


Na osnovu situacije koju je prouzrokovala pandemija virusa korona, a u ime Odborničkog kluba DF – Nova, PzP i SNP, danas je predsjednica tog kluba, Slađana Kaluđerović, dostavila Skupštini Opštine u sastavu Glavnog grada – Golubovci Predlog odluke o setu mjera radi ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica na području Zete.
Jasno je da će se novonastala situacija odraziti na status privrednih subjekata, građana Zete, turističku sezonu, ugostiteljstvo, privredu i trgovinu. Stoga, kao politički predstavnici građana Zete, pozvani smo da aktivno učestvujemo i predložimo donošenje navedenih mjera.
Zato predlažemo:
1. Da Opština subvencioniše Vodovod na svom području i potrošnju vode za sva fizička lica, kao i pravna lica, koja zbog trenutne epidemiološke situacije ne obavaljaju privrednu djelatnost, na period od 90 dana, u iznosu od 50 odsto;
2. Da Opština subvencioniše lokalna komunalna preduzeća za sve usluge, za sva fizička lica, privredna društva i privrednike koji zbog trenutne epidemiološke situacije ne obavljaju privrednu djelatnost, na period od 90 dana, u iznosu od 50 odsto.
3. Da se ugostitelji oslobode lokalnih komunalnih taksi za korištenje javnih površina (ljetnjih bašti) za 2020. godinu;
4. Da se sva fizička i pravna lica koja zbog trenutne epidemiološke situacije ne obavljaju privrednu djelatnost (ugostitelji, frizeri, kozmetičari i dr) oslobode plaćanja naknade za pristup komercijalnim objektima na period od 90 dana;
5. Da se sva fizička i pravna lica, koja zbog trenutne epidemiološke situacije ne obavljaju privrednu djelatnost, oslobode obaveze plaćanja zakupa na period od 90 dana;
6. Da se registrovani poljoprivredni proizvođači, kao i svi građani vlasnici poljoprivrednog zemljišta i šuma, oslobode poreza na nepokretnosti za 2020. godinu, a sve radi stimulisanja građana da se bave poljoprivrednom proizvodnjom, što je u ovom trenutku prijeko potrebno, posebno za teritoriju Zete;
7. Da se odloži plaćanje poreza na nepokretnosti za sva fizička i pravna lica na način da prva rata dospijeva 30.08.2020. godine, a druga 30.11.2020. godine;
8. Da se odloži plaćanje prireza porezu na dohodak fizičkih lica za sva fizička i pravna lica na period od 90 dana;
9. Da se obustave prinudne naplate za sva fizička i pravna lica, obuhvaćena mjerama Vlade Crne Gore na period od 90 dana;
10. Da se ukine zabrana ribolova kako bi ribari koji od toga žive, mogli prehraniti svoje porodice;
11. Da svi odbornički klubovi u Skupštini Opštine u sastavu Glavnog grada – Golubovci izdvoje dio sredstava za rad narodnih kuhinja pri Mitropoliji crnogorsko-primorskoj;
12. Da se sredstva budžetske rezerve usmjere na sanaciju socijalne situacije, kao i na ekonomsku sanaciju najugroženijih privrednih djelatnosti, pogođenih novonastalom situacijom;
13. Da se na nivou Opštine formira posebno tijelo – odbor, koje će se baviti pitanjima podrške poljoprivrednim proizvođačima i turističkim djelatnostima, koji su od izuzetne važnosti za područje Zete.
Navedene mjere važe za sva fizička lica, dok su pravna lica u obavezi da upute zahtjev za oslobađanje ili odlaganje, koje je potrebno dostaviti putem pošte ili na e-mail adresu nadležnog organa.
СА ПОСЕБНОМ ПАЖЊОМ БРИНЕМО О СТАРИМА
Секретаријат за локалну самоуправу повећено и одговорно спроводи активности око његе старих лица у времену пандемије корона вируса. Наше вриједне геронто домаћице свакодневно воде рачуна, обилазе и на располагању су онима којима је помоћ најпотребнија – око 80 корисника геронто програма.
-Овај посао са задовољством обављамо, што ћемо наставити и убудуће. Најважније нам је да стари људи знају да нису напуштени, већ напротив – да смо у сваком тренутку ту за њих и њихове потребе, истакла је секретарка за локалну самоуправу Општине Херцег Нови Весна Самарџић.

С обзиром да су људи старије доби најугроженија категорија становништва, геронто домаћице су од великог значаја и драгоцјена подршка у овом времену пандемије. Уз поштовање препорука и мјера заштите, корисници се обилазе редовно и по потреби. Пружају им се услуге у набавци намирница и лијекова који су редовна терапија од изабраног љекара, плаћање рачуна, и психо-социјална подршка која је неопходна и увијек добродошла, а посебно сада због пандемије.
-Kорисницима који су угрожени, у смислу тежег материјалног положаја, обезбједили смо одговарајуће пакете основних животних намирница преко Црвеног крста, па овом приликом желим да искажем јако добру сарадњу, те да посебну захвалност упутим волонтерима који су прави јунаци нашег града, поручила је секретарка Самарџић.
Izvor: https://www.rthn.me
Ovogodišnji indeks medijskih sloboda Reportera bez granica (RSF) pokazuje da je
Crna Gora nazadovala za jedno mjesto po pitanju medijskih sloboda. Ove godine naša država se našla na 105. mjestu, a iz
RSF je ocijenjeno da za godinu dana u Crnoj Gori nije bilo napretka.
Crna Gora, o kojoj predstavnici vlasti često govore kao o lideru u regionu u evropskim integracijama, našla se daleko iza Slovenije (32. mjesto), Bosne i Hercegovine (58), Hrvatske (59), Albanije (84), Sjeverne Makedonije (92), te Srbije (93).
Iz RSF ukazuju na pritiske na profesionalne medije i novinare koji se nastavlja, te na napade na novinare koji su i dalje neriješeni. Tu se naročito potencira ubistvo glavnog i odgovornog urednika lista „Dan“ Duška Jovanovića iz 2004, kao i pokušaj ubistva Olivere Lakić iz 2018. godine.
Imenovanje novog rukovodstva RTCG bliskog vladajućim strukturama zaustavilo je preobražaj ove kuće u istinski javni servis, a samocenzura je i dalje veliki izazov. Veći broj tužbi podnijet je protiv nezavisnih novinara i medija iako je kleveta dekriminalizovana još 2011. godine. Nosioci najviših državnih funkcija na taj način pokušavaju da finansijski uruše sve medijske kritičare vlasti.
RSF ukazuju i na presudu Jovu Martinoviću, nezavisnom izvještaču koji je optužen za trgovinu narkoticima, te na hapšenja Gojka Raičevića i Dražena Živkovića, urednika portala IN4S i Borba, koji pišu kritičke tekstove o vlasti, kao i Anđele Đikanović, novinarke FOS-a, zbog sumnje da su počinili prekršaje izazivanja panike i nemira objavljivanjem navodnih lažnih vijesti.
Još jedan od problema koje su uočili RSF, a na koje opozicija i nevladin sektor godinama ukazuju, odnosi se na ekonomske poteškoće sa kojima se suočavaju profesionalne medijske kuće, te činjenica da velika većina državnih institucija podržava provladine medije postavljajući reklame u njihovim izdanjima.
Socijalistička narodna partija Crne Gore godinama unazad potencira značaj slobode medija i izvještavanja, kao jedne od temeljnih vrijednosti na kojima počiva EU. Umjesto da u tom smislu, stvari idu na bolje, izvještaj RSF potvrdio je tendenciju urušavanja medijskih sloboda u Crnoj Gori.
Nepobitna je činjenica da većina od 92 napada na novinare ostaju nerasvijetljeni.
U tužilaštvu godinama rade kadrovi koji nisu u stanju da pronađu
nalogodavce i napadače na novinare i medije. Na taj način dolazi do
stvaranja atmosfere straha, koja ne pogoduje razvoju medijskih sloboda.
Država u kojoj se dešavaju surovi napadi na novinare, a čiji se izvršioci i nalogodavci godinama ne pronalaze, te u kojoj su mediji koji nisu po volji vlasti pod ekonomskim teškoćama koje ih dovode do bezizlazne situacije, ne može pretendovati na ulazak u klub najuspješnijih država Evrope. O slobodi medija ne može se govoriti u zemlji u kojoj iz vrha vladajuće strukture dolaze otvorene prijetnje nezavisnim medijima.
Stanje u oblasti medija se mora što prije poboljšati kako bi Crna Gora uspjela da odgovori svjetskim standardima i približi se ostvarenju ključnog cilja – ulasku u Evropsku uniju. Ukoliko se to ne desi, proces pristupanja će se prolongirati do krajnjih granica, a o liderstvu u regionu ni najgorljiviji predstavnici vlasti neće moći da govore.
Foto – ilustracija: RTV Budva
GLAVNI GRAD DA SE OZBILJNO POSVETI IZGRADNJI PUTEVA U PODGORICI
Iako je veliki broj saobraćajnica u Podgorici u poslednje vrijeme rekonstruisan, na mnogima su već vidljivi nedostaci.
Jedan od primjera je popravka na Bulevaru Josipa Broza i Cvijetne ulice na Starom aerodromu, izvršena prošle godine, iako je ta saobraćajnica dobila novi izgled tek pola godine prije toga. U nešto oko 700 metara puta uloženo je preko milion eura.
Nevjerovatno je da putni pravci koji bi trebalo da služe svrsi nekih 20 godina, budu podvrgnuti popravkama i krpljenju rupa godinu-dvije nakon asfaltiranja.
Stručnjaci kažu da se na novoizgrađenom kolovozu ne smije pojaviti veće oštećenje u periodu od dvije decenije, te da su uzroci za brzo propadanje saobraćajnica najčešće loš projekat i konstrukcija, loše napravljene saobraćajnice, loš nadzor ili loše održavanje. Prilikom izgradnje potrebno je obezbijediti kontinuiran nadzor, odnosno nadzorni organ mora svakog dana biti prisutan na gradilištu, kako bi se osiguralo da svaka faza projekta bude sprovedena po pravilima i propisima.
Obrazloženje Glavnog grada da su česte popravke i rekonstrukcije nužne zbog
frekventnosti saobraćaja na pojedinim putevima, usled čega dolazi do
njihovog propadanja, ne možemo prihvatiti jer dobro obavljen posao
sigurno ne zahtijeva toliko česte intervencije.
Odbor SNP Glavnog grada Podgorica, koji je i ranije ukazivao na ovaj problem, poziva upravu Glavnog grada da se savjesno i ozbiljno odnese prema pomenutom pitanju. Budžet Glavnog grada je dovoljno veliki da bi se projekti izgradnje saobraćajnica mogli sprovoditi uz poštovanje pravila struke, a nadamo se da je u interesu svih da imamo što manje ovako čestih popravki koje građanima remete svakodnevne aktivnosti i iziskuju dodatno trošenje njihovog novca.
Konačno, dužnost je Glavnog grada da osigura da Podgoričani imaju kvalitetne puteve, da ih dobiju po što povoljnijim uslovima, a ne da se jedan isti posao obavlja po nekoliko puta, kao i da garantuje bezbjednost svih učesnika u saobraćaju.
Zbog povećanog broja pasa lutalica, ali i zbog šteta koju prave mještanima naselja Ozrinići i Gvozdenice, Ekološki pokret „Ozon” danas je uputio dopis predsjedniku Opštine Nikšić Veselinu Grboviću.
Iz „Ozona” traže da prvi čovjek grada napokon preduzme odgovarajuće mjere, kako bi se taj problem hitno riješio, jer napuštene životinje skoro svakodnevno u pomenutim naseljima mještanima napadaju stoku i živinu. Prije nekoliko dana u Ozrinićima su psi lutalice stočaru Zlatku Nikoliću zaklali četvoro jagnjadi, a iz „Ozona” navode da su još jednom žitelju tog naselja poklali živinu.
-Imajući u vidu kriznu situaciju izazvanu virusom korona, očekivali smo da će lokalna samouprava na čijem ste čelu prepoznati da će, usled nedostatka hrane zbog smanjenih aktivnosti na divljim deponijama, kao logična posledica doći do agresivnijeg ponašanja ionako agresivnih napuštenih pasa koji na tom prostoru stalno predstavljaju opasnost za porodice koje se bave stočarstvom i poljoprivredom, naveo je direktor „Ozona” Aleksandar Perović u dopisu upućenom Grboviću.
Iz „Ozona” traže da Grbović hitno građanima Nikšića omogući bezbjednu životnu sredinu, kao i život bez straha od napada čopora napuštenih i agresivnih pasa. Građanima koji su pretpjeli štetu neophodno je omogućiti elektronski komunikacioni kanal sa lokalnom samoupravom, kako bi se ispoštovale mjere Nacionalnog koordinacionog tijela i da bi se mogli procesuirati svi relevantni dokazi i pružiti potrebne informacije radi pravednog obeštećenja.
-Crnogorski zvaničnici su ranije saopštavali da će benefite od izgradnje kasarne u Andrijevici osjetiti svi, naročito u oblasti unapređenja sistema zaštite i pomoći usled vanrednih situacija. Da se radilo o praznoj priči, pokazuje i trenutna situacija u kojoj vodeće sile NATO-a ne mogu da pomognu ni same sebi, a kamoli Crnoj Gori. Jasno je da se pomenuta kasarna gradi kako bi Amerika i druge sile, našim novcem, ostvarile svoje strateške ciljeve, koji podrazumijevaju i pretvaranje beranskog aerodroma u NATO bazu. Zato tražimo da se odustane od ovakvog nauma i da se planirana sredstva usmjere u oživljavanje privrede u Andrijevici, jačanje naših sela i otvaranje novih radnih mjesta. Ukoliko se jakim mjerama podrške ne zaustavi iseljavanje naroda, onda će NATO i njegovi sledbenici pretvoriti Andrijevicu u rezervat gdje će strani plaćenici postati većinsko stanovništvo – poručili su iz Udruženja Vasojevića.
Iz Udruženja Vasojevića ističu da bi ulaganjem 15 miliona eura moglo da se oformi mnoštvo proizvodnih i turističkih subjekata koji bi dali šansu za otvaranje najmanje hiljadu radnih mjesta u privredi.
-Pitamo se da li je za Andrijevicu korisnije da ima hiljadu radnika u privredi ili 150 vojnika koji će plate dobijati iz državne kase? Svako razuman će kazati da novac, umjesto za izgradnju kasarne, treba usmjeriti u zbrinjavanje velikog broja nezaposlenih u Andrijevici. To jedino neće da shvate nosioci aktuelnog režima u Crnoj Gori koji su izvršili svojevrsnu okupaciju Vasojevića i omogućili tajkunima da, uz zatvaranje fabrika, uzmu naše šume i vode i sva druga prirodna bogastva – istakli su iz Udruženja Vasojevića.
Stav potpredsjednice SNP CG i magistra ekologije i zaštite životne sredine Danijele Đurović povodom Dana planete Zemlje
Srećan nam Dan planete Zemlje!
Neprestani sukob između ekonomskog razvoja i očuvanja životne sredine nikada nisu bili aktuelniji. Dok nova evropska administracija promoviše sveobuhvatni Evropski Zeleni plan sa ciljem smanjenja negativnih emisija u svim oblastima, od ekonomije i industrije, preko mobilnosti do biološke raznolikosti i klime, sa glavnim ciljem nulte emisije gasova staklene bašte do 2050. godine, administracija najveće ekonomije svijeta, Sjedinjenih Američkih Država, povlači se iz prvog sporazuma o klimatskim promjenama donešenog u Parizu 2015. godine. U situaciji izazvanoj pandemijom korona virusa, obustavljanjem značajnih privrednih djelatnosti, posebno saobraćaja, pritiska usled bojazni o nedovoljnim količinama hrane i gubitkom posla velikog broja ljudi, za očekivati je još veće pritiske na životnu sredinu u narednom periodu sa ciljem oporavka ekonomija i povratka na status prije pandemije.
Sa druge strane, prizemljivanje hiljada aviona, značajnog smanjenja auto saobraćaja, kao i drastičnog umanjenja obima proizvodnje u takozvanim „prljavim tehnologijama“ usled pandemije, pokazali su jedno novo lice naše planete. Svakodnevno smo svjedoci da je nebo čistije, kao i rijeke i mora. Kanali Venecije su dobili novu boju, a divlje životnje se nesmetano kreću i vidljive su na mjestima koja su ranije bila okupirana ljudima. Priroda se budi i oporavlja, ali nažalost usled tragičnog razloga pandemije. Cijena sirove nafte je dostigla istorijski minimum, a emisije ugljenika nastale sagorijevanjem fosilnih goriva su na nivou 5% godišnjeg pada.
Iako su tragične posljedice drugačijeg načina života ljudi i ograničenja pozitivno uticali na ekologiju i klimu naše planete, naučnici upozoravaju da su i ove mjere nedovoljne u cilju dugoročnog umanjenja klimatskih promjena, što dodatno pojačava sliku problema u kojem se naša planeta nalazi. Izrazita potreba oporavka svjetskih ekonomija i vraćanje na status prije pandemije, nose sa sobom izazove koji mogu biti pogubni.
Ukoliko nismo spremni da promijenimo način razmišljanja i fokus stavimo na inovativne tehnologije i drugačiji pristup te otvaranje novih radnih mjesta u obnovljivim ekonomijama, oporavak ekologije i klime će biti kratkog daha.
U kontekstu mjera za oporavak ekonomije, Crna Gora mora biti posebno oprezna. Iako smo Ustavom deklarisani kao ekološka država, mnoge aktivnosti posebno u infrastrukturno-saobraćajnom i energetskom sektoru, imale su negativne posljedice po životnu sredinu naše države. Krajnje je vrijeme da se i naša država okrene održivom razvoju i pametno koristi svoje potencijale uz očuvanje biološke raznolikosti i prirodnih ljepota, za što svi moramo ponijeti dio odgovornosti.
Plate funkcionera visoke a običan čovjek ne može da preživi
Socijalistička narodna partija podsjeća da smo u samom startu krize predložili jednu od prvih mjera – ograničavanje zarada u javnom sektoru na jednu prosječnu platu. Mjera bi se primjenjivala u vrijeme trajanja krize, ili do kraja ove godine.
Dok se zarade najviših funkcionera naše države, premijera i ministra kreću do 3.000 eura, a zarade njihovih savjetnika, kojih je samo u kabinetu premijera 8, a u kabinetu šefa NKT Simovića 5, iznose od 1.500 do 2.200 eura, običan čovjek ne može da prehrani svoju porodicu.
Još jednom pozivamo da svi skupa podijelimo odgovornost, jer nas očekuje težak ekonomski period. Zato je prijeko potrebno da se sada pokaže posebna briga o najugroženijima. Država se mora okrenuti svojim građanima, da ne ostane sve kao do sada – pusta obećanja vladajuće strukture. Naši ljekari, medicinsko osoblje, svi oni koji su u prvim redovima ove borbe, kao i najveći broj naših građana, koji su pobjednici poštujući sve ono što se ovih mjeseci traži i zahtijeva od njih, zaslužuju da se novac od funkcionerskih umanjenih zarada usmjeri ka njima.
Pozivamo Vladu da pomogne hiljadama ugroženih porodica, ali još jednom apelujemo da se prestane sa partijskom kampanjom i podjelom pomoći po nekim drugim kriterijumima. Stotine hiljada eura svakodnevnih donacija ne smiju nikako da završe u partijskim aktivnostima DPS-a za predstojeće izbore.
Mada, od vlasti koja sebe poistovjećuje sa državom ne možemo skoro ništa očekivati. Ekonomske, zdravstvene i socijalne posljedice tek ćemo vidjeti i osjetiti, ali je već sad vidljivo da će teret ovog neredovnog stanja podnijeti radnici, penzioneri, nezaposleni, kao i ogroman broj onih koje je i prije ovoga, katastrofalna politika trenutne državne vlasti dovela na rub egzistencije.
SNP je na različite načine direktno pomogao građanima, počev od ekonomskih i socijalnih mjera u onim opštinama gdje vršimo vlast na lokalnom nivou, preko donacija naših partijskih funkcionera, odbornika narodnim kuhinjama. Takođe smo direktno pomagali našem najugroženijem stanovništvu. Za razliku od mnogih, mi ovakve stvari ne potenciramo na sva zvona, jer smatramo da nam je to ljudska, moralna obaveza i odgovornost u ovim teškim vremenima i trenucima.
Međunarodni dan planete Zemlje svijet, ali i Crna Gora dočekuju u nikad težoj situaciji. Za razliku od prethodnih godina kada je ovaj značajan datum obilježavan masovnim ekološkim akcijama u svijetu i u našoj zemlji, ove godine će sve to izostati jer bi svako okupljanje u doba globalne epidemije korona virusa predstavljalo preveliki rizik za dalje širenje zaraze.
Nesporna je činjenica da je naša planeta sve manje plava i zelena, te da je svijet suočen sa brzim nestankom i izumiranjem biljnih i životinjskih vrsta. Odsustvo brige, pažnje i odgovornosti su konstanta u našem ophođenju prema prirodi. Zaboravljajući da smo i sami dio prirode, ne razmišljajući zagađujemo vazduh i vodu koji su nam neophodni za život.
Crna Gora, koja je Ustavom definisana kao ekološka država, daleko je od zemlje koja svoje postojanje i budućnost temelji na održivom razvoju i očuvanju životne sredine. Prošlo je skoro godinu i po dana kako je naša država otvorila poglavlje 27 u procesu pregovora sa EU, a koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene. Tužno je, ali neophodno konstatovati da od tada u ovoj oblasti gotovo ništa nije urađeno.
O „brizi“ koju vlast posvećuje životnoj sredini najbolje govori podatak da u cijeloj državi postoje samo četiri gradska postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, i preko 300 divljih deponija.
Pitanje upravljanja vodama, koje zahtijeva ogromna ulaganja, nije ni počelo da se rješava. Naprotiv, situacija je dodatno pogoršana time što je Vlada odobrila niz projekata izgradnje malih hidroelektrana, koje na našim rijekama žele da grade biznismeni bliski aktuelnoj vlasti.
Naša Pljevlja su
decenijama unazad među najzagađenijim gradovima Evrope, ali to ne
izaziva zabrinutost kod nadležnih. Devastacija zaštićenih prostora
izgradnjom infrastrukture, poput autoputa Bar-Boljare koji je rijeku
Taru doveo do neprepoznatljivosti, zahtijeva sistemski odgovor nadležnih
organa. Ulcinjska Solana je, zahvaljujući ogromnom pritisku
međunarodne zajednice, spašena od sprovođenja „genijalnih“ nauma potencijalnih investitora.
Bušenje Jadrana zbog eksploatacije nafte i gasa je nastavljeno iako su postojala ozbiljna upozorenja stručnjaka i javnosti o štetnosti takvog projekta. Barski gimnazijalci nisu uspjeli da sačuvaju decenijama stare čemprese koji su krasili okolinu njihove škole, a na udar vlasti došla je i Sinjajevina, koja je određena za gradnju poligona za potrebe Vojske Crne Gore.
SNP CG smatra da je pandemija korona virusa velika opomena da treba spašavati planetu dok još nije kasno jer je briga za dobrobit planete i za životnu sredinu, zapravo, briga za čovjeka, za zdravlje svih nas i budućih generacija.
Vrijeme je da nadležni organi počnu da se ponašaju u skladu sa činjenicom da je Crna Gora ekološka država i konačno shvate da je to, zapravo, sjajna šansa da se na svjetskom tržištu Crna Gora pozicionira kao prepoznatljiva, jedinstvena i vrijedna destinacija.