gore smatra da tužioci treba da se uzdrže od određivanja pritvora građanima zbog kršenja mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, kako bi se izbjeglo da policijski pritvori postanu novi klasteri zaraze korona virusom.

Brojna hapšenja i zadržavanja građana Crne Gore zbog navodnog širenja panike i uznemiravanja javnosti putem objava na društvenim mrežama privukla su pažnju i evropskih instituacija. Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero pozvala je crnogorske vlasti da „pronađu balans između podržavanja slobode izražavanja i proporcionalnog postupanja, u pokušajima da se izbjegne širenje panike i dezinformacija za vreme pandemije korona virusa“.

SNP CG je mnogo puta ukazivala da je sloboda izražavanja osnovna vrijednost Evropske unije, o kojoj se posebno mora voditi računa u procesu pristupanja Crne Gore evropskoj porodici naroda. I ranije je crnogorska vlast dobijala slična upozorenja, ali evidentno je da pouku iz njih nije izvukla i da je nastavila sa istim postupanjem prema građanima. Posebno je revnosna bila u treniranju strogoće nad sveštenstvom Mitropolije crnogorsko-primorske.

O lošim uslovima u policijskim prostorijama za zadržavanje već su ranije izvijestili Savjet za građansku kontrolu rada policije, ali i advokati.

Iz tog razloga, bilo bi dobro kada bi se mjera zadržavanja do 72 sata zbog kršenja mjera NKT-a koristila samo u izuzetnim prilikama. To je potrebno iz razloga što je jasno da se u ovim slučajevima ne radi o teškim krivičnim djelima koja bi nužno iziskivala zadržavanje.

Još jedna otežavajuća okolnost je to što se, osim samih pritvorenih, u opasnosti od zaražavanja nalaze i oni koji dolaze u kontakt sa njima, prije svih policajci i advokati. Zbog toga, smatramo da bi mjeru zadržavanja trebalo koristiti samo kada je ona izuzetno potrebna.

Već smo ukazivali na to da je broj uhapšenih zbog kršenja mjera NKT-a čak tri puta veći od broja oboljelih, te da se ne smije dozvoliti da dva pritvorenika dijele isti krevet. Nerijetko se dešava da policajci ne stižu ni da pripreme prostorije za prijem novih osoba. Pogoršanje sitaucije nastupa vikendom, kada ne dolaze higijeničarke koje su za taj posao angažovane preko agencije koja je kroz posebne procedure izabrana na tenderu.

Čak je u Glavnom gradu, koji bi trebalo da ima najbolje pritvorske uslove, zabilježeno da u osam od deset jedinica nema osvjetljenja. O stanju u ostalim gradovima teško je i govoriti.

Poseban razlog zašto o zadržavanju u trajanju od 72 sata treba dobro razmisliti je to što se u većini slučajeva radi o mlađim ljudima koji često ne zadiru u težinu situacije i problema sa kojim se kao društvo suočavamo.

SNP CG očekuje da će propisane mjere uskoro biti ublažene, te da za ovim vidom represije više neće biti potrebe. Dok se to ne desi smatramo da, umjesto pritvaranjem, problematično ponašanje treba biti sankcionisano alternativnim kaznama, što će u ovim teškim trenucima relaksirati sistem, a i izbjeći će se rizik od širenja virusa.

BAHATOST VLASTI JE PREVRŠILA SVAKU MJERU

Socijalistička narodna partija je vjerovala da je izazov borbe sa korona virusom dovoljan da naša država zaboravi na političke i svake druge podjele, te da pozivi i apeli na jedinstvo, solidarnost, ljubav i praštanje podjednako važe za sve.

Nažalost, svjedoci smo da DPS-u ništa nije sveto, da im je i ova pandemija samo poslužila kao bič u rukama za nastavak agresivne politike i obračuna sa političkim neistomišljenicima i našom, crnogorsko-primorskom Mitropolijom.

Duboko smo vjerovali da je DPS hajdučija završena u osvit zore, usvajanjem nakaradnog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Smatrali smo da su stotine hiljada građana u dostojanstvenim litijama jasan signal da se prestane sa hajkom na našu Crkvu. Umjesto svega toga, svjedoci smo da i najveći hrišćanski praznik služi režimu za nastavak velikih i neoprostivih grešaka. Cvijeti, Vaskrs svuda i svakom dobronamjernom, vjerujećem građaninu u Crnoj Gori služe za širenje ljubavi, međuvjerske i nacionalne sloge. Svima, osim predstavnicima vlasti, koji su svoja djela pokazivali privođenjem najviših crkvenih vjerodostojnika, sveštenika, zatvaranjem hramova, dežuranjem policijskih snaga ispred manastira, i najnovijim privođenjima paroha na saslušanja zbog održavanja liturgija bez vjernika, iako su ispoštovane sve preporuke u vezi sa virusom.

Sa druge strane, nacionalni Javni servis, udarna pesnica režima, je do kraja ogolio svoju suštinu postojanja. Umjesto prenosa Vaskršnje liturgije, kako bi desetine i desetine hiljada vjernika mogle na taj način biti dio njih, “državni servis svih građana” nas je “osvježio” jutarnjim aerobikom, valjda da razmrda usnule funkcionere DPS-a, koji i ovo vanredno stanje koriste za svoje političke promocije i šetnju po Crnoj Gori.

SNP smatra da će ova i ovakva odnarođena vlast vrlo brzo u političku istoriju. Njihova bahatost je prevršila svaku mjeru, još jednom zaboravljajući da oni nisu i neće biti država Crna Gora.

I na samom kraju, još jednom pozivamo naše vjernike da praznik provedu u duhu njegovih poruka mira i tolerancije, u okviru svojih porodica, slušajući glas zdravstvene struke, glas svoje crkve i svog razuma. Ostanimo kod kuće, a kad pobijedimo virus na red će doći litije i neke nove pobjede, na dobro čitave Crne Gore i njenih građana.