VLADA PRED IZBORE IZBJEGLA RADIKALNE REZOVE
Predlog rebalansa budžeta je pokazao da Vlada nije spremna na radikalne
rezove i da teret ekonomske krize zbog pandemije koronavirusa
ravnomjerno raspodijeli. Uz to, predlaganje kriznog poreza za veće
plate, smanjenje plata, mnogo veći rezovi za diskrecione budžetske
potrošnje, usluga, materijala, transfera… uz čvršću poresku
disciplinu, ali i dodatno oporezovanje dobiti onih grana ekonomije koje
su ekstraprofitirale tokom pandemije ostavljeno je za neka druga
vremena.
To je za “Vijesti” kazao ekonomista i nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović povodom predloga rebalansa budžeta Vlade.
Za septembar su najavljeni parlamentarni izbori u Crnoj Gori.
“Predloženi rebalans, koji se nije mogao izbjeći, kontinuitet je načina
na koji se upravlja javnim finansijama u dužem vremenskom periodu.
Jasno je da Vlada, nekoliko mjeseci uoči izbora, nije spremna za
radikalnije rezove, niti želi da premnogo “uznemirava” potencijalne
birače, pa nema ni pokušaja da se teret krize iznese solidarno, sa
kakvom takvom pravednijom budžetskom preraspodjelom”, rekao je
Damjanović u izjavi “Vijestima”.
On je ocijenio da je moguć novi
postizborni, odnosno postsezonski rebalans, kada će biti mnogo toga
izvjesnije na političkom, ekonomskom i turističkom planu.
Prihodi će više da padnu
Vlada je u četvrtak utvrdila predlog rebalansa budžeta kojim su ukupni
prihodi projektovani na 1,704 milijarde eura, dok su rashodi planirani
na iznos od 2,04 milijarde. U odnosu na ovogodišnji prvobitni plan,
prihodi su niži za 350 miliona eura, a rashodi za 63,4 miliona eura.
Deficit budžeta je 336 miliona eura, dok se država zbog korona krize
dodatno zadužuje oko 500 miliona eura, od čega je dio već obezbijeđen,
umjesto planiranih 100 miliona.
Ukupna nedostajuća sredstva su
iznosila oko 878 miliona. Lani se država zadužila oko 500 miliona za
dugove koji pristižu ove godine.
Damjanović procjenjuje da je moguće da će izvorni prihodi pasti i više od 350 miliona, koliko je Vladina projekcija.
‘Ušteda budžeta’ kod auto-puta nije dobra vijest. To znači da će
projekat kasniti sa svim reperkusijama kašnjenja, ali i da će naredne
godine budžet biti opterećen dodatnim finansiranjem tog projekta, ističe
Damjanović
On je podsjetio je da je tokom rasprave u parlamentu
kod donošenja ovogodišnjeg budžeta ukazao da su očekivani prihodi od
koncesije za Aerdorome i projekta ekonomskog državljanstva
preambiciozni, a da se sada tokom pandemije pokazalo da ih uopšte neće
biti.
“Preraspodjela na račun planirane realizacije isplate novca
sa kapitalnog budžeta za projekat auto-puta, odnosno ‘ušteda budžeta’
kako nam se objašnjava nije dobra vijest. To znači da će projekat
kasniti sa svim reperkusijama kašnjenja, ali i da će naredne godine
budžet biti opterećen dodatnim finansiranjem tog projekta”, rekao je
Damjanović.
On je kazao da se stiče utisak da neke ni posljedice
pandemije nijesu uvjerile u strukturnu neodrživosti postojećeg
ekonomskog modela u kojem je potpuno prirodno da pojedine kompanije iz
oblasti finansija, energetike, građevinarstva ili trgovine prehrambenom
robom i ljekovima iskazuju desetine i stotine miliona eura neraspoređene
dobiti, a da hiljade malih preduzeća i preduzetnika posrće tokom
pandemije, nalazeći se na ivici opstanka dok je dio turističke privrede
pred gašenjem.
Sagovornik “Vijesti” smatra da rebalans ne može
donijeti neophodne promjene u ambijentu u kojem se Vlada i Centralna
banka prećutno ‘preganjaju’ sa dominantno stranim bankama oko neophodnog
garantnog fonda, a traži se od Investiciono-razvojnog fonda da preuzme
na sebe gotovo kompletnu ugroženu privredu.
Javni dug će porasti i
na kraju godine taj iznos će biti mnogo bliži 90 odsto BDP-a, nego 80
odsto, kako se nadaju u Vladi. To ukazuje da će nam narednih godina
prostor za lagodna zaduženja biti mnogo manji. Upućuje i na potrebu
snažne promjene postojeće poreske i ekonomske politike i konačnog
odustajanja od paradigme strane direktne investicije, turizam, nelegalne
aktivnosti krijumčarenja narkotika i cigareta “koja je stvorila najveće
socijalne razlike u državi”, poručio je Damjanović.
“Vijesti” su
kontaktirale više predstavnika poslaničkih klubova iz vlasti i
opozicije i profesora Ekonomskog fakulteta, ali oni nijesu bili spremni
da juče analiziraju objavljene detalje predlog izmjena budžeta, uz
obrazloženje da ne stižu ili da im treba vrijeme da se upoznaju sa
materijalom. Predlog rebalansa do zaključenja ovog broja nije objavljen
na sajtu Vlade.
Damjanović je kazao da mjere podrške privredi
moraju biti brže, efikasnije i preciznije, kao i da se mnogo kasni sa
trećim paketom.
Drugi paket je usvojen 24. aprila i najvažnije u
njemu su državne subvencije vezane za minimalne plate za april i maj.
Vlada još nije usvojila treći paket podrške privredi, a koordinator
pripreme je vicepremijer Milutin Simović.
“Kašnjenje mnogo košta,
jer se nepovratno jedan dio privrede gasi, gase se i radna mjesta,
stalnog ili sezonskog karaktera, pa će oporavak biti brži i skuplji.
Činjenica da donacije čine svega 10 odsto neophodne spoljne finasijske
podrške govori da su države regiona prepuštene sebi u pokušaju
pronalaženja neophodnog novca, pa nam sada naknadna pamet nije mnogo od
pomoći. Ne tako davno smo odbijali pomisao aranžmana sa Međunarodnim
monetarnim fondom koji nudu jeftiniji novac, a sada nam je dobra i Banka
Savjeta Evrope sa potencijalno 70 miliona eura podrške”, rekao je
Damjanović.
Iz Svjetske banke su upozorili da bi mjere
finansijskog sektora za pružanje podrške ekonomijama Zapadnog Balkana
trebalo da budu široko zasnovane, transparentne i brze, uz vođenje
računa o finansijskoj stabilnosti.
Izvor: Vijesti