Категорије
Култура

Sutomore uspješno preuzelo likovne susrete iz Bijelog Polja

„Stari most” sišao na more

U Sutomoru su počeli 14. Internacionalni likovni susreti „Stari most” koji će trajati do 5. oktobra, kada će zajedničkom izložbom u hotelu „Sato”, sa početkom u 19 časova biti sublimirani rezultati ove važne umjetničke manifestacije.
Slijedeći dobru tradiciju okupljanja likovnih umjetnika, i ove godine će Sutomore biti u znaku umjetnosti, jer će na koloniji učestvovati Milivoje Kovačević, Dražen Konatar, Maja Vemić, Hana Mirkov, Zoran Kruta, Vesna Sušić, Jelena Vušurović, Mišo Vemić, Nikica Raičević, Abaz Dizdarević, Ismet Hadžić, Zoran Obrenović, Ratko Odalović, Draško Dragaš, Dino Karailo, Nikola Simanić, Dušan Zidar i Igor Šuntić.
– Internacionalni likovni susreti „Stari most” su zavrijedili renome kroz prethodne sazive, jer na ovoj manifestaciji učestvuju najveća imena iz likovnog svijeta, pa je učešće na ovim susretima postalo reper za kvalitet u crnogorskom slikarstvu. Organizatori kažu da je cilj osnivanja ovakvih manifestacija razvoj likovnosti, okupljanje i podsticaj kreativnih ljudi iz oblasti likovnih umjetnosti, različitih interesovanja i profilacija, kako bi svoje impresije prema crnogorskom ambijentu, predjelima, ljudima, uopšte atmosferom transportovali u umjetnički iskaz.
– Menadžment hotela „Sato” sačuvao je ovu važnu manifestaciju od gašenja, jer je zadnje četiri godine preuzeo organizaciju od Bijelog Polja. Ovogodišnji susreti se održavaju u organizaciji hotela „Sato” u Sutomoru i NVO „Stari most”. Inače, ovi susreti okupljaju slikare različitih senzibiliteta. Zbog te raznolikosti izraza i samo to šarenilo jeste novi kvalitet. To je, u stvari, bogatstvo ovih susreta – ističu organizatori.
Učesnici ove manifestacije ističu da na ovakvim susretima umjetnici tjeraju sebe da se posvete svakom detalju. Tako i nastaju djela po kojima će se pamtiti Internacionalni likovni susreti „Stari most”.

Категорије
Друштво

Direktor zavoda za školstvo krši ustav

Povodom izjave direktora Zavoda za školstvo Rešada Sijarića, koji je rekao da u jednoj skoli u Bijelom Polju među učenicima ima više od 70 odsto bošnjačke djece, a da su nastavnici iz „one druge strukture“, Socijalistička narodna partija ovim putem poziva na odgovornost gospodina Sijarića zbog ovako grubih kvalifikacija i prebrojavanja po nacionalnom osnovu.
U Ustavu piše da je Crna Gora demokratska, građanska i država vladavine prava. Koliko je demokratski i građanski na ovaj način govoriti o djeci i nastavnicima u školama, pitanje je za resorno ministarstvo i čelne ljude ove vlasti.
Smatramo da je ovo neodgovoran potez gospodina Sijarića i da se ne može pravdati statističkom nepreciznošću, već mora da objasni motive i cilj ovakvih stavova koje je iznio.
Posebno nas iznenađuje što gospodin Sijarić kao primjer uzima grad Bijelo Polje, koji je danas centar različitosti, što treba da služi na ponos svima nama. Na taj način dijeliti Bjelopoljce je u najmanju ruku neprihvatljivo. Gospodina Sijarića pitamo da li je ovo politika Bošnjačke stranke kojoj pripada i da li i ostali funkcioneri te stranke imaju slično razmišljanje?
SNP kao građanska partija, koja njeguje duh suživota svih nacija i vjera, oštro osudjuje ovakvo ponašanje predstavnika državne uprave i traži reakciju Zaštitnika ljudskih prava, koji bi mogao da ukaže na kršenje Ustava i diskriminaciju od strane čelnog čovjeka Zavoda za školstvo.

Категорије
Друштво

Portparol SNP CG Miloš Rajković o stanju na Sjeveru: Sjever zaslužuje više i bolje

Zbog ogromnog prirodnog bogatstva sjever Crne Gore zaslužuje mjesto pokretača privrednog razvoja naše zemlje. Medjutim, trend napuštanja stanovništva će se nastavljati i narednih godina.

Ključni razlog leži u lošoj politici Vlade prema ovom regionu. Nažalost , činjenica da ključni ljudi u Vladi dolaze sa sjevera nije dovela do poboljšanja životnog standarda gradjana.

Najava velikih infrastrukturnih projekata i realizacija nekih od njih su u toku, a od toga definitivno zavisi dalja sudbina ovog kraja.

Ako se u narednom periodu nadje bar pola investitora koji ce odraditi projekte kao što su na jugu Crne Gore, ovaj kraj ima budućnost.
Isto tako, nadam se da će izgradnja autoputa doprinijeti boljem životu sjevernog regiona, kao i valorizacija Bjelasice koja će e biti ključna za nova radna mjesta i ostanak mladih u narednom periodu.

Aerodrom u Beranama, završetak autoputa do Boljara, toplifikacija Pljevalja, dodatna promocija Pive, Durmitora i Biogradske Gore, otvaranje fabrika za preradu mlijeka i mliječnih proizvoda, fabrika voda, može nam dati život koji zaslužujemo.

Izvor: Dan.co.me

Категорије
Актуелно

Joković: SNP dobio poziv od Brajovića, još nijesmo odlučili hoćemo li ići

Lider SNP Vladimir Joković potvrdio nam je da je njegova partija dobila poziv od lidera Parlamenta Ivana Brajovića za sastanak uoči sjednice Kolegijuma na kojoj se razmatra pronalaženje najboljeg modela i načina rada poslanika, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za nastavak unaprijeđenja izbornog zakonodavstva.

Kako će stav SNP zauzeti tek će odlučiti, kazao nam je kratko Joković.

Brajović je podsjećamo nakon prošle sjednice Kolegijuma kazao da će ovog četvrtka organizovati sastanak i sa onim predsjednicima političkih partija koji nemaju klubove.

Izvor: Antenam.net

Категорије
Спорт

Savićević i Šćekić otvorili tribinu stadiona u Beranama

Fudbalski savez u realizaciji projekta učestovao je sa 1,1 mlion eura, što je 70% ukupne investicije. Preostale troškove rekonstrukcije i opremanja istočne tribine Gradskog stadiona finansirala je Opština Berane

Predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević i predsjednik Optšine Berane Dragoslav Šćekić danas su na svečanoj ceremoniji otvorili rekonstruisanu istočnu tribinu Gradskog stadiona u Beranama.

Rekonstrukcija tribine Gradskog stadiona u Beranama, koju su finansirali Fudbalski savez i Optšina Berane, počela je 2016. godine.

Nakon dvije godine radovi su završeni, tako da se na tribini kapaciteta 5.000 mjesta se nalaze svi sadržaji neophodni za odgiravanje utakmica.

Ispod tribine su svlačionice za timove i sudije, delegatska prostorija, prostorija za anti-doping kontrolu, sala za medije, ekonomat, vešeraj, prostorija za mehanizaciju…

Tribina, koja je potpuno natkirivena, ima i prostor za rad predstavnika medija i svečanu ložu koja je, shodno klimatskim prilikama na sjeveru zemlje, u zatvorenom prostoru.

Fudbalski savez u realizaciji projekta učestovao je sa 1,1 mlion eura, što je 70% ukupne investicije. Preostale troškove rekonstrukcije i opremanja istočne tribine Gradskog stadiona finansirala je Opština Berane.

„Do sada smo ulagali u Rožajama, Plavu, Mojkovcu, Kolašinu i Pljeviljima, da bi najveću investiciju imali upravu u Beranama. U realizaciju ovog projekta uložili smo 1,1 milion eura dok smo neoliko godina ranije u izgradnju pomoćnih terena investirali 350 hiljada eura, čime je značajno unaprijeđena infrastruktura u Beranama. Zahvaljujući sadašnkoj i prethodnoj vlasti, koje su prave fudbalske vlasti, i u budućnost će biti ulaganja u Beranama. Nadam se da trenutni rezultati ekipe neće pokolebati fudbalske entuzijaste da i dalje rade na razvoju fudbala i izuzetno mi je drago što vidim ovoliki broj dječaka i djevojčica koji se bave fudbalom. Vjerujem da fudbal u Beranama ima budućnost“, rekao je predsjednik FSCG Dejan Savićević.

Predsjednik Opštine Berane Dragoslav Šćekić zahvalio se čelnicima FSCG na velikoj pomoći u realizaciji projekta i istakao da su stvorene realne mogućnosti da beranska djeca još više zavole fudbal.

„Današnji dan je prilika da pošaljemo sportsku poruku sa ovog mjesta da će sjever Crne Gore i naše Berane biti centar sportskih dešavanja, ne samo na domaćem nego i na međunarodnom planu. Ovim činom šaljemo poruku da najljepša sporedna stvar na svijetu stanuje i na ovim prostorima“ rekao je Šćekić.

„Prije dvije godine smo hrabro ušli u realizaciju ovog projekta, za koji su skeptici govorili da je u pitanju uzaludan. Da nije tako i da je vrijedno truda i novca pokazujemo danas kada je investicija od 1,7 miliona eura uspješno privedena namjeni. Nećemo se zaustaviti na ovome, nego ćemo u narednoj fazi izgraditi reflektore“, najavio je Šćekić.

Izvor: Vijesti.me

Категорије
Спорт

Završeno Evropsko karate prvenstvo malih zemalja u San Marinu

Nastup na Evropskom prvenstvu malih zemalja u San Marinu, seniorska karate reprezentacija Crne Gore završila je sa 13 medalja – devet zlatnih i po dvije srebrne i bronzane.
Drugog takmičarskog dana zlatne medalje osvojili su Ksenija Rajović (do 61), Vasilisa Bujić (preko 68), Nikola Malović (do 84) i Almir Cecunjanin (preko 84) u borbama, a Mijat Vojvodić i Biserka Radulović u katama. Srebrni su bili Predrag Smolović (+ 84 kg) i Jovana Marić u katama, a bronzani Rajović u open kategoriji i kataš Vladimir Mijač. Zlatna odličja prvog dana osvojila su oba kata tima i ženska ekipa u borbama.
Ženski kata tim nastupio je u sastavu Biserka Radulović, Jovana Marić i Mia Roganović, dok su muški kata tim činili Mijat Vojvodić, Srđan Vuković i Vladimir Mijač. Zlatna ženska ekipa u borbama nastupio je u sastavu Dragana Konjević, Ksenija Rajović i Vasilisa Bujić. Konjević je zbog lakše povrede propustila danas pojedinačno takmičenje.
– Zadovoljan sam nastupom i trenutnom formom, ide uzlaznom putanjom. Turnir u San Marinu nam je bio jedna od lakših provjera pred Svjetsko prvenstvo u Madridu. Nije bilo velikog kvaliteta, ali nam je poslužilo da provjerimo formu i ispravimo nedostatke. Siguran sam da ćemo na SP otići maksimalno spremni – kazao je Mijat Vojvodić Vojvodić.
I najbolja crnogorska katašica Biserka Radulović nadmoćno je stigla do zlata.
– Zaista nisam očekivala ovakvu konkurenciju u katama, 23 seniorke i četiri nastupa jer sam bila slobodna prvo kolo, su veliko iznenađenje za mene. Poslije 22 sata vožnje kombijem nije nam bilo lako, ekipno izdominirale smo i osvojile zlato i pojedinačno zlato i srebro. Zadovoljna svojim nastupima pogotovo jer je ovo poslednja provjera pred prvenstvo svijeta – kazala je Radulović

Izvor; Dan.co.me

Категорије
Спорт

Razbijen ratoborni Sintez, Jadran ide u plej-of

Novljani u drugom poluvremenu slomili otpor ruske ekipe, koja je imala čak tri „brutalitija“

Jadran Carine js ispunio cilj – sa prve pozicije u grupi se plasirao u plej-of, posljednju rundu kvalifikacija za Ligu šampiona.

Novljani su do željenog rezultata stigli u velikom stilu, upisali su sve tri pobjede na turniru čiji su bili organizator, a posljednji je pao Sintez iz Kazanja.

Na Škveru je bilo 18:6 za tim Vladimira Gojkovića, kojim sada čeka žrijeb i rivala za plej-of – potencijalni rivali su španska Terasa, Strazbur i splitski Jadran.

Jadran je otpor Rusa slomio u trećoj četvrtini kada je došao do osam golova prednosti, a kada je sredinom te dionice kod rezultata 8:4 bek protivnika Lev Magomajev zbog udaranja Vladana Spaića zaradio „brutaliti“ bilo je jasno da Sintez nema snage da se vrati u meč…

Crnogorski šampion je i ranije mogao da se odvoji rezultatski, ali je kod rezultata 5:3 promašivao velike šanse – do gola nisu mogli Marko Petković u dva navrata, Vlado Popadić, Spaić… Srećom, odbrana je zadržala nivo, pa je bilo samo pitanje trenutka kada je Jadran da prelomi meč.

Pamtiće se da su u ovom meču viđena čak četiri „brutalitija“, od čega tri od strane Sinteza, dok je u sastavu Jadrana isključen Dimitrije Obradović.

Sa kvalifikacionog turnira je u plej-of prošao i Vuljagmeni, koji je u posljednjem kolu bio bolji od Korone Sportul (9:3).

JADRAN CARINE – SINTEZ  18:6 (4:3, 1:0, 8:2, 5:1)

Herceg Novi – Bazen na Škveru. Gledalaca: 1.000. Sudije: Radičević (Hrvatska), Gomes (Španija).

Jadran Carine: Kandić, D. Radović 1, Popadić, Obradović, Banićević, Averka 2, Mijušković 2, Gardašević 3, Đ. Radović 6, Spaić, Drašković 1, Petković 3, Đurović.

Sintez: Antonov, Zakirov, Salahov, Odincov 1, Bugajčuk, Nežinski 1, Fatahudinov, Vasiljev, Zinurov 1, Rižov-Alejničev 1, Manafov, Magomajev 2, Makas.

Izvor: Vijesti.me

Категорије
Култура

Počeo 46. internacionalni simpozijum skulpture u Danilovgradu

Tradicionalni, 46. po redu Internacionalni sipmpozijum skulpture počeo je preksinoć u Danilovgradu. Čas da otvori jednu od najpoznatijih i najdugovječnijih likovnih manifestacija u Crnoj Gori, posevćenoh vajarstvu imao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović.
– Duže od četiri decenije Internacionalni simpozijum skulpture umjetnicima omogućava da svoj stvaralački proces ispitaju u ambijentu koji istovremeno jeste kreativna radionica i jedan osoben inspirativni prostor. Tokom tog perioda skulptori iz raznih krajeva svijeta unosili su svoj autorski pečat u mermeru, koji kao da je predodredio ovaj živopisni dio doline rijeke Zete za kreativni dijalog sa prirodom i kulturom, ostavljajući budućim generacijama njegove materijalne dokaze. I zaista, ova znakovita riznica kamenih skulptura, u kojoj možemo pratiti imaginativne i istraživačke puteve savremene skulptorske umjetnosti, jeste jedan od naših najimpresivnijih muzeja na otvorenom, čije bogatstvo nam pokazuje neiscrpne mogućnosti umjetničkog izraza u kamenu – naveo je ministar Bogradović.
On je istakao da na simboličkom nivou svaka kreacije u kamenu na prostoru Crne Gore može se posmatrati i kao svojevrsna interpretacija karaktera njenog prirodnog ambijenta, u kom kamen svojim intenzivnim prisustvom oblikuje i simboličku istrajnost ovog prostora.
– Isto tako, svi dosadašnji radovi na Simpozijumu predstavljaju i kreacije kojima se autentično i lokalno uvezuju u univerzalne naracije umjetnosti, što ove godine možemo vidjeti i u prezentaciji prošlogodišnjih učesnika Internacionalnog simpozijuma skulpture – dodao je on.
Bogdanović je naglaiso da je siguran da će ovogodišnju učesnici ostaviti upečatljiva skulptorska djela koja će pokazati kako iz nečega što predstavlja lokalnu osobenost, „kakav je ovaj naš mermer, nastaju forme iz kojih možemo čitati ona univerzalna značenja, prisutna u svakom vremenu i na svakom prostoru”.
Direktorica Umjetničke kolonije Vesna Jovović je saopštila da u okviru ovogodišnjeg Internacionalnog simpozijuma svoja djela u Danilovgradu stvaraju umjetnici Marina Stoponja iz Hrvatske i Zoran Grinberg iz Francuske.
Nakon svečanog otvaranja prikazan je kratki dokumentarni film, u kojem je predstavljen prošlogodišnji Simpozijum i njegovi učesnici. Internacionalni simpozijum skulpture realizuje Javna ustanova Umjentička kolonija uz podršku Ministarstva kulture i Opštine Danilovgrad.

Izvor: Dan.co.me

Категорије
Актуелно

Bogdan Božović, odbornik SNP u Skupštini Glavnog grada Podgorica; Podgoričanima i dalje stari autobusi

 

Sekretarijat za komunalne poslove Glavnog grada odlučio je da poveća rok za dodjelu linija prevoznicima, kojih u Podgorici ima dva, tako što će ugovore potpisivati umjesto kao do sada na tri, sada svake osme godine.

O tome kakav je autobuski prevoz u Glavnom gradu Crne Gore, dovoljno govori činjenica da Podgorica nema gradski prevoz, što znači da lokalna vlast ne snosi nikakvu odgovornost kada je u pitanju kvalitet usluga koji treba pružiti građanima.

U poređenju sa drugim evropskim gradovima, javni prevoz u Podgorici nije ni za poređenje. Autobuske linije, kojih ima desetak, pokrivaju dva privatna prevoznika koja diktiraju cijene prevoza koje nijesu male u odnosu na standard građana.

Takođe, građani se žale na očajno stanje autobusa koji su u prosjeku stari po nekoliko desetina godina a sudeći po izduvnim gasovima koje ispuštaju ne ispunjavaju ni ekološke standarde glavnog grada jedne ekološke države. Uz to, gradska naselja su slabo povezana pa su građani prinuđeni da se sami organizuju ne bi li se prebacili s kraja na kraj grada. Konkretno, djeca koja idu u školu u Podgorici, a žive u prigradskom naselju Rogami, nemaju mogućnost da koriste autobus nego se roditelji organizuju kako bi djeca bezbjedno stigla do škole.

Pitamo se da li gradska vlast razmišlja o tome da li je u redu da za ovakav autobuski prevoz sa polascima na svakih pola sata a nedjeljom na sat, bez noćnih linija na primjer, cijena karte bude 90 centi. No, ukidanjem Gradskog prevoza, vlast je građanima stavila omču na vrat, a samim tim i sebi a privatnicima dala monopol da se vode isključivo svojim interesima a ne kvalitetom usluga koje pružaju građanima.

To što sada Sekretarijat namjerava da produži rok za dodjelu linija, neće uticati na kvalitet usluga autobuskih prevoznika i ukupno gradskog prevoza. O čemu se, u stvari radi, vidjećemo brzo, kad sve to zaživi. Sigurno je jedino da od poboljšanja gradskog prevoza nema ništa.

Izvor; Dan.co.me

Категорије
Друштво

Mr Momčilo Cvetković, Asocijacija mladih SNP Plav: Vrijeme je da lokalna vlast u Plavu oslušne građane

Svjedoci smo masovnog iseljavanja sjevera naše zemlje. Uslijed nemaštine i loših uslova za život, ali i nedostatka posla, naš najljepši dio zemlje se naglo prazni. Osvrnućemo se na Gornje Polimlje koje je nama od suštinske važnosti jer kao mladi ljudi koje krasi polet i ambicija za rad nemamo se gdje zaposliti.
Razlog tome je loše i nestručno vođenje politike minulih decenija. Prirodni dragulji koje mi imamo, da su kod njih bili bi valorizovani na pravi način. Naša turistička organizacija postoji samo na papiru, dom kulture ali i njen razvoj su opšta farsa. Najljepše i najveće ledničko jezero Crne Gore – Plavsko, polako ali sigurno odumire pred očima lokalnih moćnika prelazi u ,,barsku“ fazu. Razlog tome je mulj i erodirani materijal koji nanosi pritoka Ljuča. Tu je i povećani ševar i trska koji se uklanjaju posebnim sredstvima i mašinama. Da ne pričamo o Visitorskom i Hridskom jezeru, nacionalnom parku Prokletije, dolini Grebaje, Oko Skakavice i mnogim drugim prirodnim vrijednostima, koje nisu predstavljene široj javnosti.
Računajmo da je od 1991 .godine do danas, Plav, Gusinje i Murino ukupno izgubili oko 9 hiljada stanovnika koji su se odselili u potrazi za boljim životom. Posebno je pogođena Murina koja polako postaje pusta zajedno sa okolnim naseljima Mašnica, Gornja Ržanica i Velika.
Radnih mjesta nema jer su partijski već rezervisana pripadnicima SD, čije se vođe bahato ponašaju. Mi školovani, ali i ostali ,,nesvrstani“, mjerimo ulice i nadamo se nekim boljim vremenima, koja nikako da dođu.
Lokalna vlast na čelu sa SD, obećala je preko 250 radnih mjesta. Mnogi se ponadali, ali od toga ništa. Opština nema ni jednu fabriku ili veće preduzeće. Socijalna davanja su porasla proteklih godina i tako vlast drži narod na udici sa šakom novca koji im je dovoljan da se prehrane.
Kako puniti lokalnu kasu? Pa, naravno, opet novcem onog dijela koji nije u SD. Povećani su porezi na imovinu, udar na budžet slabašnog i siromašnog stanovništva opštine, a nekima su uspjeli i otpisati hiljade eura struje. Pitamo se kako preživljava ova država? Naravno, na infuziji koja ne potiče iz naše zemlje. Ko će to da vrati, oni sigurno neće.
Svjedoci smo da se u opštini Plav građani zapošljavaju po principu ,,ti možeš, ti si naš“. Prosječan građanin kojeg muče brojna egzistencijalna pitanja, uđe u zgradu opštine i na samom prijemu dobije odgovor da službenik nije tu.
Lokalni moćnici, uđite među narod, ne gledajte gdje je ko, počnite da hodate i da razmišljate. Jer kako rekoše dobri stari Rusi: ,,Ako hoćeš da se obogatiš, idi među siromahe“. Počnite, iako je možda kasno!