Od kako
postoji Puškinova nagrada samo su odabrani imali čast i privilegiju da
zavrijede ovo priznanje, a upravo medju najboljima našao se i
Bjelopoljac, profesor ruskog jezika i književnosti i magistar pedagoških
nauka, Miomir Mijo Vojinović.
Istinski
rusofil, čovjek koji živi ruskim jezikom i ruskom dušom, koji se sa
ponosom uvijek rado vraća na rusko tle, na konkursu za Puškinovu nagradu
„Jezik bez sankcija. Šta je danas potrebno pedagogu-rusisti:
profesionalizam ili hrabrost?“, osvojio je prvo mjesto i uspio da se
izdvoji među 6.000 predavača ruskog jezika iz cijelog svijeta.
Autobiografskom
formom Vojinović je uspio da oduševi žiri i da zavrijedi svjetski
priznatu nagradu, zahvaljujući kojoj je ne samo svoje ime, vec i ime
našeg Bijelog Polja i Crne Gore, pronio širom svijeta.
Gostujući
u emisiji „Start Art“, Radija Bijelo Polje, profesor Vojinović je kazao
da je velika čast biti laureat nagrade koja nosi ime velikog Puškina.
„Sama
činjenica da nosi ime Puškina, dovoljno govori o njenoj vrijednosti.
Ako uz to dodamo činjenicu da su njeni organizatori svjetski poznate
novine „Rosijskaja gazeta“, gradska vlada Moskve i Ministarstvo
inostranih poslova Rusije, a članovi žirija eminentna ruska imena u
oblasti nauke, kulture i obrazovanja, jasno je o kakvom priznanju je
riječ. Riječ je o nagradi koja se dodjeljuje od 2000. godine, a od tada
se svakog januara raspisuje konkurs na odredjenu temu“, pojasnio je
Vojinović, ističući da ga je ogromna ljubav prema Rusiji, činjenica da
je pet najljepših studentskih godina proveo u toj divnoj zemlji, na
moskovsom Pedagoškom državnom univerzitetu, podstakla da napiše
književni esej na temu „Jezik bez sankcija. Šta je danas potrebno
pedagogu-rusisti: profesionalizam ili hrabrost?“.
Odgovarajući
na ovo pitanje, profesor Vojinović je, kako je i ispričao, na nekih
desetak stranica zapravo ispričao svoju priču i to od onog trenutka kada
se po prvi put susreo sa ruskim jezikom.
„Riječ je
o jednoj autobiografskoj formi, kojom sam se ja dotakao ove teme,
napisao je na jedan sebi svojstven način – od onih svojih prvih koraka,
činjenice da je moja majka bila predavač ruskog jezika i da se tada
rodila moja ljubav prema ruskom jeziku, do toga da sam kroz osnovnu
školu bio prvak u znanju ruskog jezika, preko gimnazije gdje sam takodje
osvojio prvo mjesto na olimpijadama u znanju ruskog. Sve to me je
dodatno podstaklo da napišem ovaj književni esej, a naročito i rečenica
u uvodnom dijelu konkursa „Nije dobar onaj predavač koji nije pokušao
da osvoji Puškinovu nagradu“ i iskren da budem, za mene je bila čast i
ponos učestvovati na jednom ovakvom konkursu“, kazao je profesor
Vojinović.
Kako je istakao, obrazovanje, prosvjeta i kultura treba da budu iznad svih mogućih sankcija.
„Ostavimo
po strani aktuelna politička dešavanja i uvodjenje sankcija prema
Rusiji. Smatram da su ovakve situacije prava prilike da mi u
prosvjetnom, naučnom i kulturnom smislu pobijedimo sve moguće barijere
koje mogu nastati izmedju zemalja i vlada“, naveo je Vojinović.
Puškinova
nagrada Vojinoviću je uručena 8. septembra, tačnije na dan Moskve, u
zgradi Vlade Moskve, uz prisustvo državnih zvaničnika.
„Čast je
bila da se čuje i za Crnu Goru, za naše Bijelo Polje, jer na samoj
diploma osim moga imena i prezimena, stoji i naziv mog grada i države ,
tako da nije riječ o nečemu što je samo lični uspjeh, već mislim da je
ovo jedno zajedničko zadovoljstvo koje treba da dijelimo, jer ova
nagrada predstavlja promociju I Bijelog Polja i Crne Gore“, istakao je
profesor Vojinović.
Ovaj
istinski zaljubljenik u ruski jezik, kazao je da će svaki njegov budući
književni, naučni, obrazovni nastup nositi sa sobom ogormnu dozu
odgovornosti, a sa druge strane i ponosa i spremnosti da opet na nekom
drugom polju, na nekim drugim utakmicama naucno/obrazovnog karaktera
pokaže da je uistinu zaslužio ovo priznanje.
„Džaba
vam diploma, obrazovanje, ono sto ste stekli na papiru, ako nema
ljubavi. Ako vi sa ljubavlju radite nešto, ako ste sa ljubavlju spremni
da prenesete makar dio onoga što ste stekli, to znači da ste nešto
postigli. Ako sam ja na osnovu stečenog iskustva i znanja, uspio da
stvorim bar jednog rusofila više, odnosnog jednog učenika, studenta,
koji će sjutra sa istim žarom da se posveti pobjedjivanju i osvajanju
svega ovoga, onda sam ja uspio u zivotu „, zaključio je laureat
Puškinove nagrade.
Ime
Miomira Mija Vojinovića će se naći i u enciklopediji – Hiljadu
najistaknutijih inostranih diplomaca sa ruskih univerziteta., koja bi
već danas trebala da ugleda svjetlost dana.
„Medjunarodni
centar obrazovanja Ruske Federacije, na čelu sa akademikom Mihailo
Bahtinom, vec osam godina radi na ovom jednom svjetski znacajnom
projektu. Od 2010. godine radi se enciklopedija najistaknutijih
inostranih diplomaca sa ruskih univerziteta, sa osnovnim biografskim
podacima, informacijama o stečenom znanju u osnovnim i srednjim školama,
osvojenim priznanjima, nagradama, podacima o studiranju, prosjeku na
studijama. Velika je čast, ponos i priznanje naći se u jednoj takvoj
enciklopediji“, kazao je profesor Vojinović.
Citirajući
tri čuvene rečenice o Rusiji, Vojinović je rekao da je Rusija zemlja
koju, pored naše Crne Gore, voli na jedan istinski poseban način i bez
koje svijet nije isti.
„Ako bi se iz svjetskog slikarstva uklonilo rusko slikarstvo – svijet bi potamnio. Ako bi se iz svjetske muzike uklonila ruska muzika – svijet bi ogluvio. Ako bi se iz svjetske književnosti uklonila ruska književnost – svijet bi zanijemeo. I to je istina „, poručio je Vojinović.
Izvor: radiobijelopolje.me